5 research outputs found
Does social media usersā commenting behavior differ by their local community tie? A computerāassisted linguistic analysis approach
This study is an exploratory attempt to use automatic linguistic analysis for understanding social media usersā news commenting behavior. The study addresses geographicallyābased dynamics in humanācomputer interaction, namely, usersā tie to a geographic community. Specifically, the study reveals that commenting behavior differs between users of different levels of local community tie. Comments by local users, those with higher level of local community tie, exhibit different linguistic patterns in comparison to national users who are less involved in local community. The linguistic differences are reflected in the use of pronouns, personal pronouns, social words, swear words, anxiety words and anger words. We argue that identification of the difference is crucial in the practice of mining social media conversations for public opinion
Social Media usage in low-income communities: Opportunities and constraints in Buffalo City Metropolitan Municipality, Eastern Cape
Social media is 21st century phenomenon has captured the attention of millions of people across the globe and has hitherto, permeated through all facet of our contemporary life. It has become the important conduit through which people far and near interact. Sharing of information, communicating, collaborating, engaging are some of the visible highlights of Social Media. Social media usage cut across different demographics. This is due to the unique characteristics of social media which includes openness, participation and sharing. The purpose of this study is to investigate the impact such usage have on less advantaged communities and how it can be used to further their cause in achieving socioeconomic parity. This study is qualitative in nature and it relied on semi-structured interviews and observations to collect data. Purposive and convenience sampling was used to select respondents. The findings of the study indicate that utilizing social media for the utmost gain is imperative in that the presence of new technologies has revolutionised the way people socialise beyond real time and boundaries. It was also noted that social media is the new norm as such societies far and beyond need to harness the potential not only for the social media generation but for the communities within its reach. Thus, researching into the impact this phenomenon has on the poorest communities is of great importance for both the public and policy makers. This study however recommends regulation of social media in order to contain security risks that it poses. It is therefore important to enhance internet security to protect the privacy threats. It is also important to invest more on issues of information and communication technology on low-income communitie
Rodne razlike u politiÄkim govorima 113. ameriÄkog Kongresa
The main objective of the thesis is to study gender differences in language use in a setting of political speeches. The 113th United States Congress, a legislative branch meeting which lasted from January 2013 until January 2015, was selected. In addition to the meeting being the most recent one, the fact that it was composed of the record number of female participants, namely 450 male and 103 female politicians, was the reason for choosing the 113th Congress. The speech transcripts, downloaded from the official repository The Library of Congress Thomas, were included in the corpus. The corpus was composed of all 100-word uninterrupted speeches. The technical prerequisite for analyzing the speech is for it to be composed of at least 100 words, hence the choice. 672 speeches by the female and 2,983 by the male politicians were included in the analysis. The corpus was analyzed with the text analysis software Linguistic Inquiry and Word Count, which calculated the degree to which the politicians used 70 language categories ranging from the word count and grammatical categories to different topics, spoken and punctuation categories. The computational analysis results were uploaded in the software for the statistical analysis Statistical Package for the Social Sciences which was used to do the Mann-Whitney U, independent sample t-test, Kruskal-Wallis, one-way ANOVA and two-tailed Spearman correlation tests. The statistical tests were used to study the differences in language use by the male and the female politicians, i.e. to calculate if the differences were statistically significant. They were also used in examining some intragroup differences and correlations between variables. The quantitative analysis results were interpreted and the possible underlying reasons for the gender differences elaborated on.
The selected tools for the computational and statistical data analysis were proven to be useful. The text analysis software LIWC is a useful tool for the fast and accurate analysis of a large corpus. The pre-established independently rated categories, containing 4,500 words and word stems, provide an unbiased word categorization. Due to their compatibility, LIWC output results are easily uploaded in SPSS, which provides a wide choice of statistical tests, thus making SPSS an excellent supplemental tool. The tools are sufficient for a quantitative data analysis, yet less helpful in results interpretation. To put it differently, the tools provide the information about the difference in frequency and not the contextual usage itself.
