Utjecaj sadržaja koji stvaraju korisnici na odabire turista

Most research on user-generated content (UGC) has focused on readers of comments and reviews. However, very little research is aimed at profiling travelers based on the extent to which their decisions regarding the choice of hotels are influenced by UGC. This research was therefore carried out to profile tourists based on the extent to which their choices of hotels are influenced by different types of peer-to-peer applications, while also considering their socio-demographic characteristics, frequency of travel, and motivations for using the Internet and UGC when making their travel choices. For this purpose, latent class segmentation was applied on a sample of 607 Italian tourists, and three clusters were identified: “digitally passive tourists”, “focused tourists”, and “social tourists”. Wald and Chi-square tests revealed significant differences among the three clusters based on all the variables considered in the study. Its findings suggest that hospitality marketers should run their social media strategy by focusing their attention on Travel 2.0 applications according to the socio-demographic and behavioral characteristics of their target market. Contributions to the body of knowledge and suggestions for further research are given.Većina istraživanja o sadržaju koji stvaraju korisnici (user-generated content, UGC) usredotočena je na čitatelje komentara i recenzija. Unatoč tome, postoji malo istraživanja kojima je cilj profiliranje putnika prema mjeri u kojoj UGC utječe na njihovu odluku o odabiru hotela. Zbog toga je ovo istraživanje provedeno kako bi se profilirali turisti prema mjeri u kojoj je njihov odabir hotela pod utjecajem različitih vrsta peer-to-peer aplikacija. Pritom su se isto tako uzele u obzir njihove sociodemografske karakteristike, učestalost putovanja i motivacija za korištenje interneta te sadržaja koji stvaraju korisnici pri odabiru putovanja. U tu svrhu primijenjena je vrsta klasterske analize pod nazivom latent class segmenation anayisis na uzorku 607 talijanskih turista, pri čemu su identificirana tri klastera, a to su: „digitalno pasivni turisti“, „fokusirani turisti“ i „društveni turisti“. Na osnovi svih varijabli razmatranih u istraživanju Waldov i hi-kvadrat test pokazali su postojanje značajnih razlika između triju klastera. Nalazi istraživanja upućuju na to kako bi marketinški stručnjaci u turizmu i ugostiteljstvu trebali provoditi strategiju društvenih medija fokusirajući svoju pažnju na putničke 2.0 aplikacije, uzimajući u obzir socio-demografske i bihevioralne karakteristike njihovog ciljnog tržišta. Prikazan je doprinos postojećim spoznajama te su navedene preporuke za daljnja istraživanja

Kako korisnici reagiraju na odzivni rječnik: slučaj Slovara sopomenk sodobne slovenščine

The Thesaurus of Modern Slovene is a responsive dictionary: it is compiled automatically from existing language resources while further developments of the dictionary include user participation. Many of the features introduced by the responsive model are new to the Slovene language community (e.g. data is extracted automatically and includes some errors; nonexperts are involved in dictionary compilation; the resource is never truly finished). With financial support from the Slovene Ministry of culture, a survey was conducted to gauge (potential) user opinions on the new features. The paper presents the results of the survey (n = 671) including statistical analyses of dependencies between the respondents’ opinions and their reported familiarity with the new dictionary, their age, and their professional occupation.Slovar spomenk sodobne slovenščine odzivni je rječnik koji je automatski generiran iz postojećih jezičnih resursa, a daljnji razvoj rječnika uključuje sudjelovanje korisnika. Mnoge značajke odzivnoga rječnika nove su slovenskoj jezičnoj zajednici (npr. podatci se crpe automatski i imaju određene pogreške, nestručnjaci sudjeluju u sastavljanju rječnika koji nikad nije u potpunosti završen). Uz financijsku potporu Slovenskoga ministarstva kulture provedeno je istraživanje kako bi se utvrdili stavovi korisnika o tim novim značajkama. U radu se prikazuju rezultati istraživanja (n = 671) uključujući statističku analizu zavisnosti stavova sudionika istraživanja i njihova poznavanja novoga rječnika, dobi i zanimanja

