Publishing in the age of piracy

Tema je diplomskog rada utjecaj piratstva na nakladničku djelatnost te stavovi i navike Osječana vezane za korištenje piratiziranih nakladničkih proizvoda kao što su knjige, udžbenici i časopisi. U teorijskom se dijelu polazi od povijesnog konteksta piratstva u nakladništvu, gdje je prikazan razvoj koncepta autorskih prava i zakonskih regulativa uključujući i aktualne zakonske odredbe. Prikazana je i evolucija modela za razmjenu podataka na Internetu koji su uzrokovali tzv. eksploziju piratstva u glazbenoj i filmskoj industriji, a potom i u nakladništvu. U skladu s tim prikazani su sljedeći modeli: klijent-server model, hibridni peer-to-peer model te čisti peer-to-peer model s naglaskom na popularni BitTorrent. U radu su također prikazani aproksimativni novčani gubici uzrokovani piratstvom u pojedinim zemljama. Jedan se dio teorijskog dijela odnosi na metode kojima se nakladnici služe kako bi suzbili piratstvo. Na samom kraju teorijskog dijela prikazan je kratak osvrt na DRM tehnologiju u nakladništvu te savjete upućene nakladnicima na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi se stopa piratstva smanjila. Instrument istraživanja bila je anketa putem koje je ispitano 258 Osječana o njihovim stavovima i iskustvima vezanim za korištenje piratiziranih knjiga, udžbenika i časopisa. Analizom rezultata potvrđene su postavljene hipoteze da su piratske primjerke knjiga, udžbenika ili časopisa sklonije koristiti osobe s višim stupnjem obrazovanja te pripadnici mlađe dobne skupine. Također je potvrđena hipoteza da većina ispitanika kopira knjige, udžbenike ili časopise u obrazovne svrhe, dok je odbačena hipoteza da je najčešći motiv za preuzimanje piratiziranih sadržaja "potpuno besplatan primjerak" te činjenica da "svi to rade!" i prolaze nekažnjeno

Publishing in the age of piracy

Tema je diplomskog rada utjecaj piratstva na nakladničku djelatnost te stavovi i navike Osječana vezane za korištenje piratiziranih nakladničkih proizvoda kao što su knjige, udžbenici i časopisi. U teorijskom se dijelu polazi od povijesnog konteksta piratstva u nakladništvu, gdje je prikazan razvoj koncepta autorskih prava i zakonskih regulativa uključujući i aktualne zakonske odredbe. Prikazana je i evolucija modela za razmjenu podataka na Internetu koji su uzrokovali tzv. eksploziju piratstva u glazbenoj i filmskoj industriji, a potom i u nakladništvu. U skladu s tim prikazani su sljedeći modeli: klijent-server model, hibridni peer-to-peer model te čisti peer-to-peer model s naglaskom na popularni BitTorrent. U radu su također prikazani aproksimativni novčani gubici uzrokovani piratstvom u pojedinim zemljama. Jedan se dio teorijskog dijela odnosi na metode kojima se nakladnici služe kako bi suzbili piratstvo. Na samom kraju teorijskog dijela prikazan je kratak osvrt na DRM tehnologiju u nakladništvu te savjete upućene nakladnicima na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi se stopa piratstva smanjila. Instrument istraživanja bila je anketa putem koje je ispitano 258 Osječana o njihovim stavovima i iskustvima vezanim za korištenje piratiziranih knjiga, udžbenika i časopisa. Analizom rezultata potvrđene su postavljene hipoteze da su piratske primjerke knjiga, udžbenika ili časopisa sklonije koristiti osobe s višim stupnjem obrazovanja te pripadnici mlađe dobne skupine. Također je potvrđena hipoteza da većina ispitanika kopira knjige, udžbenike ili časopise u obrazovne svrhe, dok je odbačena hipoteza da je najčešći motiv za preuzimanje piratiziranih sadržaja "potpuno besplatan primjerak" te činjenica da "svi to rade!" i prolaze nekažnjeno