Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija

Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija

Investigating ontology based query expansion using a probabilistic retrieval model

This research briefly outlines the problems of traditional information retrieval systems and discusses the different approaches to inferring context in document retrieval. By context we mean word disambiguation which is achieved by exploring the generalisation-specialisation hierarchies within a given ontology. Specifically, we examine the use of ontology based query expansion for defining query context. Query expansion can be done in many ways and in this work we consider the use of relevance feedback and pseudo-relevance feedback for query expansion. We examine relevance feedback and pseudo-relevance to ascertain the existence of performance differences between relevance feedback and pseudo-relevance feedback. The information retrieval system used is based on the probabilistic retrieval model and the query expansion method is extended using information from a news domain ontology. The aim of this project is to assess the impact of the use of the ontology on the query expansion results. Our results show that ontology based query expansion has resulted in a higher number of relevant documents being retrieved compared to the standard relevance feedback process. Overall, ontology based query expansion improves recall but does not produce any significant improvements for the precision results. Pseudo-relevance feedback has achieved better results than relevance feedback. We also found that reducing or increasing the relevance feedback parameters (number of terms or number of documents) does not correlate with the results. When comparing the effect of varying the number of terms parameter with the number of documents parameter, the former benefits the pseudo-relevance feedback results but the latter has an additional effect on the relevance feedback results. There are many factors which influence the success of ontology based query expansion. The thesis discusses these factors and gives some guidelines on using ontologies for the purpose of query expansion

Feasibility of using citations as document summaries

The purpose of this research is to establish whether it is feasible to use citations as document summaries. People are good at creating and selecting summaries and are generally the standard for evaluating computer generated summaries. Citations can be characterized as concept symbols or short summaries of the document they are citing. Similarity metrics have been used in retrieval and text summarization to determine how alike two documents are. Similarity metrics have never been compared to what human subjects think are similar between two documents. If similarity metrics reflect human judgment, then we can mechanize the selection of citations that act as short summaries of the document they are citing. The research approach was to gather rater data comparing document abstracts to citations about the same document and then to statistically compare those results to several document metrics; frequency count, similarity metric, citation location and type of citation. There were two groups of raters, subject experts and non-experts. Both groups of raters were asked to evaluate seven parameters between abstract and citations: purpose, subject matter, methods, conclusions, findings, implications, readability, andunderstandability. The rater was to identify how strongly the citation represented the content of the abstract, on a five point likert scale. Document metrics were collected for frequency count, cosine, and similarity metric between abstracts and associated citations. In addition, data was collected on the location of the citations and the type of citation. Location was identified and dummy coded for introduction, method, discussion, review of the literature and conclusion. Citations were categorized and dummy coded for whether they refuted, noted, supported, reviewed, or applied information about the cited document. The results show there is a relationship between some similarity metrics and human judgment of similarity.Ph.D., Information Studies -- Drexel University, 200

Deliverable D4.1 Specification of user profiling and contextualisation

This deliverable presents a comprehensive research of past work in the field of capturing and interpreting user preferences and context and an overview of relevant digital media-specific techniques, aiming to provide insights and ideas for innovative context-aware user preference learning and to justify the user modelling strategies considered within LinkedTV’s WP4. Based on this research and a study over the specific technical and conceptual requirements of LinkedTV, a prototypical design for profiling and contextualizing user needs in a linked media environment is specified

Context-awareness for adaptive information retrieval systems

Philosophiae Doctor - PhDThis research study investigates optimization of IRS to individual information needs in order of relevance. The research addressed development of algorithms that optimize the ranking of documents retrieved from IRS. In this thesis, we present two aspects of context-awareness in IR. Firstly, the design of context of information. The context of a query determines retrieved information relevance. Thus, executing the same query in diverse contexts often leads to diverse result rankings. Secondly, the relevant context aspects should be incorporated in a way that supports the knowledge domain representing users’ interests. In this thesis, the use of evolutionary algorithms is incorporated to improve the effectiveness of IRS. A context-based information retrieval system is developed whose retrieval effectiveness is evaluated using precision and recall metrics. The results demonstrate how to use attributes from user interaction behaviour to improve the IR effectivenes