Collective tagging and libraries

Članak se bavi fenomenom naglog širenja društvenog označivanja, te njegovog utjecaja na knjižničnu zajednicu. Pod društvenim označivanjem podrazumijeva se organizacijska metoda uz pomoć koje se mrežni sadržaji, čiji broj sve više raste, nastoje organizirati, sačuvati, pretražiti i razmijeniti. Krajnji korisnici u postupku društvenog označivanja indeksiraju mrežne sadržaje (omiljene poveznice, mrežne stranice, online fotografije, video zapise itd.) dodjeljujući im ključne riječi /oznake, koji svi zajedno čine folksonomiju. Rad donosi usporedbu tradicionalnoga predmetnog označivanja s društvenim označivanjem, osvrćući se na njihove prednosti i nedostatke, te izlaže, uz primjere, mogućnosti poboljšanja folksonomije uz pomoć taksonomije. U drugom djelu članka ukratko su opisane neke od najpoznatijih mrežnih službi koje omogućuju društveno označivanje (Delicious, Library Thing, Flickr) te neke knjižnice koje svojim korisnicima nude mogućnost društvenog označivanja knjižničnog fonda na mreži. Zaključeno je da društveno označivanje ne može zamijeniti postojeća stručna pomagala i metode organizacije znanja, ali ih može nadopuniti, te tako doprinijeti boljoj organizaciji i dostupnosti sadržaja na mreži.The article deals with the rapidly spreading phenomenon of collective tagging and its impact on library community. The term collective tagging implies the method of organization which is used in order to organize, preserve, search, and exchange the constantly increasing number of web resources. In the process of collective tagging the end-users are those who index web resources (favorite links, websites, online photographs, videos, etc.) by adding key words/tags which constitute folksonomies. The article draws a comparison between traditional subject indexing and collective tagging with reference to their advantages and disadvantages, and presents, with examples, the possibilities to improve folksonomy with the help of taxonomy. The second part of the article briefly describes some of the best-known web services which provide collective tagging (Delicious, Library Thing, Flickr) as well as some libraries which provide their users with the option of online collective tagging of library holdings. It is concluded that although collective tagging cannot replace the already existing professional tools and methods of organizing knowledge, it can serve as their supplement, thus contributing to better organization and availability of web resources

Razumijevanje tehnološke socijalizacije: sociogeneracijsko istraživanje tehnobiografskih putova mladih u madridskoj regiji

In this article the author takes a socio-generational perspective in order to reconstruct young adults’ biographies of socialization in the use of Information and Communication Technologies (ICTs) in the region of Madrid, presenting a Bourdieuan approach which includes two entangled dimensions of this process: material domestication of ICTs in daily activity and distinctive digital literacies internalized as dispositions towards practice. From a sample of thirty in-depth interviews structured by gender, age, education and type of digital accessibility, the author’s analysis results in a typology of four ideal techno-biographical trajectories (‘T1-pro-technology users’, ‘T2-practical users’, ‘T3-mobile users’, ‘T4- professional users’) which represent distinctive forms of appropriation of digital technologies into practice.U ovom članku autor zauzima sociogeneracijsku perspektivu kako bi rekonstruirao biografije mladih u smislu socijalizacije za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u madridskoj regiji. Pri tome se oslanja na Bourdieuev pristup, koji uključuje dvije povezane dimenzije toga procesa: materijalnu domestikaciju IKT-a u svakodnevnim aktivnostima i distinktivnu digitalnu pismenost internaliziranu kao dispozicije prema praksi. Analiza je, na uzorku od trideset dubinskih (in-depth) intervjua strukturiranom po rodu, dobi, obrazovanju i načinu pristupa digitalnim sadržajima, utvrdila postojanje četiri idealna tehnobiografska puta (T1 – protehnološki korisnici, T2 – praktični korisnici, T3 – mobilni korisnici, T4 – profesionalni korisnici) koji predstavljaju distinktivne oblike usvajanja digitalnih tehnologija u praksi