In the analysis of the corpus, several major gender differences emerged. The female politicians were shown to be more formal, critical and task-focused, while the male politicians were more socially oriented and elaborative, occupying the floor more than the female politicians. While the female politicians worked on establishing themselves as independent politicians, the male politicians embraced their collective identities. Also, the female politicians focused on raising the awareness of different health issues and providing support for patients and their families, the male politicians focused on the consequences and possible solutions to the problems.Ciljevi i hipoteza
Glavni je cilj ove doktorske disertacije bio utvrditi postoje li razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu ameriÄkoga Kongresa. Osim pobrojavanja i klasificiranja rodnih razlika, cilj je bio izraÄunati statistiÄku znaÄajnost u uporabi odreÄene jeziÄne kategorije. Drugim rijeÄima, cilj je bio odrediti koja je od dviju prouÄavanih skupina ispitanika upotrebljavala svaku od 70 jeziÄnih kategorija viÅ”e i je li ta razlika u uporabi bila statistiÄki znaÄajna ili ne. TakoÄer, jedan je od ciljeva bio istumaÄiti dobivene statistiÄke rezultate nudeÄi moguÄa objaÅ”njenja za rodne razlike u jeziÄnome izražavanju, odnosno u uporabi pojedine jeziÄne kategorije. Osnovna je hipoteza da postoje statistiÄki znaÄajne rodne razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu Kongresa. TakoÄer, pretpostavilo se da Äe politiÄarke, s ciljem uspjeÅ”nijega etabliranja, biti pripremljenije, ozbiljnije i formalnije u iznoÅ”enju svojih ideja, dok Äe politiÄari govoriti duže, biti ekspresivniji i koristiti agresivnije reference.
Metodologija
Korpus istraživanja sastoji se od transkripata govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa preuzetih sa službenoga repozitorija govora iz Kongresa Thomas. Repozitorij se sastoji od svih govora iz Doma i Senata, naknadnih replika i objaÅ”njenja politiÄara, rasprava, dnevnih obavijesti, poziva na sjednice, amandmana i naÄina glasovanja. U korpus su istraživanja ukljuÄeni svi neprekinuti govori pojedinoga politiÄara koji ispunjavaju tehniÄki uvjet od najmanje 100 rijeÄi. ToÄnije, 672 govora politiÄarki i 2 983 govora politiÄara, transkribiranih na ukupno 5 504 stranice, ukljuÄeni su u korpus istraživanja. Prije analize, transkripti su proÄiÅ”Äeni slijedeÄi službene tehniÄke upute.
Istraživanje se sastojalo od dvaju dijelova ā kvantitativnoga i kvalitativnoga. U kvantitativnome su se dijelu istraživanja provele dvije analize. Prvo se provela raÄunalna analiza korpusa primjenom programskoga alata Linguistic Inquiry and Word Count.
Programski alat analiza svaku pojedinaÄnu rijeÄ u korpusu i usporeÄuje ju sa svojim unutarnjim rjeÄnikom koji se sastoji od 4 500 rijeÄi i korijena rijeÄi. Unutarnji je rjeÄnik sastavio panel nezavisnih struÄnjaka, a odabir su i kategorizacija rijeÄi za uvrÅ”tavanje u rjeÄnik proÅ”li nekoliko procjenjivaÄkih etapa. Nakon Å”to programski alat usporedi svaku rijeÄ s pojavnicama u svome rjeÄniku, svrstava ih u 80 kategorija koje se kreÄu od prebrojavanja rijeÄi i gramatiÄkih kategorija do tematskih i interpunkcijskih kategorija. Za potrebe se ovoga istraživanja odabralo 70 kategorija koje nudi spomenuti programski alat.
Rezultati raÄunalne analize uÄitani su u programski alat za statistiÄku analizu podataka Statistical Package for the Social Sciences. Kako bi se odabrali adekvatni testovi za statistiÄku analizu, prvo je proveden test distribucije podataka kontinuiranih varijabli. Nadalje, s obzirom na postavljena istraživaÄka pitanja, u programskome su se alatu koristili Mann-Whitney U i t-test za nezavisne uzorke. TakoÄer, koriÅ”teni su i jednosmjerna analiza varijance ANOVA, Kruskal-Wallis te
Spearmanov koeficijent korelacije kako bi se napravila podloga i predložio smjer buduÄih istraživanja u podruÄju.
