Evaluation of Implementation of LIADO Program for Artistically Gifted Students of Elementary School

Ovim se radom nastojala evaluirati provedba LIADO programa za likovno darovite osnovnoškolce u gradu Rijeci s ciljem utvrđivanja stupnja uspješnosti ispunjavanja njegove svrhe, ciljeva i zadataka, kao i ispitati učeničku i nastavničku perspektivu njegova provođenja. Istraživanje je provedeno koristeći kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju. Rezultati kvantitativnog djela istraživanja pokazuju kako su učenici u velikoj većini zadovoljni kvalitetom sadržaja koju nudi LIADO, dok su isto tako izrazili natprosječnu motivaciju za rad unutar istog. Pokazalo se kako učenici iskazuju visoki stupanj osvještenosti za očuvanje kulturne baštine na području Grada Rijeke te kako su zainteresirani za sudjelovanje u tom istom procesu. Rezultati kvalitativnog djela istraživanja pokazuju kako su sudionice istraživanja, mentorice u LIADO programu, detaljno upoznate sa sadržajem programa te kako je razgovor najčešća metoda rada koju koriste pri poučavanju. Utvrdilo se, kako program nudi dosta slobode prilikom provođenja radionica prilikom čega kompetentnost mentora dolazi do izražaja. Najveći izazov sudionice istraživanja vide u kvaliteti suradnje sa vanjskim dionicima koji pomažu u održavanju LIADO-a (Grad Rijeka, OŠ „San Nicolo“). Iz analize prikupljenih podataka proizlaze tri preporuke. Prve dvije preporuke odnose se na povećanje stupnja i kvalitete suradnje između Grada Rijeke te OŠ „San Nicolo“ sa dionicima LIADO-a kako bi se omogućio čim kvalitetniji razvoj njegovih polaznika. Treća preporuka predstavlja poziv stručnjacima u području darovitosti za provođenjem većeg broja evluacijskih istraživanja ove vrste s ciljem poboljšanja postojećih te efikasnijeg planiranja i osmišljavanja novih programa za ovu skupinu učenika.The aim of this paper was to evaluate the implementation of LIADO program for artstically gifted students of elementary school in Rijeka with the aim of identifying the degree of the realization of its purpose, aims and tasks, as well ass to explore student's and teacher's perspective of its implementation. The study was carried out using the mixed-method methodology. The results of the quantitative part of the study have shown that the students are in the vast majority satisfied with the quality of the LIADO's content while simulatenously showing above average motivation to work in it. The results have shown that the students have shown above average degree of awareness for the preservation of cultural heritage of city of Rijeka as well as intention to act in order to perserve its cultural value. The results of the qulatitative part of the study have shown that the research participants are entirely familiar with the program's content as well as claiming that dialouge is the teaching method that they use the most. Furthermore, the program offers a lot of freedom when it comes to class planning and organizing during which the competence of the teachers can be seen. Research participants claim that the biggest challenge of LIADO is the quality of cooperation between them and subjects that help in supporting of LIADO (the City of Rijeka, OŠ „San Nicolo“). Three reccommendations have emerged from the analysis of collected dana. The first two reccommendations refer to the improvment of the quality of cooperation between the City of Rijeka and OŠ „San Nicolo“ with the subjects of the LIADO program in order to ensure the best development of the students. Third reccommendation respresents an appeal to the experts in the field of giftedness to carry out more evaluation studies of this kind with the aim of improving the quality of existing programs as well ass more efficient planning and designing new ones for this particular group of students