FEJSBUK I ZAŠTITA PODATAKA U EU

Today, with the help of social networks, including Facebook's biggest, millions of people around the globe communicate. In addition, this platform has become a powerful means by which the huge amount of data, pictures, films and other materials exchanged, and makes publicly available. Facebook receives the information that the user will become the property of Facebook, which they can trade and make profit. A large proportion of the total number of Facebook users are users in the European Union. Most legal problems related to Facebook's right to privacy, data protection and the possibility of exercising the right to legal protection. These issues are regulated by the regulations of the European Union, and especially the Data Protection Directive, Directive on Privacy and Electronic Communications and Telecom Package Directive. The daily use of Facebook opens up issues related to the collection of data by means of cookies, use like button, face recognition, tagging, collection excessive amount of data, the use of picture, using a variety of applications, using a friend finder options, etc...Danas, uz pomoć društvenih mreža, od kojih je Fejsbuk najveća, milioni ljudi komuniciraju širom planete. Pored toga ova platforma je postala moćno sredstvo pomoću koje se ogroman broj podataka, slika, filmova i drugih materijala razmenjuje, i ini javno dostupnim. Informacije koje Fejsbuk dobija od korisnika postaju vlasništvo Fejsbuka, koji njima može da trguje i ostvaruje dobit. Veliki udeo od ukupnog broja Fejsbuk korisnika ine korisnici iz Evropske unije. Najviše pravnih problema na Fejsbuku vezano je za pravo privatnosti, zaštitu podataka kao i mogućnost ostvarivanja prava na pravnu zaštitu. Ova pitanja regulisana su propisima Evropske unije, i to pre svega Direktivom o zaštiti podataka, Direktivom o privatnosti i elektronskim komunikacijama, i Telekom paket direktivom. Svakodnevno korišćenje Fejsbuka otvara pravna pitanja vezana za sakupljanje podataka uz pomoć kolaičića, upotrebu „lajk“ dugmeta, prepoznavanja lica, „tagovanja“, prikupljanja prevelike količine podataka, korišćenja slika korisnika, korišćenja raznih aplikacija, korišćenja friend finder opcija itd

Determinants of customer satisfaction with service encounter

Susreti s uslugom predstavljaju osnovicu korisnikove percepcije usluge u smislu kvalitete, vrijednosti i zadovoljstva. U radu se istražuju sastavnice susreta s uslugom koje imaju utjecaja na zadovoljstvo korisnika. Između više čimbenika koji određuju zadovoljstvo korisnika uslugom, veliki značaj ima kvaliteta usluge koja je vezana uz njezina obilježja. No, izravan uvid u razloge koji susret s uslugom čine zadovoljavajućim ili nezadovoljavajućim daje tehnika ključnih (presudnih) događaja, gdje se uzroci ne/zadovoljstva prije svega razlikuju ovisno o tome radi li se o interpersonalnom kontaktu ili kontaktu s tehnologijama. Za korisnikovo ne/zadovoljstvo presudna je pojavnost usluge koja uključuje ljude, proces i fizičku pojavnost. Njihov se utjecaj ne može promatrati zasebno nego u međudjelovanju tijekom pružanja usluge, a najsnažnije utječu pri susretu s uslugom licem u lice koji ima obilježja kazališne metafore. Unatoč mogućem visokom zadovoljstvu korisnika nakon obnavljanja usluge, poduzeća prije svega trebaju težiti izvrsnom izvršenju susreta s uslugom od prvog puta.Service encounters are the focal point of a customer’s perception of a service in terms of its quality, value and customer satisfaction. The paper researches the influence of the components of a service encounter on customer satisfaction. Among several factors that determine customer satisfaction the quality of service, which is related to the characteristics of service, plays an important role. However, a direct insight into the reasons that make a service encounter satisfactory or unsatisfactory is provided by the critical incident technique, where causes of dis/satisfaction differ primarily depending on whether they derive from interpersonal contact or from contact with technology. The evidence of service, which includes people, process and the physical evidence, plays a critical role in a customer’s dis/satisfaction. The influence of these elements cannot be observed separately; it must be observed in their interaction during the delivery of service and their strongest effect is achieved during face-to-face service encounters that have the characteristics of a theatre metaphor. Even though a high level of satisfaction may be achieved after the recovery of a service, enterprises should aim to conduct excellent service encounters right from the start

O naprednom stupnju hrvatskoga kao stranog jezika

U članku se opisuje okvir za nastavu hrvatskoga kao stranog na naprednom stupnju jezične kompetencije koji se prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ-u) i njegovoj skali referentnih stupnjeva označava kao referentni stupanj C1. To je stupanj jezične kompetencije namijenjen iskusnom korisniku, uglavnom studentima kroatistike, slavistike i ostalih kulturoloških programa na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu te u Hrvatskoj ondje gdje postoji potreba za naprednim stupnjem hrvatskoga kao stranog jezika. Nastava na stupnju C1 opisuje se pomoću četiriju deskriptora ZEROJ-a: razumijevanja, izražavanja, jezičnoga gradiva i interakcije na primjeru poučavanja u heterogenim skupinama polaznika u sklopu sveučilišnoga programa za strane studente Croaticum na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu