ANALIZA UTJECAJA ODABRANIH ČIMBENIKA MENADŽMENTA OPSKRBNOG LANCA NA POSLOVANJE DRVNIH KLASTERA U REPUBLICI HRVATSKOJ

The purpose of this study is to determine the importance of supply chain management (SCM) in Croatian wood industry clusters by investigating the relations between information technology, partner relationships, the value added process and supply chain performance as well as the relation between supply chain performance and the competitive advantage of members within the clusters. The study included 20.8% of the companies being part of Croatian wood clusters. The first phase involved a survey among these companies. The collected data was then subjected to factor analysis to identify supply chain management factors. The last phase involved a multiple regression analysis to test the impact and contribution of individual factors on supply chain performance as well as the impact of supply chain performance on competitive advantage. It has been established that only the partner relationship has proven to be relevant, while the contributions of the value added process and information technology have not. The absence of these two important factors suggests that cluster members are not functionally linked and that clusters are primarily established on geographic principle. The findings indicate a need to change the management paradigm in Croatian wood industry clusters by putting greater focus on the functional rather than geographical integration of members, which is still dominantly present as the basic criterion for establishing clusters in transitional countries.Svrha ovog rada je utvrditi značaj koncepta menadžmenta opskrbnog lanca u drvnim klasterima u Hrvatskoj kao tranzicijskoj državi, odnosno istražiti vezu između informatičke tehnologije, odnosa s partnerima, procesa dodavanja vrijednosti i performansi opskrbnog lanca te vezu između performansi opskrbnog lanca i konkurentske prednosti članica klastera. Istraživanje je provedeno na 20,8% poduzeća u drvnim klasterima Republike Hrvatske. Najprije je provedeno anketno istraživanje, a zatim su prikupljeni podaci podvrgnuti faktorskoj analizi kako bi se utvrdili faktori koji opisuju čimbenike menadžmenta opskrbnog lanca. U posljednjoj fazi izvršena je višestruka regresijska analiza kako bi se testirao doprinos čimbenika performansama opskrbnog lanca i doprinos performansi opskrbnog lanca konkurentskoj prednosti. Istraživanjem je utvrđen samo odnos s partnerima kao statistički relevantan, dok doprinos procesa dodavanja vrijednosti i informatičke tehnologije nije. Izostanak dvaju važnih čimbenika sugerira da članice klastera nisu funkcionalno povezane već da su klasteri primarno uspostavljeni po geografskom načelu. Stečena saznanja sugeriraju da je potrebno promijeniti upravljačku paradigmu u Hrvatskim drvnim klasterima, odnosno staviti veći fokus na funkcionalnu integraciju članica umjesto na geografsku povezanost koja je još uvijek dominantno zastupljena u tranzicijskim državama kao osnovni kriterij uspostave klastera

LOGISTICAL MODEL OF DYNAMIC OPTIMISATION OF RUNNING A BUSINESS

Autor je u ovoj raspravi nakon etimologije i semantike izraza logistika i koncepcije i ciljeva logistike, elaborirao više aktualnih logističkih fenomena: financijski tokovi, tokovi zaliha, fleksibilnost i adaptibilnost, intelektualni kapital - sve kao elemente logističkoga modela. Utjecaje tih fenomena na optimizaciju poslovanja poduzeća moguće je konzistentno vrednovati logističkim modelima.Logistics as the science and as the activity has been establishing more and more inthe theory and practice of present, modern economics and present modern societies. In thecurrent world literature almost regularly the expressions has come up such as logistical marketing, logistical management, logistical staff potential, logistical informational systems (…) logistical formation etc. In the scientific discussion, after explaining the etymology and semantics of the expression of the logistics, and its concepts and aims, a few present logistical phenomena have been elaborated. They are: financial flows, supply flows, the flexibility and adaptability, intellectual capital - all as elements of the logistical model. The influences of these phenomena on the optimisation of the activity of the enterprise are possible to be consistently evaluated by the logistic models

Menadžment opskrbnog lanca – suvremeni koncept razvoja kooperativne konkurentnosti

