Kozarac and Kozarac, Economy and Philosophy

U ovom radu istraživati će se zašto se i kako brka bavljenje Slavonijom u opusima dvojice Kozaraca, pošto je razlika toliko velika da je pobrkati zapravo nemoguće. Ima se biti iznimno nepozornim čitateljem pa pogriješiti u poetikama te dvojice vinkovačko – istočnohrvatskih autora. Da ih je nemoguće približiti i poistovjetiti u poetikama vidljivo je već iz njihovih poznatih proznih tekstova Biser Kate Josipa Kozarca i U nagonu Ivana Kozarca. Iz navedenih pripovijedaka pokušat će se dokazati koliko su načini pokretanja i oblikovanja likova i njihovih osobnosti, udaljene i različite

"Josip Kozarac's Romanticism"

Iako je novelistika i to uglavnom s realističkim i modernističkim obilježjima ono po čemu je Kozarac značajan, kao i velika većina pisaca i on se u početku javlja u književnom životu pjesmama, koje su kao takve primjer romantičarske poetike i prvotnog traženja pravog puta samog Kozarca. Njegov čitavi književni opus borba je između lirskog i epskog, romantičarskog i realističkog, na kraju zašavši duboko do modernističkih strujanja i modernističke problematike u svojim djelima. Iako svjestan da njegove početne pjesme čiji opus obuhvaća osamdesetak pjesama, jesu skromnog pjesničkog dara, ne odustaje od pisanja istih sve do 1889., kada mu u Vijencu izlaze zadnje izdane pjesme. Čak mu je i Šenoa nakon što je Kozarac slao svoje pjesme u Vijenac, pisao kako ima pjesničkog dara, ali su mu stihovi kopiranje tuđih uradaka i pisani neiskrenim osjećanjima. Stihovi su puni one ustaljene romantičarske patetike, tipičnih frazeoloških izraza, a sve do zadnje pršte sentimentalnošću. Lirika mu je pretežito ljubavna, s ovećim pjesmama lirsko – baladesknoga karaktera, baladama i romancama; a naći će se i pokoja patriotska kao tipičan plod romantičarskog nacionalnog buđenja svijesti. U pjesmama ima puno elemenata romantizma i to onih tipičnih: od lirskog načela, romantičarskog pejzaža, romantičarske metaforike i hiperbolizacije do uvođenja likova iz nadnaravnog svijeta te motiva iz narodne poezije

Echoes of the modern period in short stories by Josip Kozarac

Diplomski rad Odjeci moderne u novelama Josipa Kozarca podijeljen je u šest glavnih dijelova. Na samom početku nalazi se uvod u kojem se sažeto navodi zadatak ovog rada te podrobnije opisuje sadržaj poglavlja prema kojima je isti podijeljen. Nakon uvoda slijedi poglavlje pod naslovom „Povijesni kontekst“, u kojem se aktualiziraju obilježja razdoblja i to na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koje je po mnogočemu zanimljivo, a posebice po miješanju realističkih i novih, modernističkih strujanja u književnosti. Slijedi dio rada pod naslovom „ O Josipu Kozarcu i njegovom književnom stvaralaštvu“ . To je svojevrsna kratka Kozarčeva biografija iz koje se saznaje o njegovu književnome opusu, ali i o njegovu životu. Treći dio rada nosi naslov „Josip Kozarac danas“. U njemu se povezuje Kozarčevo stvaralaštvo sa suvremenim čovjekom jer je Kozarac svojim didaktičkim pristupom, ali pisanjem, koje je često bilo tumačeno kao „ispred svoga vremena“, uvelike zadužio hrvatski narod. U četvrtom dijelu detaljnije se opisuje razdoblje moderne u hrvatskoj i pronalaze se modernistički elementi karakteristični za novele Josipa Kozarca, a u petom dijelu analiziraju se tri novele u kojima se ti modernistički elementi jasno mogu raspoznati. U zaključnom dijelu rada nastojimo sažeto analizirati napisano u radu. Završni dio rada čini popis literature potrebne za razumijevanje i pronalazak modernističkih elemenata u novelama Josipa Kozarca

Echoes of the modern period in short stories by Josip Kozarac

Diplomski rad Odjeci moderne u novelama Josipa Kozarca podijeljen je u šest glavnih dijelova. Na samom početku nalazi se uvod u kojem se sažeto navodi zadatak ovog rada te podrobnije opisuje sadržaj poglavlja prema kojima je isti podijeljen. Nakon uvoda slijedi poglavlje pod naslovom „Povijesni kontekst“, u kojem se aktualiziraju obilježja razdoblja i to na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koje je po mnogočemu zanimljivo, a posebice po miješanju realističkih i novih, modernističkih strujanja u književnosti. Slijedi dio rada pod naslovom „ O Josipu Kozarcu i njegovom književnom stvaralaštvu“ . To je svojevrsna kratka Kozarčeva biografija iz koje se saznaje o njegovu književnome opusu, ali i o njegovu životu. Treći dio rada nosi naslov „Josip Kozarac danas“. U njemu se povezuje Kozarčevo stvaralaštvo sa suvremenim čovjekom jer je Kozarac svojim didaktičkim pristupom, ali pisanjem, koje je često bilo tumačeno kao „ispred svoga vremena“, uvelike zadužio hrvatski narod. U četvrtom dijelu detaljnije se opisuje razdoblje moderne u hrvatskoj i pronalaze se modernistički elementi karakteristični za novele Josipa Kozarca, a u petom dijelu analiziraju se tri novele u kojima se ti modernistički elementi jasno mogu raspoznati. U zaključnom dijelu rada nastojimo sažeto analizirati napisano u radu. Završni dio rada čini popis literature potrebne za razumijevanje i pronalazak modernističkih elemenata u novelama Josipa Kozarca