U kvalitativnome su se dijelu istraživanja interpretirali rezultati dobiveni statistiÄkom analizom te objaÅ”njavali razlozi rodnih razlika u koriÅ”tenju pojedine varijable uzimajuÄi u obzir kontekst govora i koristeÄi kritiÄku analizu diskursa.
Rezultati i zakljuÄci
KoriÅ”teni programski alati pokazali su se korisnima za kvantitativnu analizu podataka. LIWC je koristan programski alat koji omoguÄava brzu, toÄnu i nepristranu kategorizaciju rijeÄi i raÄunalnu analizu. Posebno je pogodan za analize na velikome korpusu. S obzirom na kompatibilnost dvaju programskih alata, rezultati raÄunalne analize lako se mogu uÄitati u programski alat za statistiÄku obradu podataka SPSS koji omoguÄava Å”irok izbor parametrijskih i neparametrijskih testova. MeÄutim, programski alat SPSS može samo dati odgovor na pitanje o frekvenciji koriÅ”tenja kontinuiranih varijabli i statistiÄkoj znaÄajnosti, ali ne i o kontekstualnoj uporabi pojedine varijable. Drugim rijeÄima, ukoliko je istraživaÄko pitanje koja od dviju ili viÅ”e promatranih skupina upotrebljava pojedinu varijablu viÅ”e i je li razlika u uporabi statistiÄki znaÄajna, programski alati LIWC i SPSS mogu se koristiti kao glavna sredstva u istraživanja. No, ukoliko, pored spomenutoga, istraživaÄko pitanje ukljuÄuje i razloge za uporabu pojedine varijable, programski se alati mogu koristiti samo kao pomoÄna sredstva u istraživanju.
Po provedbi raÄunalne, statistiÄke i kontekstualne analize korpusa, donijelo se nekoliko glavnih zakljuÄaka u vezi s rodnim razlikama u jeziÄnoj uporabi na korpusu govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa. PolitiÄarke su imale ozbiljniji pristup formalnije se obraÄajuÄi predsjedavajuÄem te obrazlažuÄi razloge svoga govora, dok su politiÄari svoje govore ÄeÅ”Äe zapoÄinjali tehnikom in medias res. PolitiÄarke su bile kritiÄnije u svojim govorima, koristile složeniji vokabular i viÅ”e primjera vezanih uz posao, dok su politiÄari proveli viÅ”e vremena za govornicom i nerijetko iznosili primjere iz privatnoga života. Kontekstualnom se analizom uporabe zamjenica može zakljuÄiti da politiÄarke rade na etabliranju sebe kao nezavisnih sudionika politiÄke scene, dok politiÄari spremnije prihvaÄaju kolektivni identitet pri Äemu ÄeÅ”Äe spominju doprinose svoje grupacije. PolitiÄari su ekspresivniji i ÄeÅ”Äe izražavaju svoje osjeÄaje na razliÄite naÄine tijekom Äega su im govori postajali nesigurniji, dok su politiÄarke usmjerenije na izvrÅ”avanje zadatka. I jedna i druga skupina ispitanika daju veÄi javi prostor osobama muÅ”koga roda. Nadalje, ciljevi govora politiÄarki Äesto su bili orijentirani na podizanje svijesti o odreÄenome problemu i pružanje podrÅ”ke obiteljima oboljelih ili ratnih žrtava, dok su politiÄari djelovali proaktivno ukazujuÄi na posljedice i nudeÄi rjeÅ”enja za odreÄene probleme. I politiÄari i politiÄarke bavili su se pitanjima postignuÄa i uspjeha, no politiÄari su uspjeh promatrali kroz prizmu poražavanja protivnika, dok su se politiÄarke fokusirale na rezultat koji nije ukljuÄivao neÄiji poraz.