Dinamičan razvoj tehnologije i brze promjene preferencija potrošača na suvremenom globaliziranom tržištu slabi konkurentske potencijale pojedinačnih poduzeća za konkurentsku borbu s organiziranim strateškim savezima razvijenog menadžmenta opskrbnih lanaca. Zahtjevi optimizacije procesa prisiljavaju samostalna poduzeća da se fokusiraju isključivo na one aktivnosti u kojima su najkonkurentnija i svoje lance vrijednosti povezuju u opskrbne lance s partnerima, od izvora sirovina do krajnjeg potrošača, kako bi zajedničkim proizvodima maksimalizirali efikasnost i efektivnost procesa i ostvarili konkurentsku prednost na tržištu. Menadžment opskrbnih lanaca postaje suvremeni koncept upravljanja uspješnošću poduzeća kroz razvoj novog modela kooperativne konkurentnosti. Budućnost koja je počela je da na tržištima sve manje konkuriraju poduzeća; konkurentsko natjecanje sve se više odvija između opskrbnih lanaca. Svrha ovog rada je ukazati na trendove i osnove razvoja koncepta menadžmenta opskrbnog lanca kao temeljnog čimbenika uspješnosti suvremenih poslovnih sustava, koji ostvaruju konkurentsku prednost na recentnim tržištima

THE PROJECT APPROACH TO DEVELOPMENT OF A LOGISTICS CONCEPT OF ENTERPRISE MANAGEMENT

Tradicionalni modeli upravljanja poduzećem kao samostalnim konkurentnim sustavom nisu primjereni recentnim uvjetima poslovanja. Sve prostranije i dinamičnije poslovno okruženje pretpostavlja, kao uvjet opstanka, promjenu paradigme upravljanja suvremenim poduzećem. Umjesto determinističkih modela optimizacije stanja orijentiranih naknadnim informacijama o rezultatima poduzetih aktivnosti, suvremeno poslovanje zahtijeva projektni pristup i rezultatno simulacijsko modeliranje aktivnosti temeljem prethodnih kontekstualnih informacija o potrebama krajnjih potrošača. Suvremeno poduzeće treba kontekstualizirati kao podsustav opskrbnog lanca, od izvora sirovina do krajnjih potrošača, koji kooperativnom konkurentnošću u pojedinim fazama lanca opskrbe dodaje vrijednost za krajnjeg korisnika i upravljačkim fokusom na logističke tokove dinamički optimizira svoje poslovanje.Traditional models of enterprise management, in which an enterprise is viewed as an independent competitive system, are unable to fulfil the demands of modern business. In an increasingly global, dynamic business environment, changing paradigms in managing a modern enterprise have emerged as critical preconditions for the survival of a business. Instead of outcome-based deterministic optimization methods that are supported by results of the activities undertaken, modern business requires a project approach and resultant simulation activity modelling based on given contextual information on what end consumers need. Modern business requires contextualization of entrepreneurship where an enterprise tends to function as subsystem in a supply chain, across the entire value chain, from raw material to end consumer, building cooperative competitiveness at various phases of supply chain management to add value for end-user and dynamically optimizing business by concentrating on logistics flows

Logistika kao integrativna upravljačka funkcija – fokus suvremenog menadžmenta

Dinamičan tehnološki razvoj koji potencira dinamiku cjelokupnog okruženja nameće, kao uvjet opstanka, fleksibilno i adaptabilno, odnosno dinamičko ponašanje suvremenog poduzeća u skladu s promjenjivim uvjetima poslovanja. Tradicionalno poslovno upravljanje usmjereno na učinkovitost kvalitativnih transformacijskih procesa (proizvodnje), organizacijskim strukturiranjem i optimizacijom stanja zasebnih poslovnih podsustava kako bi se optimiziralo poslovanje poduzeća kao sustava, u recentnim uvjetima stalnih diskontinuiranih promjena ne može rezultirati uspješnošću suvremenog poduzeća. Ciljno mrežno povezivanje svih procesa putem logističkog sustava u sustav stvaranja vrijednosti – poduzeće kao socio-ekonomski sustav okoline ističe holistički pristup i orijentaciju na tokove kao podloge dinamičke optimizacije poslovanja suvremenog poduzeća. Logistički menadžment kao model upravljanja prostorno-vremenskim transformacijama dobara, energije, informacija i znanja kroz kvalitativne transformacijske procese poduzeća u skladu s potrebama korisnika i ciljevima poduzeća, jednostavno se nameće kao područje istraživanja mogućnosti povećanja uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća. U radu su istraženi potencijali uspjeha koji proizlaze iz primjene logističkog koncepta upravljanja te perspektive razvoja konkurentnosti poduzeća fokusiranjem logistike kao upravljačke funkcije u globaliziranom okruženju stalnih diskontinuiranih promjena

Supply Chain Management - a Contemporary Concept of Cooperative Competitiveness Development