Educational Guidance of Gifted Children

Cilj rada bio je dati doprinos postojećim radovima na temu darovitosti kroz kratki pregled povijesti fenomena, stanja u obrazovanju darovitih u svijetu i u Hrvatskoj te način programiranja sadržaja za tu skupinu učenika. Pružanje podrške darovitima već je drugo predmet rasprava stručnjaka na području odgoja i obrazovanja. Mediji često donose priče o djeci izuzetnih sposobnosti, međutim stvarnost je da su njihove potrebe još uvijek u velikoj većini zanemarene te je potrebno posvetiti veću pozornost osiguravanju istih. U radu su navedene sve bitnije karakteristike darovite djece te uloga školske kulture kao i samih nastavnika u njihovom obrazovanju. U skladu s time, ukratko je analizirano stanje u kojem se obrazovanje darovitih danas u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama svijeta. U sklopu navedene tematike, opisani su i poznati teorijski modeli koji još uvijek potiču njezin daljnji razvoj. Posljednje poglavlje posvećeno je analizi stanja u praksi na području darovitosti, sa posebnim naglaskom na programiranje nastavnog sadržaja. Uz to, predloženo je i nekoliko nastavnih metoda te načina rada koji bi mogli pomoći nastavnicima i stručnim suradnicima pri identifikaciji, ali i svakodnevnom radu sa darovitim učenicima.The aim of this paper was to contribute to the existing works on the topic of giftedness through a brief overview of the term, the state of the gifted education around the world and in Croatia as well as how to program curriculum contet for this group of students. Enabling proper support for the gifted has been a long-time topic for discussion among experets on the field of eductaion. The media often make stories about exceptionally talented children, but in reality, their needs are still mostly neglected thus it is important to put more work in order to satisfy aforementioned needs. Furthermore, the paper lists most notable characteristics of the gifted children, as well as the role of school culture and teachers in their education. Accordingly, the paper briefly analyses current state of education for the gifted in Croatia in comparison with other countires in the world. Moreover, the paper brings about short descriptions of influental theoretical models which still play major role in the further development of the concept. The last chapter analyses the current state in practice on the field of gifted education, with emphasis on programming curriculum contet. Lastly, it suggests couple of methods and techniques which would help teachers and school counselars during the process of identification of the gifted, but also in their daily work

Evaluation of Implementation of LIADO Program for Artistically Gifted Students of Elementary School

Ovim se radom nastojala evaluirati provedba LIADO programa za likovno darovite osnovnoškolce u gradu Rijeci s ciljem utvrđivanja stupnja uspješnosti ispunjavanja njegove svrhe, ciljeva i zadataka, kao i ispitati učeničku i nastavničku perspektivu njegova provođenja. Istraživanje je provedeno koristeći kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju. Rezultati kvantitativnog djela istraživanja pokazuju kako su učenici u velikoj većini zadovoljni kvalitetom sadržaja koju nudi LIADO, dok su isto tako izrazili natprosječnu motivaciju za rad unutar istog. Pokazalo se kako učenici iskazuju visoki stupanj osvještenosti za očuvanje kulturne baštine na području Grada Rijeke te kako su zainteresirani za sudjelovanje u tom istom procesu. Rezultati kvalitativnog djela istraživanja pokazuju kako su sudionice istraživanja, mentorice u LIADO programu, detaljno upoznate sa sadržajem programa te kako je razgovor najčešća metoda rada koju koriste pri poučavanju. Utvrdilo se, kako program nudi dosta slobode prilikom provođenja radionica prilikom čega kompetentnost mentora dolazi do izražaja. Najveći izazov sudionice istraživanja vide u kvaliteti suradnje sa vanjskim dionicima koji pomažu u održavanju LIADO-a (Grad Rijeka, OŠ „San Nicolo“). Iz analize prikupljenih podataka proizlaze tri preporuke. Prve dvije preporuke odnose se na povećanje stupnja i kvalitete suradnje između Grada Rijeke te OŠ „San Nicolo“ sa dionicima LIADO-a kako bi se omogućio čim kvalitetniji razvoj njegovih polaznika. Treća preporuka predstavlja poziv stručnjacima u području darovitosti za provođenjem većeg broja evluacijskih istraživanja ove vrste s ciljem poboljšanja postojećih te efikasnijeg planiranja i osmišljavanja novih programa za ovu skupinu učenika.The aim of this paper was to evaluate the implementation of LIADO program for artstically gifted students of elementary school in Rijeka with the aim of identifying the degree of the realization of its purpose, aims and tasks, as well ass to explore student's and teacher's perspective of its implementation. The study was carried out using the mixed-method methodology. The results of the quantitative part of the study have shown that the students are in the vast majority satisfied with the quality of the LIADO's content while simulatenously showing above average motivation to work in it. The results have shown that the students have shown above average degree of awareness for the preservation of cultural heritage of city of Rijeka as well as intention to act in order to perserve its cultural value. The results of the qulatitative part of the study have shown that the research participants are entirely familiar with the program's content as well as claiming that dialouge is the teaching method that they use the most. Furthermore, the program offers a lot of freedom when it comes to class planning and organizing during which the competence of the teachers can be seen. Research participants claim that the biggest challenge of LIADO is the quality of cooperation between them and subjects that help in supporting of LIADO (the City of Rijeka, OŠ „San Nicolo“). Three reccommendations have emerged from the analysis of collected dana. The first two reccommendations refer to the improvment of the quality of cooperation between the City of Rijeka and OŠ „San Nicolo“ with the subjects of the LIADO program in order to ensure the best development of the students. Third reccommendation respresents an appeal to the experts in the field of giftedness to carry out more evaluation studies of this kind with the aim of improving the quality of existing programs as well ass more efficient planning and designing new ones for this particular group of students

Iskustvo zanesenosti kod likovno darovitih osnovnoškolaca u programu LIADO

Cilj je ovog rada ispitati doživljavaju li likovno daroviti učenici viših razreda osnovne škole iskustvo zanesenosti prilikom uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u sklopu programa LIADO (Likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca) te prepoznaju li nastavnice-mentorice stanje zanesenosti kod učenika i stvaraju li okruženje učenja koje pridonosi njegovom doživljavanju. Također, ispitano je jesu li učenici zadovoljni programom te postoji li povezanost između iskustva zanesenosti i zadovoljstva učenika programom. Doživljaj zanesenosti kod učenika i njihovo zadovoljstvo ispitano je upitnikom, dok su s tri nastavnice-mentorice provedeni polustrukturirani intervjui. Rezultati su pokazali da je većina učenika doživjela iskustvo zanesenosti tijekom aktivnosti u programu, a i mentorice su prepoznale takvo stanje kod učenika. Mentorice su u poučavanje integrirale elemente nužne za nastanak iskustva zanesenosti kod učenika. Učenici su bili generalno zadovoljni programom, a viša percepcija značajki zanesenosti bila je povezana s većim zadovoljstvom učenika

Iskustvo zanesenosti kod likovno darovitih osnovnoškolaca u programu LIADO

Cilj je ovog rada ispitati doživljavaju li likovno daroviti učenici viših razreda osnovne škole iskustvo zanesenosti prilikom uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u sklopu programa LIADO (Likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca) te prepoznaju li nastavnice-mentorice stanje zanesenosti kod učenika i stvaraju li okruženje učenja koje pridonosi njegovom doživljavanju. Također, ispitano je jesu li učenici zadovoljni programom te postoji li povezanost između iskustva zanesenosti i zadovoljstva učenika programom. Doživljaj zanesenosti kod učenika i njihovo zadovoljstvo ispitano je upitnikom, dok su s tri nastavnice-mentorice provedeni polustrukturirani intervjui. Rezultati su pokazali da je većina učenika doživjela iskustvo zanesenosti tijekom aktivnosti u programu, a i mentorice su prepoznale takvo stanje kod učenika. Mentorice su u poučavanje integrirale elemente nužne za nastanak iskustva zanesenosti kod učenika. Učenici su bili generalno zadovoljni programom, a viša percepcija značajki zanesenosti bila je povezana s većim zadovoljstvom učenika

Iskustvo zanesenosti kod likovno darovitih osnovnoškolaca u programu LIADO

Cilj je ovog rada ispitati doživljavaju li likovno daroviti učenici viših razreda osnovne škole iskustvo zanesenosti prilikom uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u sklopu programa LIADO (Likovno-istraživački atelijer darovitih osnovnoškolaca) te prepoznaju li nastavnice-mentorice stanje zanesenosti kod učenika i stvaraju li okruženje učenja koje pridonosi njegovom doživljavanju. Također, ispitano je jesu li učenici zadovoljni programom te postoji li povezanost između iskustva zanesenosti i zadovoljstva učenika programom. Doživljaj zanesenosti kod učenika i njihovo zadovoljstvo ispitano je upitnikom, dok su s tri nastavnice-mentorice provedeni polustrukturirani intervjui. Rezultati su pokazali da je većina učenika doživjela iskustvo zanesenosti tijekom aktivnosti u programu, a i mentorice su prepoznale takvo stanje kod učenika. Mentorice su u poučavanje integrirale elemente nužne za nastanak iskustva zanesenosti kod učenika. Učenici su bili generalno zadovoljni programom, a viša percepcija značajki zanesenosti bila je povezana s većim zadovoljstvom učenika