Determination of misconceptions and conceptual understanding in expressing the quantitative composition of a mixture in chemistry

Prema konstruktivističkom pristupu proces učenja odvija se učenikovom konstrukcijom i rekonstrukcijom znanja. Učenjem se stvaraju novi koncepti koji se povezuju s prethodno formiranim konceptima. Međusobnim povezivanjem koncepata u cjelinu omogućuje se kvalitetna pohrana znanja u dugoročnom pamćenju. Prilikom usvajanja novih koncepata može doći do razvoja miskoncepcija. Miskoncepcije su krive predodžbe koncepta koje nisu u skladu s važećim znastvenim teorijama. Javljaju se na svim razinama obrazovanja i često se zadržavaju i nakon školovanja. Zbog svoje jednostavnosti i razumljivosti učenicima vrlo su otporne na promjene. Utvrđivanje miskoncepcija vezanih uz iskazivanje sastava smjese provedeno je u školskoj godini 2018./2019. među 30 učenika sedmog razreda osnovne škole s područja Osječko-baranjske županije, 28 učenika sedmog razreda osnovne škole i 53 učenika prvog razreda srednje škole s područja Brodsko-posavske županije. Istraživanjem je utvrđeno više istih miskoncepcija kod učenika obje osnovne škole u odnosu na učenike srednje škole. Bolji uspjeh u rješavanju pisane provjere znanja postigli su učenici srednje škole, a na razini osnovne škole bolji uspjeh postigli su učenici osnovne škole s područja Osječko-baranjske županije.According to the constructivist approach, the learning process takes place through the student's construction and reconstruction of knowledge. Learning creates new concepts that are linked to previously formed concepts. By linking the concepts together, it is possible to store knowledge well in a long-term memory. While adopting new concepts, students can develop misconceptions. Misconceptions are wrong ideas of concepts that are not in line with valid scientific theories. They occur at all levels of education and often remain after the end of education. Because of their simplicity and intelligibility to students, they are very resistant to change. Detection of the misconceptions related to the expressing the quantitative composition of a mixture was carried out in the school year 2018. /2019. among the 30 students of the seventh grade of elementary school of Osijek-Baranja County, 28 students of the seventh grade of elementary school and 53 first-grade high school students from the Brod-Posavina County. High school students achieved better success in solving the test, although better success at elementary school level achieved elementary school pupils from the Osijek-Baranja County Elementary Schoo

Diseases of horse chestnut (Aesculus hippocastanum L.)

Divlji kesten prirodno je rasprostranjen u juţnoj Europi, ali se zbog svojih karakteristika danas koristi kao ukrasno drvo u različitim sredinama u kojima je izloţen napadu patogena koji uzrokuju razne bolesti. Najčešći uzročnici bolesti divljeg kestena su: gljiva Guignardia aesculi, kestenov moljac miner Cameraria ohridella, bakterija Pseudomonas syringae pv. aesculi te gljiva Glomerella cingulata. Najčešći simptom bolesti koje uzrokuju patogeni je defolijacija. U svrhu zaštite kestena koriste se mehaničke i kemijske metode suzbijanja uzročnika bolesti.Horse chestnut is naturally widespread in south Europe but because of its characteristics it is used as an ornamental tree in different environments where it is exposed to pathogens that cause various diseases. The most common disease-causing agents of horse chestnut diseases are: Guignardia aesculi, Cameraria ohridella, Pseudomonas syringae pv. Aesculi and Glomerella cingulata. The most frequent symptom caused by pathogens is defoliation. For the purpose of prevention mechanical and chemical methods are used to eliminate the causes