"Josip Kozarac's Romanticism"

Iako je novelistika i to uglavnom s realističkim i modernističkim obilježjima ono po čemu je Kozarac značajan, kao i velika većina pisaca i on se u početku javlja u književnom životu pjesmama, koje su kao takve primjer romantičarske poetike i prvotnog traženja pravog puta samog Kozarca. Njegov čitavi književni opus borba je između lirskog i epskog, romantičarskog i realističkog, na kraju zašavši duboko do modernističkih strujanja i modernističke problematike u svojim djelima. Iako svjestan da njegove početne pjesme čiji opus obuhvaća osamdesetak pjesama, jesu skromnog pjesničkog dara, ne odustaje od pisanja istih sve do 1889., kada mu u Vijencu izlaze zadnje izdane pjesme. Čak mu je i Šenoa nakon što je Kozarac slao svoje pjesme u Vijenac, pisao kako ima pjesničkog dara, ali su mu stihovi kopiranje tuđih uradaka i pisani neiskrenim osjećanjima. Stihovi su puni one ustaljene romantičarske patetike, tipičnih frazeoloških izraza, a sve do zadnje pršte sentimentalnošću. Lirika mu je pretežito ljubavna, s ovećim pjesmama lirsko – baladesknoga karaktera, baladama i romancama; a naći će se i pokoja patriotska kao tipičan plod romantičarskog nacionalnog buđenja svijesti. U pjesmama ima puno elemenata romantizma i to onih tipičnih: od lirskog načela, romantičarskog pejzaža, romantičarske metaforike i hiperbolizacije do uvođenja likova iz nadnaravnog svijeta te motiva iz narodne poezije

JOSIP KOZARAC IN CROATIAN CHILDREN’S LITERATURE

U radu se obrađuju dvije isprepletene teme: prvo, pripadaju li Priče djeda Nike dječjoj književnosti i, drugo, na koja se pripovjedna djela Josipa Kozarca zapravo odnosi naslov Priče djeda Nike. Tradicionalno Priče djeda Nike smatraju se dijelom dječje književnosti premda nije provedeno temeljito propitivanje razloga za takav stav. Usto se i prve dvije objavljene verzije Priča djeda Nike toliko razlikuju da je ona objavljena u Pučkim novinama za trećinu duža od one otisnute 1880. kao knjiga u nakladi Mučnjaka i Senftlebena. Priče djeda Nike postavit će se u kontekst hrvatske dječje književnosti i nastojati locirati njihovo mjesto u povijesti hrvatske dječje književnosti. Ne samo da je došlo do ozbiljnog razilaženja u verzijama Priča djeda Nike objavljenim u periodici i monografiji već će se tragom nekih svjedočenja suvremenika utvrditi kako je i sam Kozarac bio spreman dio svojih djela u rukopisu namijeniti dječjoj čitateljskoj publici.Josip Kozarac (1858–1906) is considered to be one of the most important Slavonian and Croatian writers of Realism. However, the beginnings of his literary work written for children are seldom mentioned and even less frequently studied. Indeed, a few remarks about that part of Kozarac’s literary work disagree on which stories belong to The Tales of Grandfather Niko (Priče djeda Nike). Such an attitude towards what constitutes the corpus of Kozarac’s work under this title is closely linked to the issue of the affiliation of these stories to children’s literature. This study attempts to provide answers to two intertwined questions: first, do Priče djeda Nike (The Tales of Grandfather Niko) belong to children’s literature and second, what is the exact scope of the work known as Priče djeda Nike? Having established that Priče djeda Nike undoubtedly belong to children’s literature, we will try to find their place in the history of Croatian children’s literature. We will argue that this work represents a transitory form of narration between, on the one hand, moralistic stories (which we find in the very popular translations of the stories by German authors Christoph Schmid and Franz Hoffmann and their Croatian epigones) and, on the other, entrepreneurship narratives by Davorin Trstenjak, U radu je spas (Labor Will Save Us) from 1885 and Dragoslav Heiligstein, Zlatne ruke (Golden Hands) from 1930, which paved the way for socially engaged realistic novels, such as Mato Lovrak’s Vlak u snijegu (A Train in the Snow) published in 1933 and Družba Pere Kvržice (Pero Kvržica’s Gang) published in 1933, and Josip Pavičić’s Poletarci, published in 1937. The study will show that the number of stories published in the first monographic edition of Priče djeda Nike is different from the number of stories published in Pučke novine. The study also analyzes which stories Kozarac himself considered as those belonging to Priče djeda Nike

Kozarac and Kozarac, Economy and Philosophy

U ovom radu istraživati će se zašto se i kako brka bavljenje Slavonijom u opusima dvojice Kozaraca, pošto je razlika toliko velika da je pobrkati zapravo nemoguće. Ima se biti iznimno nepozornim čitateljem pa pogriješiti u poetikama te dvojice vinkovačko – istočnohrvatskih autora. Da ih je nemoguće približiti i poistovjetiti u poetikama vidljivo je već iz njihovih poznatih proznih tekstova Biser Kate Josipa Kozarca i U nagonu Ivana Kozarca. Iz navedenih pripovijedaka pokušat će se dokazati koliko su načini pokretanja i oblikovanja likova i njihovih osobnosti, udaljene i različite