Rektifikacijski uređaj za kontinuiranu destilaciju etanola

U sklopu diplomskog rada bilo je potrebno projektirati glavne dijelove postrojenja za kontinuiranu rektifikaciju etanola iz smjese etanol-voda. Provedena je analiza potrošnje topline u ovisnosti o udjelu etanola u džibri za različite udjele etanola u proizvodu te odabran optimalni udio etanola u džibri. Nakon provedene analize potrošnje energije, određen je teorijski broj plitica te je odabran optimalni udio etanola u proizvodu. Određene su dimenzije plitica, promjer kolone te iskoristivost plitica čime je određen konačan broj plitica. Uz gore navedeno, rad sadrži termodinamički proračun kondenzatora, deflegmatora, štedne grijalice i kotlića te proračun čvrstoće kotlića. Za grijanje kotlića se koristi suhozasićena vodena para, a za hlađenje kondenzatora rashladna voda

Ključni izazovi održivog razvoja - iscrpljivanje neobnovljivih energetskih resursa i izmena globalne klime

Umereni pristup održivom razvoju stavlja u fokus kritični prirodni kapital kao onaj deo prirodnog kapitala koji je neophodan za obavljanje ključnih funkcija životne sredine i koji ne može biti supstituisan drugim vrstama kapitala (stvorenim i/ili ljudskim). U okviru prirodnih resursa posebno mesto zauzimaju energetski resursi, a u okviru njih neobnovljivi energetski resursi, kako zbog njihovog značaja za ekonomski razvoj i nivo društvenog blagostanja, tako i zbog činjenice da od njih zavise bitne funkcije prirodnih sistema. Ukupna svetska potrošnja energije se u protekle četiri decenije više nego duplirala, prvenstveno usled naglog porasta svetske populacije i ubrzanog ekonomskog razvoja. Oba ova procesa su posebno izražena u zemljama u razvoju. Uprkos otrežnjujućoj spoznaji o neverovatnoj dinamici iscrpljivanja neobnovljivih resursa i krajnje negativnim posledicama po životnu sredinu, učešće energetskih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije se nije značajno menjalo poslednjih decenija. Danas fosilna goriva podmiruju skoro 70% energetskih potreba. Najveći deo globalne emisije GHG gasova potiče upravo od sagorevanja fosilnih goriva, čak preko 60%. Slično kao i u pogledu potrošnje energije, zemlje u razvoju sve više dobijaju na značaju i u procesu emisije CO2 - njihovo učešće u svetskoj emisiji se dupliralo u poslednje četiri decenije. Danas su industrija i saobraćaj gotovo izjednačeni u ukupnoj svetskoj potrošnji energije. Posebno je značajno što potrošnja energije u saobraćaju raste po najvećoj stopi - u poslednje četiri decenije se skoro utrostručila. Takođe, nafta kao energetski izvor gubi na značaju u svim sektorima osim u saobraćaju

Konstrukcija uređaja za rektifikaciju etanola

U sklopu diplomskoga rada bilo je potrebno konstruirati uređaj za rektifikaciju etanola koji razdvaja etanol od vode kako bi se postigla određena koncentracija etanola u smjesi. Proces se provodi kontinuirano. Potrebno je bilo prvo odrediti odgovarajući proces te ga optimizirati. Rad sadrži termodinamički proračun svih elemenata uređaja i proračun čvrstoće grijalice. Za pogon grijalice služi suhozasićena para tlaka 5 bara, a za hlađenje destilata u kondenzatoru rashladna voda početne temperature 15°C