MetodoloÅ”ki se okvir i rezultati ovoga istraživanja mogu primijeniti u daljnjim istraživanjima rodnih razlika u politiÄkome diskursu na naÄin da se proÅ”iri korpus, napravi komparativna analiza viÅ”e saziva Kongresa, istraže jeziÄna izražavanja u kongresima drugih zemalja, uvrste nove kategorijske varijable poput stranaÄke pripadnosti, sudjelovanja u izvrÅ”noj ili zakonodavnoj vlasti i sl
Rodne razlike u politiÄkim govorima 113. ameriÄkog Kongresa
The main objective of the thesis is to study gender differences in language use in a setting of political speeches. The 113th United States Congress, a legislative branch meeting which lasted from January 2013 until January 2015, was selected. In addition to the meeting being the most recent one, the fact that it was composed of the record number of female participants, namely 450 male and 103 female politicians, was the reason for choosing the 113th Congress. The speech transcripts, downloaded from the official repository The Library of Congress Thomas, were included in the corpus. The corpus was composed of all 100-word uninterrupted speeches. The technical prerequisite for analyzing the speech is for it to be composed of at least 100 words, hence the choice. 672 speeches by the female and 2,983 by the male politicians were included in the analysis. The corpus was analyzed with the text analysis software Linguistic Inquiry and Word Count, which calculated the degree to which the politicians used 70 language categories ranging from the word count and grammatical categories to different topics, spoken and punctuation categories. The computational analysis results were uploaded in the software for the statistical analysis Statistical Package for the Social Sciences which was used to do the Mann-Whitney U, independent sample t-test, Kruskal-Wallis, one-way ANOVA and two-tailed Spearman correlation tests. The statistical tests were used to study the differences in language use by the male and the female politicians, i.e. to calculate if the differences were statistically significant. They were also used in examining some intragroup differences and correlations between variables. The quantitative analysis results were interpreted and the possible underlying reasons for the gender differences elaborated on.
The selected tools for the computational and statistical data analysis were proven to be useful. The text analysis software LIWC is a useful tool for the fast and accurate analysis of a large corpus. The pre-established independently rated categories, containing 4,500 words and word stems, provide an unbiased word categorization. Due to their compatibility, LIWC output results are easily uploaded in SPSS, which provides a wide choice of statistical tests, thus making SPSS an excellent supplemental tool. The tools are sufficient for a quantitative data analysis, yet less helpful in results interpretation. To put it differently, the tools provide the information about the difference in frequency and not the contextual usage itself.
In the analysis of the corpus, several major gender differences emerged. The female politicians were shown to be more formal, critical and task-focused, while the male politicians were more socially oriented and elaborative, occupying the floor more than the female politicians. While the female politicians worked on establishing themselves as independent politicians, the male politicians embraced their collective identities. Also, the female politicians focused on raising the awareness of different health issues and providing support for patients and their families, the male politicians focused on the consequences and possible solutions to the problems.Ciljevi i hipoteza
Glavni je cilj ove doktorske disertacije bio utvrditi postoje li razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu ameriÄkoga Kongresa. Osim pobrojavanja i klasificiranja rodnih razlika, cilj je bio izraÄunati statistiÄku znaÄajnost u uporabi odreÄene jeziÄne kategorije. Drugim rijeÄima, cilj je bio odrediti koja je od dviju prouÄavanih skupina ispitanika upotrebljavala svaku od 70 jeziÄnih kategorija viÅ”e i je li ta razlika u uporabi bila statistiÄki znaÄajna ili ne. TakoÄer, jedan je od ciljeva bio istumaÄiti dobivene statistiÄke rezultate nudeÄi moguÄa objaÅ”njenja za rodne razlike u jeziÄnome izražavanju, odnosno u uporabi pojedine jeziÄne kategorije. Osnovna je hipoteza da postoje statistiÄki znaÄajne rodne razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu Kongresa. TakoÄer, pretpostavilo se da Äe politiÄarke, s ciljem uspjeÅ”nijega etabliranja, biti pripremljenije, ozbiljnije i formalnije u iznoÅ”enju svojih ideja, dok Äe politiÄari govoriti duže, biti ekspresivniji i koristiti agresivnije reference.
Metodologija
Korpus istraživanja sastoji se od transkripata govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa preuzetih sa službenoga repozitorija govora iz Kongresa Thomas. Repozitorij se sastoji od svih govora iz Doma i Senata, naknadnih replika i objaÅ”njenja politiÄara, rasprava, dnevnih obavijesti, poziva na sjednice, amandmana i naÄina glasovanja. U korpus su istraživanja ukljuÄeni svi neprekinuti govori pojedinoga politiÄara koji ispunjavaju tehniÄki uvjet od najmanje 100 rijeÄi. ToÄnije, 672 govora politiÄarki i 2 983 govora politiÄara, transkribiranih na ukupno 5 504 stranice, ukljuÄeni su u korpus istraživanja. Prije analize, transkripti su proÄiÅ”Äeni slijedeÄi službene tehniÄke upute.
Istraživanje se sastojalo od dvaju dijelova ā kvantitativnoga i kvalitativnoga. U kvantitativnome su se dijelu istraživanja provele dvije analize. Prvo se provela raÄunalna analiza korpusa primjenom programskoga alata Linguistic Inquiry and Word Count.
Programski alat analiza svaku pojedinaÄnu rijeÄ u korpusu i usporeÄuje ju sa svojim unutarnjim rjeÄnikom koji se sastoji od 4 500 rijeÄi i korijena rijeÄi. Unutarnji je rjeÄnik sastavio panel nezavisnih struÄnjaka, a odabir su i kategorizacija rijeÄi za uvrÅ”tavanje u rjeÄnik proÅ”li nekoliko procjenjivaÄkih etapa. Nakon Å”to programski alat usporedi svaku rijeÄ s pojavnicama u svome rjeÄniku, svrstava ih u 80 kategorija koje se kreÄu od prebrojavanja rijeÄi i gramatiÄkih kategorija do tematskih i interpunkcijskih kategorija. Za potrebe se ovoga istraživanja odabralo 70 kategorija koje nudi spomenuti programski alat.
Rezultati raÄunalne analize uÄitani su u programski alat za statistiÄku analizu podataka Statistical Package for the Social Sciences. Kako bi se odabrali adekvatni testovi za statistiÄku analizu, prvo je proveden test distribucije podataka kontinuiranih varijabli. Nadalje, s obzirom na postavljena istraživaÄka pitanja, u programskome su se alatu koristili Mann-Whitney U i t-test za nezavisne uzorke. TakoÄer, koriÅ”teni su i jednosmjerna analiza varijance ANOVA, Kruskal-Wallis te
Spearmanov koeficijent korelacije kako bi se napravila podloga i predložio smjer buduÄih istraživanja u podruÄju.
U kvalitativnome su se dijelu istraživanja interpretirali rezultati dobiveni statistiÄkom analizom te objaÅ”njavali razlozi rodnih razlika u koriÅ”tenju pojedine varijable uzimajuÄi u obzir kontekst govora i koristeÄi kritiÄku analizu diskursa.
Rezultati i zakljuÄci
KoriÅ”teni programski alati pokazali su se korisnima za kvantitativnu analizu podataka. LIWC je koristan programski alat koji omoguÄava brzu, toÄnu i nepristranu kategorizaciju rijeÄi i raÄunalnu analizu. Posebno je pogodan za analize na velikome korpusu. S obzirom na kompatibilnost dvaju programskih alata, rezultati raÄunalne analize lako se mogu uÄitati u programski alat za statistiÄku obradu podataka SPSS koji omoguÄava Å”irok izbor parametrijskih i neparametrijskih testova. MeÄutim, programski alat SPSS može samo dati odgovor na pitanje o frekvenciji koriÅ”tenja kontinuiranih varijabli i statistiÄkoj znaÄajnosti, ali ne i o kontekstualnoj uporabi pojedine varijable. Drugim rijeÄima, ukoliko je istraživaÄko pitanje koja od dviju ili viÅ”e promatranih skupina upotrebljava pojedinu varijablu viÅ”e i je li razlika u uporabi statistiÄki znaÄajna, programski alati LIWC i SPSS mogu se koristiti kao glavna sredstva u istraživanja. No, ukoliko, pored spomenutoga, istraživaÄko pitanje ukljuÄuje i razloge za uporabu pojedine varijable, programski se alati mogu koristiti samo kao pomoÄna sredstva u istraživanju.
Po provedbi raÄunalne, statistiÄke i kontekstualne analize korpusa, donijelo se nekoliko glavnih zakljuÄaka u vezi s rodnim razlikama u jeziÄnoj uporabi na korpusu govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa. PolitiÄarke su imale ozbiljniji pristup formalnije se obraÄajuÄi predsjedavajuÄem te obrazlažuÄi razloge svoga govora, dok su politiÄari svoje govore ÄeÅ”Äe zapoÄinjali tehnikom in medias res. PolitiÄarke su bile kritiÄnije u svojim govorima, koristile složeniji vokabular i viÅ”e primjera vezanih uz posao, dok su politiÄari proveli viÅ”e vremena za govornicom i nerijetko iznosili primjere iz privatnoga života. Kontekstualnom se analizom uporabe zamjenica može zakljuÄiti da politiÄarke rade na etabliranju sebe kao nezavisnih sudionika politiÄke scene, dok politiÄari spremnije prihvaÄaju kolektivni identitet pri Äemu ÄeÅ”Äe spominju doprinose svoje grupacije. PolitiÄari su ekspresivniji i ÄeÅ”Äe izražavaju svoje osjeÄaje na razliÄite naÄine tijekom Äega su im govori postajali nesigurniji, dok su politiÄarke usmjerenije na izvrÅ”avanje zadatka. I jedna i druga skupina ispitanika daju veÄi javi prostor osobama muÅ”koga roda. Nadalje, ciljevi govora politiÄarki Äesto su bili orijentirani na podizanje svijesti o odreÄenome problemu i pružanje podrÅ”ke obiteljima oboljelih ili ratnih žrtava, dok su politiÄari djelovali proaktivno ukazujuÄi na posljedice i nudeÄi rjeÅ”enja za odreÄene probleme. I politiÄari i politiÄarke bavili su se pitanjima postignuÄa i uspjeha, no politiÄari su uspjeh promatrali kroz prizmu poražavanja protivnika, dok su se politiÄarke fokusirale na rezultat koji nije ukljuÄivao neÄiji poraz.
MetodoloÅ”ki se okvir i rezultati ovoga istraživanja mogu primijeniti u daljnjim istraživanjima rodnih razlika u politiÄkome diskursu na naÄin da se proÅ”iri korpus, napravi komparativna analiza viÅ”e saziva Kongresa, istraže jeziÄna izražavanja u kongresima drugih zemalja, uvrste nove kategorijske varijable poput stranaÄke pripadnosti, sudjelovanja u izvrÅ”noj ili zakonodavnoj vlasti i sl
Rodne razlike u politiÄkim govorima 113. ameriÄkog Kongresa
The main objective of the thesis is to study gender differences in language use in a setting of political speeches. The 113th United States Congress, a legislative branch meeting which lasted from January 2013 until January 2015, was selected. In addition to the meeting being the most recent one, the fact that it was composed of the record number of female participants, namely 450 male and 103 female politicians, was the reason for choosing the 113th Congress. The speech transcripts, downloaded from the official repository The Library of Congress Thomas, were included in the corpus. The corpus was composed of all 100-word uninterrupted speeches. The technical prerequisite for analyzing the speech is for it to be composed of at least 100 words, hence the choice. 672 speeches by the female and 2,983 by the male politicians were included in the analysis. The corpus was analyzed with the text analysis software Linguistic Inquiry and Word Count, which calculated the degree to which the politicians used 70 language categories ranging from the word count and grammatical categories to different topics, spoken and punctuation categories. The computational analysis results were uploaded in the software for the statistical analysis Statistical Package for the Social Sciences which was used to do the Mann-Whitney U, independent sample t-test, Kruskal-Wallis, one-way ANOVA and two-tailed Spearman correlation tests. The statistical tests were used to study the differences in language use by the male and the female politicians, i.e. to calculate if the differences were statistically significant. They were also used in examining some intragroup differences and correlations between variables. The quantitative analysis results were interpreted and the possible underlying reasons for the gender differences elaborated on.
The selected tools for the computational and statistical data analysis were proven to be useful. The text analysis software LIWC is a useful tool for the fast and accurate analysis of a large corpus. The pre-established independently rated categories, containing 4,500 words and word stems, provide an unbiased word categorization. Due to their compatibility, LIWC output results are easily uploaded in SPSS, which provides a wide choice of statistical tests, thus making SPSS an excellent supplemental tool. The tools are sufficient for a quantitative data analysis, yet less helpful in results interpretation. To put it differently, the tools provide the information about the difference in frequency and not the contextual usage itself.
