Acquisition of library materials in academic libraries

Nabava građe i izgradnja fonda spada u najznačajnije dijelove knjižničnog poslovanja. Provedeno istraživanje imalo za cilj utvrditi način nabave građe i izgradnje fonda u visokoškolskim knjižnicama. Stoga su anketirani voditelji visokoškolskih knjižnica pri fakultetima i akademijama, sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati anketnog ispitivanja pokazali su da većina visokoškolskih knjižnica ne provodi aktivnu i sustavnu nabavnu politiku. Naime, većina visokoškolskih knjižnica nema osiguran određeni proračun koji služi za nabavu građe, nego ovise o odlukama uprava svojih ustanova. Nabava građe provodi se stihijski, zadovoljavajući trenutne zahtjeve i potrebe, kako studenata tako i znanstveno-nastavnog osoblja.Generally, acquistion and collection development is one of the most important functions of any library. The aim of this study is to describe acquisition and collection development in academic libraries. Therefore, the academic librarians of the University of Zagreb were surveyed. The results of this study have shown that an active collection development is not being planned and implemented. Most libraries have not got a defined budget which serves for acquisition of library materials so that they depend on understanding by administrations of their institutions. That is also the reason why the acquisition is performed spontaneously, meeting the present demands and needs both of students and scientific (academic) teaching stuff

Informacijski mrežni servis: potpora knjižnice u provođenju prakse utemeljene na znanstvenim dokazima [Online information service: the library support for evidence-based practice]

It frequently happens that physicians do not have adequate skills or enough time for searching and evaluating evidence needed in their everyday practice. Medical librarian can serve as a mediator in enabling physicians to utilize the potential offered by contemporary evidence-based medicine. The Central Medical Library (CML) at University of Zagreb, School of Medicine, designed a web-based information service aimed at the promotion of evidence-based practice in the Croatian medical community. The users can ask for a help in finding information on their clinical problems. A responsible librarian will analyse the problem, search information resources and evaluate the evidence. The answer is returned to the user by an e-mail. In the 2008-2012 period 166 questions from 12 clinical fields were received and most of them (36.1%) came from internal medicine doctors. The share of treatment-related questions was 70.5%. In the setting of underdeveloped ICT infrastructure and inadequate EBM resources availability, such information service can help in transfer of scientific evidence into the everyday clinical practice

INFORMATION SEEKING BEHAVIOR AND USE OF INFORMATION RESOURCES AMONG PHYSICIANS IN A CROATIAN CLINICAL HOSPITAL

Liječnici se svakodnevno suočavaju s teškom zadaćom donošenja kliničkih odluka. Koliko će uspješno ispuniti tu zadaću uvelike ovisi o vrijednosti i dostupnosti medicinskih informacija. Da bi se dobio odgovor na pitanje koje su informacijske potrebe i navike liječnika, provedeno je istraživanje u jednoj hrvatskoj kliničkoj bolnici. Istraživanje je provedeno od siječnja 2008. godine do listopada 2009. godine na prigodnom uzorku. Anketni upitnik popunila su ukupno 303 ispitanika. Istraživanje je pokazalo: kada trebaju potpuno novu informaciju, većina ispitanika (56,1%) koristi se medicinskim knjigama i časopisima, 19,5% ispitanika traži mišljenje kolega, a svega 6,7% ispitanika koristi se medicinskim bazama podataka. Nadalje, čak se 62,4% ispitanika uopće ne koristi medicinskim bazama podataka, a samo se 33,9% ispitanika služi medicinskom bazom podataka Medline. Rezultati ovog istraživanja pokazuju, također, da ispitanici ne samo da slabo rabe (svega 3,3% ispitanika pretražuje Cochrane Library) već i nedovoljno poznaju specijalizirane informacijske izvore medicine utemeljene na znanstvenim dokazima.Physicians are daily faced with the difficult task of clinical decision making. To successfully fulfill this task physicians depend on the availability of high value medical information. In order to determine information needs and information seeking behavior among physicians, a research was conducted between January 2008 and October 2009, using a convenience sample. The questionnaire was filled out by a total of 303 respondents in a Croatian university hospital. Research has shown that when they need a new medical information, the majority of respondents (56.1%) used books and journals, 19.5% of respondents sought opinion from a colleague, and only 6.7% of respondents used medical database. Furthermore, 62.4% of respondents did not use medical databases, and only 33.9% of respondents used Medline. The results of this research indicate, that the respondents had low level of awareness and use of EBM resources (only 3.3% of respondents used The Cochrane Library)