Dinamičan razvoj tehnologije i brze promjene preferencija potrošača na suvremenom globaliziranom tržištu slabi konkurentske potencijale pojedinačnih poduzeća za konkurentsku borbu s organiziranim strateškim savezima razvijenog menadžmenta opskrbnih lanaca. Zahtjevi optimizacije procesa prisiljavaju samostalna poduzeća da se fokusiraju isključivo na one aktivnosti u kojima su najkonkurentnija i svoje lance vrijednosti povezuju u opskrbne lance s partnerima, od izvora sirovina do krajnjeg potrošača, kako bi zajedničkim proizvodima maksimalizirali efikasnost i efektivnost procesa i ostvarili konkurentsku prednost na tržištu. Menadžment opskrbnih lanaca postaje suvremeni koncept upravljanja uspješnošću poduzeća kroz razvoj novog modela kooperativne konkurentnosti. Budućnost koja je počela je da na tržištima sve manje konkuriraju poduzeća; konkurentsko natjecanje sve se više odvija između opskrbnih lanaca. Svrha ovog rada je ukazati na trendove i osnove razvoja koncepta menadžmenta opskrbnog lanca kao temeljnog čimbenika uspješnosti suvremenih poslovnih sustava, koji ostvaruju konkurentsku prednost na recentnim tržištima.Dynamic technology development and fast-changing consumer preferences in a modern globalized market weaken the competitive potentials of individual companies for a competitive battle with organized strategic chains of advanced supply chain management. Process optimization requirements force independent companies to focus solely on those activities where they are most competitive and link their value chains to partners supply chains, from raw material to final consumer, in order to maximize efficiency and effectiveness of the process and achieve competitive advantage on the market. Supply Chain Management becomes a modern concept of corporate success management through the development of a new model of cooperative competitiveness. The already present future proves that companies are less competitive on the markets; the competitive rivalry is increasingly taking place between supply chains. The purpose of this paper is to point to the trends and bases of the Supply Chain Management concept development as a fundamental factor for success of modern business systems that gain competitive advantage in recent markets

Menadžment opskrbnog lanca – suvremeni koncept razvoja kooperativne konkurentnosti

Dinamičan razvoj tehnologije i brze promjene preferencija potrošača na suvremenom globaliziranom tržištu slabi konkurentske potencijale pojedinačnih poduzeća za konkurentsku borbu s organiziranim strateškim savezima razvijenog menadžmenta opskrbnih lanaca. Zahtjevi optimizacije procesa prisiljavaju samostalna poduzeća da se fokusiraju isključivo na one aktivnosti u kojima su najkonkurentnija i svoje lance vrijednosti povezuju u opskrbne lance s partnerima, od izvora sirovina do krajnjeg potrošača, kako bi zajedničkim proizvodima maksimalizirali efikasnost i efektivnost procesa i ostvarili konkurentsku prednost na tržištu. Menadžment opskrbnih lanaca postaje suvremeni koncept upravljanja uspješnošću poduzeća kroz razvoj novog modela kooperativne konkurentnosti. Budućnost koja je počela je da na tržištima sve manje konkuriraju poduzeća; konkurentsko natjecanje sve se više odvija između opskrbnih lanaca. Svrha ovog rada je ukazati na trendove i osnove razvoja koncepta menadžmenta opskrbnog lanca kao temeljnog čimbenika uspješnosti suvremenih poslovnih sustava, koji ostvaruju konkurentsku prednost na recentnim tržištima

Factors Contributing to the Successful Implementation of Management Innovations

The concept of management innovation as distinctive type of non-technological innovations is still in the early days of conceptual formation and confirmation. This paper aims to investigate the concept of management innovations in public sector organizations with an emphasis on identifying the impact of organizational factors on the successful implementation of management innovations. The aim of implementation of new management concepts and methods is to increase efficiency and effectiveness of public services. A research was conducted on a sample of local self-government units in Croatia using empirical methods. The obtained results confirm the set conceptual determinants of the management innovation term, as manifested through the influence of selected organizational factors. Accordingly, absorptive capacity and top management support, with the combined effects of implementation climate and innovation-values fit, have been identified as key factors to achieving successful implementation of management innovations. On the other hand, availability of significant financial resources was not found to be a significant factor for the effective implementation of this type of innovation. Research results suggest theoretical and practical implications for strengthening the effectiveness of local self-government

