EXPECTATIONS OF NURSES DURING STUDIES IN RELATION TO STATUS AFTER OBTAINING A JOB

Sestrinstvo u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, ima svoje početke razvoja od prvih ljudskih zajednica. Profesionalizacija sestrinstva počinje s prvom teoretičarkom i utemeljiteljicom modernog sestrinstva Florence Nightingale. Od tada do danas sve se više razvijaju elementi sestrinske profesije, osobito razvoj teorija, etike te organiziranog obrazovanja. Obrazovanje sestara na sveučilišnoj diplomskoj razini u Hrvatskoj je u punom zamahu. Cilj je rada bio utvrditi postoje li odstupanja u motivaciji i očekivanjima studenata sestrinstva u odnosu na već zaposlene sestre koje dobro poznaju sestrinstvo iznutra. Postoje neke razlike između studenata i zaposlenih sestara vezano za mogućnosti koje zdravstveni sustav nudi sestrinskoj profesiji, no samo u određenim aspektima postoje razlike u očekivanjima studenata i medicinskih sestara. To se prije svega odnosi na akademski status koji je izraženiji motivirajući faktor kod studenata, plaća kod ispitanika koji već rade, rad do mirovine kod studenata te privilegije poput upravljačkih položaja kod studenata

EXPECTATIONS OF NURSES DURING STUDIES IN RELATION TO STATUS AFTER OBTAINING A JOB

Sestrinstvo u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, ima svoje početke razvoja od prvih ljudskih zajednica. Profesionalizacija sestrinstva počinje s prvom teoretičarkom i utemeljiteljicom modernog sestrinstva Florence Nightingale. Od tada do danas sve se više razvijaju elementi sestrinske profesije, osobito razvoj teorija, etike te organiziranog obrazovanja. Obrazovanje sestara na sveučilišnoj diplomskoj razini u Hrvatskoj je u punom zamahu. Cilj je rada bio utvrditi postoje li odstupanja u motivaciji i očekivanjima studenata sestrinstva u odnosu na već zaposlene sestre koje dobro poznaju sestrinstvo iznutra. Postoje neke razlike između studenata i zaposlenih sestara vezano za mogućnosti koje zdravstveni sustav nudi sestrinskoj profesiji, no samo u određenim aspektima postoje razlike u očekivanjima studenata i medicinskih sestara. To se prije svega odnosi na akademski status koji je izraženiji motivirajući faktor kod studenata, plaća kod ispitanika koji već rade, rad do mirovine kod studenata te privilegije poput upravljačkih položaja kod studenata

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta

Poznato je da je u porastu pojavnost cerebrovaskularnih inzulta. U većini razvijenih zemalja cerebrovaskularni inzult je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odmah nakon srčanih i malignih oboljenja. Cerebrovaskularni inzult označava naglo nastali neurološki poremećaj uzro­ kovan poremećajem moždane cirkulacije. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovodi do cerebrovaskularnog inzulta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica i tijela; smetnje s vidom; smetnje govora; motorički deficit; izne­ nadna jaka glavobolja; pojava vrtoglavice; zbunjeno i smeteno stanje. Prema patofiziološkom uzroku cerebrovaskularni inzult se dijeli u dvije velike skupine, ishemije i hemoragije, a s obzirom na stadij bolesti dvije su skupine cerebrovaskularnog inzulta, inzult u razvoju i dovršeni inzult. Intenzivna terapija cerebrovaskularnog inzulta sastoji se od općih terapijskih postupaka i specifične terapije. Prevencija ima sve veće težište u suvre­ menom svijetu, a dijelimo je na primarnu i sekundarnu. Najčešći poremećaji koji se javljaju kod bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta su: hemipareza ili hemiplegija, poremećaji u ponašanju, poreme­ ćaji govora, poremećaji vida, poremećaji seksualnih funkcija i poremećaji mikcije i defekacije. Provođenje zdravstvene njege kod bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom dijeli se na: intezivnu njegu bolesnika, održavanje tjelesnih funkcija i sprječavanje komplikacija, psihološke potrebe, rehabilitaciju unutar bolnice i planiranje otpusta