INFORMATION SEEKING BEHAVIOR AND USE OF INFORMATION RESOURCES AMONG PHYSICIANS IN A CROATIAN CLINICAL HOSPITAL

Liječnici se svakodnevno suočavaju s teškom zadaćom donošenja kliničkih odluka. Koliko će uspješno ispuniti tu zadaću uvelike ovisi o vrijednosti i dostupnosti medicinskih informacija. Da bi se dobio odgovor na pitanje koje su informacijske potrebe i navike liječnika, provedeno je istraživanje u jednoj hrvatskoj kliničkoj bolnici. Istraživanje je provedeno od siječnja 2008. godine do listopada 2009. godine na prigodnom uzorku. Anketni upitnik popunila su ukupno 303 ispitanika. Istraživanje je pokazalo: kada trebaju potpuno novu informaciju, većina ispitanika (56,1%) koristi se medicinskim knjigama i časopisima, 19,5% ispitanika traži mišljenje kolega, a svega 6,7% ispitanika koristi se medicinskim bazama podataka. Nadalje, čak se 62,4% ispitanika uopće ne koristi medicinskim bazama podataka, a samo se 33,9% ispitanika služi medicinskom bazom podataka Medline. Rezultati ovog istraživanja pokazuju, također, da ispitanici ne samo da slabo rabe (svega 3,3% ispitanika pretražuje Cochrane Library) već i nedovoljno poznaju specijalizirane informacijske izvore medicine utemeljene na znanstvenim dokazima.Physicians are daily faced with the difficult task of clinical decision making. To successfully fulfill this task physicians depend on the availability of high value medical information. In order to determine information needs and information seeking behavior among physicians, a research was conducted between January 2008 and October 2009, using a convenience sample. The questionnaire was filled out by a total of 303 respondents in a Croatian university hospital. Research has shown that when they need a new medical information, the majority of respondents (56.1%) used books and journals, 19.5% of respondents sought opinion from a colleague, and only 6.7% of respondents used medical database. Furthermore, 62.4% of respondents did not use medical databases, and only 33.9% of respondents used Medline. The results of this research indicate, that the respondents had low level of awareness and use of EBM resources (only 3.3% of respondents used The Cochrane Library)

Bibliometrijske usluge Središnje medicinske knjižnice

Bibliometrijske analize temelje se na kvantitativnim procjenama nekih značajki znanstvene literature te daju objektivnu informaciju o opsegu znanstvenih aktivnosti, o njezinu odjeku te o obrascu suradnje u znanstvenim istraživanjima. Bibliometrijske analize predstavljaju danas jednu od važnih usluga knjižnice Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica svojim korisnicima nudi: 1. izdavanje potvrda o citiranosti/indeksiranosti radova te potvrda o metričkim pokazateljima časopisa (IF, h-indeks...) za potrebe znanstveno-nastavnog napredovanja, doktorskog studija, stručnog napredovanja, znanstvenih projekata i sl.; 2. izradu bibliometrijske analize na zahtjev, što uključuje analizu znanstvene produktivnosti ustanove ili odjela / grupa znanstvenika u sustavu biomedicine