TECHNOLOGICAL PARKS- AGENTS OF THE CROATIAN ECONOMY ENTREPRENEURIAL DEVELOPMENT

Hrvatsko gospodarstvo, koje se još uvijek nalazi u procesu tranzicije prema poduzetničkom tržišnom gospodarskom sustavu, nedostatno i nesustavno razvija tehnološke parkove kao model učinkovitoga i međunarodno prihvatljivog državnog poticanja gospodarskog razvoja. Sustavno povezivanje znanosti i poduzetničke prakse kroz instituciju tehnoloških parkova rezultira ubrzanim razvojem maloga i srednjeg poduzetništva utemeljenih na visokim tehnologijama što je temelj dinamičnom razvoju suvremenoga gospodarstva. Tehnološki parkovi kao inkubatori inovativnosti i poduzetništva najefikasnije su sredstvo za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja i put prema efikasnijem restrukturiranju industrije, održivom regionalnom razvoju, efikasnijem korištenju i razvoju intelektualnih potencijala i smanjenju nezaposlenosti. Nesustavan pristup razvoju tehnoloških parkova u Republici Hrvatskoj rezultira brojnim nedostacima u njihovu djelovanju i zahtijeva poduzimanje mjera za njihovo odgovarajuće pozicioniranje u stvaranju razvoja hrvatskoga gospodarstva.The Croatian economy, which is still in the transition process towards an entrepreneurial market economy, is insufficiently and unsystematically developing technological parks as a model of efficient and internationally acceptable economic development subsidized by the state. A systematic correlation of science and entrepreneurial practice through the institution of technological parks results in a speeded up development of small and medium size entrepreneurship, which is founded on high technologies and represents the foundations for the dynamic development of the modern economy. Technological parks, as incubators of innovativeness and entrepreneurship, are the most efficient means for the commercialization of scientific research results. Furthermore, they lead towards a more efficient restructuring of industry, sustainable regional development, efficient implementation and development of intellectual resources and a decrease in unemployment. An unsystematic approach towards the development of technological parks in the Republic of Croatia results in numerous drawbacks in their efficiency and requires additional measures for their adequate positioning in developing Croatian economy

ANALYSIS OF THE IMPACT OF SELECTED SUPPLY CHAIN MANAGEMENT FACTORS ON THE PERFORMANCE OF WOOD INDUSTRY CLUSTERS IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Svrha ovog rada je utvrditi značaj koncepta menadžmenta opskrbnog lanca u drvnim klasterima u Hrvatskoj kao tranzicijskoj državi, odnosno istražiti vezu između informatičke tehnologije, odnosa s partnerima, procesa dodavanja vrijednosti i performansi opskrbnog lanca te vezu između performansi opskrbnog lanca i konkurentske prednosti članica klastera. Istraživanje je provedeno na 20,8% poduzeća u drvnim klasterima Republike Hrvatske. Najprije je provedeno anketno istraživanje, a zatim su prikupljeni podaci podvrgnuti faktorskoj analizi kako bi se utvrdili faktori koji opisuju čimbenike menadžmenta opskrbnog lanca. U posljednjoj fazi izvršena je višestruka regresijska analiza kako bi se testirao doprinos čimbenika performansama opskrbnog lanca i doprinos performansi opskrbnog lanca konkurentskoj prednosti. Istraživanjem je utvrđen samo odnos s partnerima kao statistički relevantan, dok doprinos procesa dodavanja vrijednosti i informatičke tehnologije nije. Izostanak dvaju važnih čimbenika sugerira da članice klastera nisu funkcionalno povezane već da su klasteri primarno uspostavljeni po geografskom načelu. Stečena saznanja sugeriraju da je potrebno promijeniti upravljačku paradigmu u Hrvatskim drvnim klasterima, odnosno staviti veći fokus na funkcionalnu integraciju članica umjesto na geografsku povezanost koja je još uvijek dominantno zastupljena u tranzicijskim državama kao osnovni kriterij uspostave klastera.The purpose of this study is to determine the importance of supply chain management (SCM) in Croatian wood industry clusters by investigating the relations between information technology, partner relationships, the value added process and supply chain performance as well as the relation between supply chain performance and the competitive advantage of members within the clusters. The study included 20.8% of the companies being part of Croatian wood clusters. The first phase involved a survey among these companies. The collected data was then subjected to factor analysis to identify supply chain management factors. The last phase involved a multiple regression analysis to test the impact and contribution of individual factors on supply chain performance as well as the impact of supply chain performance on competitive advantage. It has been established that only the partner relationship has proven to be relevant, while the contributions of the value added process and information technology have not. The absence of these two important factors suggests that cluster members are not functionally linked and that clusters are primarily established on geographic principle. The findings indicate a need to change the management paradigm in Croatian wood industry clusters by putting greater focus on the functional rather than geographical integration of members, which is still dominantly present as the basic criterion for establishing clusters in transitional countries