ÖKOLOGISCHE BESORGTHEIT PERZEPTION VON UMWELTPROBLEMEN, DIE ALS BESORGNISERREGEND WAHRGENOMMEN WERDEN

Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju. Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane, smanjenje prirodnih resursa i obradivih površina, gomilanje komunalnog i opasnog otpada, odumiranje šuma i klimatske promjene) kao danas «zabrinjavajućih» na reprezentativnom uzorku od 1202 ispitanika u Hrvatskoj 2004. godine. Primijenjen je instrument od jedanaest tvrdnji. Najviše su zabrinjavajući «neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada», «gomilanje opasnog otpada» i «zagađenost hrane», a najmanje zabrinjavajući su «zagađenost pitke vode», «rijeka, jezera i mora» te «odumiranje šuma». Utvrđene su statistički značajne razlike na nekim sociodemografskim obilježjima. Multivarijatna analiza izdvojila je dva faktora «klasični ekološki problemi» i «novi ekološki problemi».Računate su korelacije ovih faktora sa socijalno-ekološkim orijentacijama (antropocentrizam, ekocentrizam i tehnocentrizam) i pojedinim tvrdnjama na instrumentu. Usporedba rezultata nekoliko istraživanja (1988., 1994.) s ovima (2004.) pokazuje se da su ispitanici«strože» - u biti «realnije», procjenjivali ekološke probleme. Istodobno su «blaže» - u biti «pesimističnije»,procjenjivali kakvi će ti problemi biti u sljedećem razdoblju (za 10-15 godina). Pri sljedećoj procjeni ispitanici su postupali na isti način. Prosječne vrijednosti aktualne procjene (2004.) veće su nego prijašnje (1988.) aktualne procjene, a manje od očekivanja. Hrvatskoj je potreban eko-barometar.The starting point is the thesis that environmental problems in the world and in Croatia have not been reduced. Their characteristic is successiveness and cumulativeness in arising and permanency in duration .The results of empiric research of perception of environmental problems are here presented (pollution of air, water and food, reduction of natural resources and arable land, accumulation of municipal and hazardous waste, forest decline and climate changes), as being nowadays \u27disturbing\u27, on a representative sample of 102 respondents in Croatia, during the year 2004. An instrument comprising eleven assertions has been applied. Most disturbing are \u27inappropriate municipal waste disposal\u27, \u27hazardous waste accumulation\u27 and \u27food contamination\u27, while the least disturbing are \u27drinking water pollution\u27, \u27pollution of rivers, lakes and seas\u27 and \u27forest decline\u27. Statistically significant differences have been estimated with some social and demographic features. Multivariant analysis has isolated two factors: \u27classical environmental problems\u27 and \u27new environmental problems\u27. Correlations between these factors with social and environmental orientations (anthropocentrism, eco-centrism and techno-centrism) and particular assertions on the instrument have been calculated. The comparison of the results of several research (from 1988 and from 1994) with these (in 2004) has shown that respondents estimated ‘more strictly’ – in fact ‘more realistically’, environmental problems. At the same time they estimated ‘more mildly’ – in fact ‘more pessimistically’, how will the problems look like in the next period (for 10 to 15 years in the future). During the following evaluation, the respondents acted in the same way. Average values of the actual estimation (from 2004) are larger than those former (1988) actual estimations, and lesser than expected. An eco-barometer is required for Croatia.Der Artikel geht von der These aus, dass die Umweltprobleme, sowohl in der Welt als auch in Kroatien, sich nicht gemindert haben. Ihre Kennzeichen sind Sukzessivität und Kumulativität im Entstehen und Dauerhaftigkeit im Existieren. Es werden Resultate der empirischen Forschung der Perzeption der Umweltprobleme vorgelegt (Luf-t, Wasser- und Nahrungsmittelverschmutzung, Rückgang der Ressourcen und bestellbaren Flächen, Anhäufung von Kommunalabfall und Sondermüll, Waldsterben und Klimawechsel), die heutzutage als „besorgniserregend“ gelten, auf Grund einer 2004 in Kroatien durchgeführten Repräsentativen Stichprobe mit 1202 Befragten. Es wurde ein Instrument von elf Behauptungen eingesetzt. Als im höchsten Grade besorgniserregend gelten „inadäquate Entsorgung von Giftmüll“ und „Nahrungsmittelverschmutzung“, als am wenigsten besorgniserregend werden „Verschmutzung von Trinkwasser“, Flüssen, Seen und Meeren“ sowie „Waldsterben“ gesehen. Es wurden statistisch relevante Unterschiede an einigen soziodemographischen Kennzeichen festgestellt. Durch die multivariate Analyse wurden zwei Faktoren gesondert: „klassische Umweltprobleme“ und „neue Umweltprobleme“. Die Korrelationen dieser Faktoren mit sozialökologischer Ausrichtung (Anthropozentrismus, Ökozentrismus und Technozentrismus) und einzelnen Behauptungen am Instrument wurden errechnet. Aus einem Vergleich der Resultate von Forschungen aus1988 und1994 mit dem Resultat der Forschung aus 2004, ist es ersichtlich, dass die Befragten „strenger“ im Grunde genommen „realistischer“ über die Umweltprobleme geurteilt haben. Gleichzeitig haben sie „weniger streng“, im Grunde genommen „pessimistischer“ geschätzt, wie diese Probleme im Zeitraum von nächsten 10 bis 15 Jahren sich entwickeln werden. Bei der nächsten Bewertung sind die Befragten auf die gleiche Art und Weise vorgegangen. Die Durchschnittswerte der aktuellen Schätzung (2004) sind höher als die aus der vorherigen (1988), aber niedriger als erwartet. Kroatien braucht ein Ökobarometer

Ključni izazovi održivog razvoja - iscrpljivanje neobnovljivih energetskih resursa i izmena globalne klime

Umereni pristup održivom razvoju stavlja u fokus kritični prirodni kapital kao onaj deo prirodnog kapitala koji je neophodan za obavljanje ključnih funkcija životne sredine i koji ne može biti supstituisan drugim vrstama kapitala (stvorenim i/ili ljudskim). U okviru prirodnih resursa posebno mesto zauzimaju energetski resursi, a u okviru njih neobnovljivi energetski resursi, kako zbog njihovog značaja za ekonomski razvoj i nivo društvenog blagostanja, tako i zbog činjenice da od njih zavise bitne funkcije prirodnih sistema. Ukupna svetska potrošnja energije se u protekle četiri decenije više nego duplirala, prvenstveno usled naglog porasta svetske populacije i ubrzanog ekonomskog razvoja. Oba ova procesa su posebno izražena u zemljama u razvoju. Uprkos otrežnjujućoj spoznaji o neverovatnoj dinamici iscrpljivanja neobnovljivih resursa i krajnje negativnim posledicama po životnu sredinu, učešće energetskih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije se nije značajno menjalo poslednjih decenija. Danas fosilna goriva podmiruju skoro 70% energetskih potreba. Najveći deo globalne emisije GHG gasova potiče upravo od sagorevanja fosilnih goriva, čak preko 60%. Slično kao i u pogledu potrošnje energije, zemlje u razvoju sve više dobijaju na značaju i u procesu emisije CO2 - njihovo učešće u svetskoj emisiji se dupliralo u poslednje četiri decenije. Danas su industrija i saobraćaj gotovo izjednačeni u ukupnoj svetskoj potrošnji energije. Posebno je značajno što potrošnja energije u saobraćaju raste po najvećoj stopi - u poslednje četiri decenije se skoro utrostručila. Takođe, nafta kao energetski izvor gubi na značaju u svim sektorima osim u saobraćaju

Stres na radnom mjestu i njegovi učinci na zdravlje medicinskih sestara i tehničara

Stres je definiran kao kombinirana reakcija tijela na fizičke i mentalne zahtjeve koja se manifestira fiziološkim i psihološkim simptomima te simptomima u ponašanju pojedinca. Pojam stresa u uţem smislu označava reakciju organizma na djelovanje vanskog stresora. Stres je naglašen u svakodnevnom radu medicinske sestre i tehničara. Profesionalna odgovornost prema ljudskom ţivotu i zdravlju, organizacijski nedostaci, komunikacijski problemi, emocionalno iscrpljivanje te oteţano usklaĎivanje radnih i obiteljskih obaveza su značajni profesionalni stresori. U istraţivanju je sudjelovalo ukupno 109 ispitanika, medicinskih sestara i tehničara, od čega 57 muškaraca i 52 ţene. Cilj ovog završnog rada je procijeniti emocionalna stanja u medicinskih sestara i tehničara intenzivne psihijatrijske skrbi Klinike za psihijatriju Vrapče te u medicinskih sestara i tehničara Ustanove hitne medicinske pomoći Zagreb

Comparative analysis of the life cycle of technologies for energy recovery of plastic waste

Tema ovog diplomskog rada je gospodarenje plastičnim otpadom. Plastični otpad vrlo je vrijedna sirovina s energetskog aspekta te njegovo konačno odlaganje na odlagalištu čini nepovratnu štetu na okoliš. Plastični otpad moguće je energetski oporabiti konvencionalnim tehnologijama termičke energetske oporabe poput spaljivanja i tehnologijama kemijske oporabe. Fokus ovog rada postavljen je na tehnologije kemijske oporabe plastičnog otpada: pirolizu i isplinjavanje. Produkti predmetnih tehnologija su tekuća i plinovita goriva, koja se mogu koristiti za naknadne energetske transformacije ili kao ulazna sirovina u industriji. Sukladno smjernicama EU i modelu cirkularne ekonomije potrebno je razmotriti predmetne tehnologije s naglaskom na analizi životnog ciklusa (LCA analiza, eng. Life Cycle Analysis). Dostupne LCI baze podataka ne opisuju predmetne tehnologije energetske oporabe plastičnog otpada te je u okviru ovog rada najprije izvršen detaljan pregled literature te su prikupljeni podaci o ulaznim i izlaznim tokovima postojećih postrojenja za pirolizu i isplinjavanje plastičnog otpada. Na temelju prikupljenih podataka izrađeni su LCI (eng. Life Cycle Inventory) setovi podataka razmatranih tehnologija koji opisuju sve ulazne tokove kao što su npr. potrebna električna energija, gorivo i materijali te sve izlazne tokove koji obuhvaćaju korisnu proizvedenu energiju i korisne produkte, ali i nusprodukte kao što su pepeo, šljaka i štetne emisije prema okolišu. Formirani LCI setovi upisani su u računalni program OpenLCA i integrirani u bazu podataka Ecoinvent povezivanjem s dostupnim europskim i lokalnim LCI setovima iz baze. U sklopu rada provedena je usporedna LCA analiza životnih ciklusa predmetnih tehnologija energetske oporabe plastičnog otpada te uobičajeno korištenih rješenja za zbrinjavanje generiranog plastičnog otpada poput njegove termičke obrade u spalionicama otpada s kogeneracijskom proizvodnjom električne i toplinske energije te odlaganja na uređena odlagališta otpada. Provedena je ekološka analiza koja je uključivala utjecaj rada pojedinih sustava s ciljem boljeg razumijevanja pozitivnih učinaka i negativnih ekoloških posljedica koji mogu proizići iz komercijalizacije tehnologija pirolize i isplinjavanja otpadne plastike u usporedbi s postojećim tehnologijama gospodarenja plastičnim otpadom te pronalaženjem rješenja s najmanjim sveukupnim utjecajem na okoliš.Subject of this thesis is plastic waste management. From energetic point of view, plastic waste is quite valuable feedstock and its final disposal at the landfill presents irreversible damage to the environment. Plastic waste can be energetically recovered by chemical recovery techniques and conventional thermal energy recovery technologies such as incineration. The focus of this paper is on the chemical recovery of plastic waste: pyrolysis and gasification. Products of considered technologies are liquid and gaseous fuels, which can be used for subsequent energy transformations or as input feedstock in the industry. According to EU guidelines and model of circular economy it is necessary to validate the considered technologies with an emphasis on life cycle analysis (LCA). The available LCI databases do not include processes pyrolysis and gasification. Therefore, comprehensive survey of literature was carried out to gather all available data about input and output flows of existing facilities with implemented concerned technologies. Based on collected data, LCI (Life Cycle Inventory) datasets for technologies pyrolysis and gasification were created which encompass all input streams, such as the required electrical energy, fuel and materials, and all outflows that include useful energy and useful products, as well as by-products such as ash, slag and harmful emissions to the environment. Formed LCI sets are entered in the OpenLCA software and integrated into the Ecoinvent database by linking to the available European and local LCI sets from the base. Within this paper, a comparative life cycle analysis of the concerned technologies for energy recovery of plastic waste and commonly used solutions for the disposal of generated plastic waste, such as its thermal treatment in waste incinerators with cogeneration production of electrical and thermal energy, and disposal on regulated waste disposal sites has been carried out. An ecological analysis which involved the impacts of the operation of certain systems was carried out with the aim of better understanding the positive effects and negative environmental consequences that may arise from the commercialization of pyrolysis and gasification technologies compared to the existing waste management technologies and by finding solutions with the least overall impact on the environment

Fiscal policy of the Republic of Croatia

U Republici Hrvatskoj postoje brojni gospodarski problemi vezani uz provođenje kvalitetne fiskalne politike. Određena kretanja javne potrošnje u Hrvatskoj mogu nas navesti na zaključak da ekonomska, odnosno fiskalna politika ne ostvaruje osnovne funkcije javnih financija. Do sada je ona uglavnom bila usmjerena na iscrpljivanje fiskalnog kapaciteta gospodarstva, te je podupirala rast na podlozi domaće potražnje, a ne izvoza. Fiskalna politika dijelom je ispunjavala cilj preraspodjele dohotka, ali ne i stabilizacijski i razvojni cilj. Dugoročno gledano, u Hrvatskoj bi fiskalna politika trebala pomoći u poticanju gospodarskog rasta i razvoja te intervenirati u preraspodjeli dohotka. Iako su se u razdoblju od 1994. do danas dogodili bitni pomaci u području upravljanja javnim financijama, javljaju se određeni problemi unutar tog razdoblja s kojima se država susreće i koje bi fiskalna politika u narednom razdoblju trebala nastojati riješiti.In Republic Croatia exist numerous economic problems attached with implementation quality fiscal policy. Determined movement of open consumption in Croatia can cited on conclusion gave economic, i.e.. fiscal policy not achieves primary functions of open finances. By now is she mainly were directed on iscrpljivanje fiscal capacity economy, and supported growth on surface of domestic demand, and not export. Fiscal policy part carried out goal preraspodjele dohotka, but not and stabilising and developmental goal. Long-term looked, in Croatia were fiscal policy should helped in boosting of economic growth and development you intervenirati in preraspodjeli dohotka. Although are in period from 1994. to today happened substantial shifts in the area of management open finances, answer determined problems within that period with which myself state meets and which were fiscal policy in ordered period should try solved

ANTROPOLOGIJA ETNOLOGIJE I OBRATNO

Michael Herzfeld, Ours Once More. Folklore, Ideology, and the Making of Modern Greece, Pella Publishing Company, Inc., New York 1986.; Anthropology through the Looking-Glass. Critical Ethnography in the Margins of Europe, Cambridge University Press, New York 1987