ATTITUDES OF HEALTH PERSONNEL IN A UNIVERSITY HOSPITAL TOWARD EVIDENCE-BASED MEDICINE

U hrvatskoj su medicinskoj zajednici posljednjih godina uznapredovali promicanje i primjena metode kliničke prakse utemeljene na znanstvenim dokazima. Središnja medicinska knjižnica Medicinskoga fakulteta u Zagrebu odlučila je pokrenuti mrežnu uslugu kojom bi se liječnicima pomoglo u pronalaženju najboljih dokaza koji bi se mogli primijeniti u rješavanju određenih kliničkih problema. U tu svrhu provedeno je ispitivanje stavova liječničkog osoblja jedne kliničke bolnice glede primjene metode prakse utemeljene na znanstvenim dokazima u svakodnevnome kliničkome radu. Upitnik s 18 pitanja postavljen je na informacijski pult knjižnica. Ispunila su ga 204 ispitanika od kojih 62% specijalista. Rezultati su pokazali da 57,4% ispitanika drži da taj pristup pomaže u donošenju ispravne kliničke odluke, a 55,4% da poboljšava skrb za bolesnika. Ispitanici drže da je za svladavanje metode potrebna dodatna izobrazba (60,3%), odnosno dosta dodatnog vremena (60,8%). Velika većina ispitanika (96,6%) nikad nije pohađala tečaj ili neki drugi oblik izobrazbe posvećen isključivo tom sadržaju. Medicinski knjižničari mogu liječnicima uštedjeti vrijeme i na njihov zahtjev obaviti pretraživanje informacijskih izvora te kritički procijeniti kvalitetu priskrbljenih informacija.Over the last few years the concepts and methods of the evidence-based medicine (EBM) have been increasingly recognized and applied in the Croatian medical community. Central Medical Library at Zagreb university Medical School has been developing a web-based service aimed to help practitioners find best evidence for solving specific clinical problems. Therefore, the health personnel affiliated to a teaching hospital were surveyed. The questionnaire included 18 questions evaluating attitudes towards EBM. It was displayed by the library’s information desk. There were 204 respondents, 62% of them clinical specialists. Most respondents agreed that EBM is useful in clinical decision making (57.4%) as well as in improving patient care (55.4%). Lack of personal time (60.8%) and insufficient skills (60.3%) were percieved as the main barriers to practising EBM. The vast majority of respondents (96.6%) reported never having received EBM training. The study results show that medical librarians can play an expanded role in saving the practitioners’ time by searching EBM resources and assessing the quality of the information

U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice

Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika  za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju    s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara

U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice

Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika  za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju    s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara

Visokoškolski knjižničar kao autor izložbe: primjer izložbe Središnje medicinske knjižnice u povodu 100. obljetnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj članka jest predstaviti izazove i rješenja u radu na postavljanju izložbe knjiga u visokoškolskoj knjižnici. Polazeći od praktičnog iskustava, ponudit će se model za organizaciju izložbi u visokoškolskim knjižnicama. Pristup/metodologija. U članku se donosi opširan prikaz idejnog i praktičnog rada na postavljanju izložbe knjiga u organizaciji Središnje medicinske knjižnice u povodu 100. obljetnice postojanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tj. njezine matične ustanove. Na osnovi iskustva stečenog tijekom postavljanja izložbe te znanstvene i stručne literature, pristupit će se izradi prijedloga modela idejnog i organizacijskog koncepta izložbi koje se postavljaju u visokoškolskim knjižnicama. Rezultati. Rezultat članka jest prijedlog modela rada na izložbama u knjižnicama koji će knjižničarima kao autorima izložbi osigurati osnovu za planiranje temeljite organizacije i postavljanja izložbi knjiga u visokoškolskim i drugim vrstama knjižnica. Originalnost/vrijednost. Potaknuta je rasprava o ulozi visokoškolskih knjižničara kao autora izložbi (knjižničar-kustos), s posebnim naglaskom na izlaganju knjiga. Prepoznata je potreba publiciranja teorijske i stručne literature o spomenutoj tematici, osobito u lokalnom, hrvatskom kontekstu. Vrijednost članaka ogleda se u predstavljenom modelu za kreiranje koncepta izložbi u visokoškolskim knjižnicama. Sastavni dio modela jesu detaljno prikazani programski i organizacijski plan izložbe. Cilj modela jest knjižničarima koji se već bave postavljanjem izložbi i onima koji se planiraju okušati u tome pružiti podršku pri osmišljavanju i realiziranju izložbenih projekata