Članak se bavi fenomenom naglog širenja društvenog označivanja, te njegovog utjecaja na knjižničnu zajednicu. Pod društvenim označivanjem podrazumijeva se organizacijska metoda uz pomoć koje se mrežni sadržaji, čiji broj sve više raste, nastoje organizirati, sačuvati, pretražiti i razmijeniti. Krajnji korisnici u postupku društvenog označivanja indeksiraju mrežne sadržaje (omiljene poveznice, mrežne stranice, online fotografije, video zapise itd.) dodjeljujući im ključne riječi /oznake, koji svi zajedno čine folksonomiju. Rad donosi usporedbu tradicionalnoga predmetnog označivanja s društvenim označivanjem, osvrćući se na njihove prednosti i nedostatke, te izlaže, uz primjere, mogućnosti poboljšanja folksonomije uz pomoć taksonomije. U drugom djelu članka ukratko su opisane neke od najpoznatijih mrežnih službi koje omogućuju društveno označivanje (Delicious, Library Thing, Flickr) te neke knjižnice koje svojim korisnicima nude mogućnost društvenog označivanja knjižničnog fonda na mreži. Zaključeno je da društveno označivanje ne može zamijeniti postojeća stručna pomagala i metode organizacije znanja, ali ih može nadopuniti, te tako doprinijeti boljoj organizaciji i dostupnosti sadržaja na mreži.The article deals with the rapidly spreading phenomenon of collective tagging and its impact on library community. The term collective tagging implies the method of organization which is used in order to organize, preserve, search, and exchange the constantly increasing number of web resources. In the process of collective tagging the end-users are those who index web resources (favorite links, websites, online photographs, videos, etc.) by adding key words/tags which constitute folksonomies. The article draws a comparison between traditional subject indexing and collective tagging with reference to their advantages and disadvantages, and presents, with examples, the possibilities to improve folksonomy with the help of taxonomy. The second part of the article briefly describes some of the best-known web services which provide collective tagging (Delicious, Library Thing, Flickr) as well as some libraries which provide their users with the option of online collective tagging of library holdings. It is concluded that although collective tagging cannot replace the already existing professional tools and methods of organizing knowledge, it can serve as their supplement, thus contributing to better organization and availability of web resources