In the analysis of the corpus, several major gender differences emerged. The female politicians were shown to be more formal, critical and task-focused, while the male politicians were more socially oriented and elaborative, occupying the floor more than the female politicians. While the female politicians worked on establishing themselves as independent politicians, the male politicians embraced their collective identities. Also, the female politicians focused on raising the awareness of different health issues and providing support for patients and their families, the male politicians focused on the consequences and possible solutions to the problems.Ciljevi i hipoteza
Glavni je cilj ove doktorske disertacije bio utvrditi postoje li razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu ameriÄkoga Kongresa. Osim pobrojavanja i klasificiranja rodnih razlika, cilj je bio izraÄunati statistiÄku znaÄajnost u uporabi odreÄene jeziÄne kategorije. Drugim rijeÄima, cilj je bio odrediti koja je od dviju prouÄavanih skupina ispitanika upotrebljavala svaku od 70 jeziÄnih kategorija viÅ”e i je li ta razlika u uporabi bila statistiÄki znaÄajna ili ne. TakoÄer, jedan je od ciljeva bio istumaÄiti dobivene statistiÄke rezultate nudeÄi moguÄa objaÅ”njenja za rodne razlike u jeziÄnome izražavanju, odnosno u uporabi pojedine jeziÄne kategorije. Osnovna je hipoteza da postoje statistiÄki znaÄajne rodne razlike u jeziÄnome izražavanju politiÄara i politiÄarki koji su sudjelovali u 113. sazivu Kongresa. TakoÄer, pretpostavilo se da Äe politiÄarke, s ciljem uspjeÅ”nijega etabliranja, biti pripremljenije, ozbiljnije i formalnije u iznoÅ”enju svojih ideja, dok Äe politiÄari govoriti duže, biti ekspresivniji i koristiti agresivnije reference.
Metodologija
Korpus istraživanja sastoji se od transkripata govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa preuzetih sa službenoga repozitorija govora iz Kongresa Thomas. Repozitorij se sastoji od svih govora iz Doma i Senata, naknadnih replika i objaÅ”njenja politiÄara, rasprava, dnevnih obavijesti, poziva na sjednice, amandmana i naÄina glasovanja. U korpus su istraživanja ukljuÄeni svi neprekinuti govori pojedinoga politiÄara koji ispunjavaju tehniÄki uvjet od najmanje 100 rijeÄi. ToÄnije, 672 govora politiÄarki i 2 983 govora politiÄara, transkribiranih na ukupno 5 504 stranice, ukljuÄeni su u korpus istraživanja. Prije analize, transkripti su proÄiÅ”Äeni slijedeÄi službene tehniÄke upute.
Istraživanje se sastojalo od dvaju dijelova ā kvantitativnoga i kvalitativnoga. U kvantitativnome su se dijelu istraživanja provele dvije analize. Prvo se provela raÄunalna analiza korpusa primjenom programskoga alata Linguistic Inquiry and Word Count.
Programski alat analiza svaku pojedinaÄnu rijeÄ u korpusu i usporeÄuje ju sa svojim unutarnjim rjeÄnikom koji se sastoji od 4 500 rijeÄi i korijena rijeÄi. Unutarnji je rjeÄnik sastavio panel nezavisnih struÄnjaka, a odabir su i kategorizacija rijeÄi za uvrÅ”tavanje u rjeÄnik proÅ”li nekoliko procjenjivaÄkih etapa. Nakon Å”to programski alat usporedi svaku rijeÄ s pojavnicama u svome rjeÄniku, svrstava ih u 80 kategorija koje se kreÄu od prebrojavanja rijeÄi i gramatiÄkih kategorija do tematskih i interpunkcijskih kategorija. Za potrebe se ovoga istraživanja odabralo 70 kategorija koje nudi spomenuti programski alat.
Rezultati raÄunalne analize uÄitani su u programski alat za statistiÄku analizu podataka Statistical Package for the Social Sciences. Kako bi se odabrali adekvatni testovi za statistiÄku analizu, prvo je proveden test distribucije podataka kontinuiranih varijabli. Nadalje, s obzirom na postavljena istraživaÄka pitanja, u programskome su se alatu koristili Mann-Whitney U i t-test za nezavisne uzorke. TakoÄer, koriÅ”teni su i jednosmjerna analiza varijance ANOVA, Kruskal-Wallis te
Spearmanov koeficijent korelacije kako bi se napravila podloga i predložio smjer buduÄih istraživanja u podruÄju.
U kvalitativnome su se dijelu istraživanja interpretirali rezultati dobiveni statistiÄkom analizom te objaÅ”njavali razlozi rodnih razlika u koriÅ”tenju pojedine varijable uzimajuÄi u obzir kontekst govora i koristeÄi kritiÄku analizu diskursa.
Rezultati i zakljuÄci
KoriÅ”teni programski alati pokazali su se korisnima za kvantitativnu analizu podataka. LIWC je koristan programski alat koji omoguÄava brzu, toÄnu i nepristranu kategorizaciju rijeÄi i raÄunalnu analizu. Posebno je pogodan za analize na velikome korpusu. S obzirom na kompatibilnost dvaju programskih alata, rezultati raÄunalne analize lako se mogu uÄitati u programski alat za statistiÄku obradu podataka SPSS koji omoguÄava Å”irok izbor parametrijskih i neparametrijskih testova. MeÄutim, programski alat SPSS može samo dati odgovor na pitanje o frekvenciji koriÅ”tenja kontinuiranih varijabli i statistiÄkoj znaÄajnosti, ali ne i o kontekstualnoj uporabi pojedine varijable. Drugim rijeÄima, ukoliko je istraživaÄko pitanje koja od dviju ili viÅ”e promatranih skupina upotrebljava pojedinu varijablu viÅ”e i je li razlika u uporabi statistiÄki znaÄajna, programski alati LIWC i SPSS mogu se koristiti kao glavna sredstva u istraživanja. No, ukoliko, pored spomenutoga, istraživaÄko pitanje ukljuÄuje i razloge za uporabu pojedine varijable, programski se alati mogu koristiti samo kao pomoÄna sredstva u istraživanju.
Po provedbi raÄunalne, statistiÄke i kontekstualne analize korpusa, donijelo se nekoliko glavnih zakljuÄaka u vezi s rodnim razlikama u jeziÄnoj uporabi na korpusu govora iz 113. saziva ameriÄkoga Kongresa. PolitiÄarke su imale ozbiljniji pristup formalnije se obraÄajuÄi predsjedavajuÄem te obrazlažuÄi razloge svoga govora, dok su politiÄari svoje govore ÄeÅ”Äe zapoÄinjali tehnikom in medias res. PolitiÄarke su bile kritiÄnije u svojim govorima, koristile složeniji vokabular i viÅ”e primjera vezanih uz posao, dok su politiÄari proveli viÅ”e vremena za govornicom i nerijetko iznosili primjere iz privatnoga života. Kontekstualnom se analizom uporabe zamjenica može zakljuÄiti da politiÄarke rade na etabliranju sebe kao nezavisnih sudionika politiÄke scene, dok politiÄari spremnije prihvaÄaju kolektivni identitet pri Äemu ÄeÅ”Äe spominju doprinose svoje grupacije. PolitiÄari su ekspresivniji i ÄeÅ”Äe izražavaju svoje osjeÄaje na razliÄite naÄine tijekom Äega su im govori postajali nesigurniji, dok su politiÄarke usmjerenije na izvrÅ”avanje zadatka. I jedna i druga skupina ispitanika daju veÄi javi prostor osobama muÅ”koga roda. Nadalje, ciljevi govora politiÄarki Äesto su bili orijentirani na podizanje svijesti o odreÄenome problemu i pružanje podrÅ”ke obiteljima oboljelih ili ratnih žrtava, dok su politiÄari djelovali proaktivno ukazujuÄi na posljedice i nudeÄi rjeÅ”enja za odreÄene probleme. I politiÄari i politiÄarke bavili su se pitanjima postignuÄa i uspjeha, no politiÄari su uspjeh promatrali kroz prizmu poražavanja protivnika, dok su se politiÄarke fokusirale na rezultat koji nije ukljuÄivao neÄiji poraz.
MetodoloÅ”ki se okvir i rezultati ovoga istraživanja mogu primijeniti u daljnjim istraživanjima rodnih razlika u politiÄkome diskursu na naÄin da se proÅ”iri korpus, napravi komparativna analiza viÅ”e saziva Kongresa, istraže jeziÄna izražavanja u kongresima drugih zemalja, uvrste nove kategorijske varijable poput stranaÄke pripadnosti, sudjelovanja u izvrÅ”noj ili zakonodavnoj vlasti i sl