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta

Poznato je da je u porastu pojavnost cerebrovaskularnih inzulta. U većini razvijenih zemalja cerebrovaskularni inzult je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odmah nakon srčanih i malignih oboljenja. Cerebrovaskularni inzult označava naglo nastali neurološki poremećaj uzro­ kovan poremećajem moždane cirkulacije. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovodi do cerebrovaskularnog inzulta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica i tijela; smetnje s vidom; smetnje govora; motorički deficit; izne­ nadna jaka glavobolja; pojava vrtoglavice; zbunjeno i smeteno stanje. Prema patofiziološkom uzroku cerebrovaskularni inzult se dijeli u dvije velike skupine, ishemije i hemoragije, a s obzirom na stadij bolesti dvije su skupine cerebrovaskularnog inzulta, inzult u razvoju i dovršeni inzult. Intenzivna terapija cerebrovaskularnog inzulta sastoji se od općih terapijskih postupaka i specifične terapije. Prevencija ima sve veće težište u suvre­ menom svijetu, a dijelimo je na primarnu i sekundarnu. Najčešći poremećaji koji se javljaju kod bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta su: hemipareza ili hemiplegija, poremećaji u ponašanju, poreme­ ćaji govora, poremećaji vida, poremećaji seksualnih funkcija i poremećaji mikcije i defekacije. Provođenje zdravstvene njege kod bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom dijeli se na: intezivnu njegu bolesnika, održavanje tjelesnih funkcija i sprječavanje komplikacija, psihološke potrebe, rehabilitaciju unutar bolnice i planiranje otpusta

EXPECTATIONS OF NURSES DURING STUDIES IN RELATION TO STATUS AFTER OBTAINING A JOB

Sestrinstvo u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, ima svoje početke razvoja od prvih ljudskih zajednica. Profesionalizacija sestrinstva počinje s prvom teoretičarkom i utemeljiteljicom modernog sestrinstva Florence Nightingale. Od tada do danas sve se više razvijaju elementi sestrinske profesije, osobito razvoj teorija, etike te organiziranog obrazovanja. Obrazovanje sestara na sveučilišnoj diplomskoj razini u Hrvatskoj je u punom zamahu. Cilj je rada bio utvrditi postoje li odstupanja u motivaciji i očekivanjima studenata sestrinstva u odnosu na već zaposlene sestre koje dobro poznaju sestrinstvo iznutra. Postoje neke razlike između studenata i zaposlenih sestara vezano za mogućnosti koje zdravstveni sustav nudi sestrinskoj profesiji, no samo u određenim aspektima postoje razlike u očekivanjima studenata i medicinskih sestara. To se prije svega odnosi na akademski status koji je izraženiji motivirajući faktor kod studenata, plaća kod ispitanika koji već rade, rad do mirovine kod studenata te privilegije poput upravljačkih položaja kod studenata.Nursing in Croatia, as well as in the world, has its beginnings of development since the first human communities. The professionalization of nursing begins with the first theoretician of modern nursing Florence Nightingale. Since then, elements of nursing profession are developing more and more, particularly the theory, ethics and organized education. The education of nurses at university graduate level in Croatia is in full swing. The aim of the study was to determine whether there are differences in the motivation and expectations of nursing students in relation to the already employed nurses who are well acquainted with nursing from within. There are some differences between the students and employed nurses regarding the possibilities that the health system offers to nursing profession, but only in certain aspects there are differences in the expectations of students and nurses. This primarily relates to the academic status, which is more expressed motivating factor for students, salaries, for respondents who already work, work until retirement in students and privileges such as management positions in students

EXPECTATIONS OF NURSES DURING STUDIES IN RELATION TO STATUS AFTER OBTAINING A JOB

Sestrinstvo u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, ima svoje početke razvoja od prvih ljudskih zajednica. Profesionalizacija sestrinstva počinje s prvom teoretičarkom i utemeljiteljicom modernog sestrinstva Florence Nightingale. Od tada do danas sve se više razvijaju elementi sestrinske profesije, osobito razvoj teorija, etike te organiziranog obrazovanja. Obrazovanje sestara na sveučilišnoj diplomskoj razini u Hrvatskoj je u punom zamahu. Cilj je rada bio utvrditi postoje li odstupanja u motivaciji i očekivanjima studenata sestrinstva u odnosu na već zaposlene sestre koje dobro poznaju sestrinstvo iznutra. Postoje neke razlike između studenata i zaposlenih sestara vezano za mogućnosti koje zdravstveni sustav nudi sestrinskoj profesiji, no samo u određenim aspektima postoje razlike u očekivanjima studenata i medicinskih sestara. To se prije svega odnosi na akademski status koji je izraženiji motivirajući faktor kod studenata, plaća kod ispitanika koji već rade, rad do mirovine kod studenata te privilegije poput upravljačkih položaja kod studenata.Nursing in Croatia, as well as in the world, has its beginnings of development since the first human communities. The professionalization of nursing begins with the first theoretician of modern nursing Florence Nightingale. Since then, elements of nursing profession are developing more and more, particularly the theory, ethics and organized education. The education of nurses at university graduate level in Croatia is in full swing. The aim of the study was to determine whether there are differences in the motivation and expectations of nursing students in relation to the already employed nurses who are well acquainted with nursing from within. There are some differences between the students and employed nurses regarding the possibilities that the health system offers to nursing profession, but only in certain aspects there are differences in the expectations of students and nurses. This primarily relates to the academic status, which is more expressed motivating factor for students, salaries, for respondents who already work, work until retirement in students and privileges such as management positions in students

EXPECTATIONS OF NURSES DURING STUDIES IN RELATION TO STATUS AFTER OBTAINING A JOB

Sestrinstvo u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, ima svoje početke razvoja od prvih ljudskih zajednica. Profesionalizacija sestrinstva počinje s prvom teoretičarkom i utemeljiteljicom modernog sestrinstva Florence Nightingale. Od tada do danas sve se više razvijaju elementi sestrinske profesije, osobito razvoj teorija, etike te organiziranog obrazovanja. Obrazovanje sestara na sveučilišnoj diplomskoj razini u Hrvatskoj je u punom zamahu. Cilj je rada bio utvrditi postoje li odstupanja u motivaciji i očekivanjima studenata sestrinstva u odnosu na već zaposlene sestre koje dobro poznaju sestrinstvo iznutra. Postoje neke razlike između studenata i zaposlenih sestara vezano za mogućnosti koje zdravstveni sustav nudi sestrinskoj profesiji, no samo u određenim aspektima postoje razlike u očekivanjima studenata i medicinskih sestara. To se prije svega odnosi na akademski status koji je izraženiji motivirajući faktor kod studenata, plaća kod ispitanika koji već rade, rad do mirovine kod studenata te privilegije poput upravljačkih položaja kod studenata.Nursing in Croatia, as well as in the world, has its beginnings of development since the first human communities. The professionalization of nursing begins with the first theoretician of modern nursing Florence Nightingale. Since then, elements of nursing profession are developing more and more, particularly the theory, ethics and organized education. The education of nurses at university graduate level in Croatia is in full swing. The aim of the study was to determine whether there are differences in the motivation and expectations of nursing students in relation to the already employed nurses who are well acquainted with nursing from within. There are some differences between the students and employed nurses regarding the possibilities that the health system offers to nursing profession, but only in certain aspects there are differences in the expectations of students and nurses. This primarily relates to the academic status, which is more expressed motivating factor for students, salaries, for respondents who already work, work until retirement in students and privileges such as management positions in students