neprijateljstvo u intelektualnom svetu: globalne perspektive i vizije

This paper follows the perception of enmity relations in the recent online contributions of 20 global intellectual ‘superstars’, such as Habermas, Klein, Žižek and others. We observed two, very general distinctions; the first one includes several geopolitical oppositions such as Germany vs. the rest of the EU, Russia vs. the West and national vs. supranational, while the second is between the majority and privileged few/elites. We argue that contemporary intellectuals are still influential public figures, and that their efforts are more directed at mpowerment and reform of the societies through the existing system than at promoting and advocating alternatives to the existing neoliberal socio-economical order.U ovom radu se dotičemo percepcije neprijateljskih odnosa u skorašnjim online prilozima 20 globalnih ’zvezda’ intelektualaca kao što su habermas, Klajn, Žižek i drugi. Zabeležili smo dve vrlo opšte distinkcije; prva uključuje nekoliko geopolitičkih protivstavljanja kao što su nemačka vs. ostatak EU, Rusija vs. Zapad i nacionalno vs. nadnacionalno, dok druga pravi razliku između većine i privilegovane nekolicine/elita. Tvrdimo da su savremeni intelektualci još uvek uticajne javne ličnosti i da su njihovi napori više usmereni ka osnaživanju i reformi društava kroz postojeći sistem nego na promociju i zagovaranje alternatia postojećem neoliberalnom društveno-ekonomskom poretku

Kako poboljšati uspješnost liječenja hipertenzije?

Hipertenzija ili, bolje rečeno, posljedice arterijske hipertenzije među najvećim su javnozdravstvenim problemima modernog svijeta. Kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti te bubrežna bolest najvažnije su posljedice hipertenzije i uzrok su značajnog morbiditeta i mortaliteta i u razvijenim zemljama i u onima u razvoju. Iako postoje dokazi da se uspješnim liječenjem hipertenzije značajno smanjuje rizik od komplikacija i istodobno raspolažemo vrlo dobrim lijekovima, uspjeh liječenja hipertenzije je daleko od željenoga. Dva su osnovna uzroka. Prvi nesuradljivost bolesnika, a drugi, ne manje važan, klinička inercija, tj. pogreška liječnika da na vrijeme korigiraju terapiju. Edukacija bolesnika, a i članova obitelji može pomoći u suradljivosti bolesnika. Klinička inercija može se popraviti edukacijom liječnika, i to na nekoliko načina: stručnim i znanstvenim člancima, u obliku simpozija te jasnim i nedvojbenim smjernicama o liječenju

Povećava li kraća hemodijaliza rizik od smrti?

Improvement in technology has made it possible to deliver a high dialysis dose in a shorter period of time. Studies of the relationship between dialysis treatment duration and mortality have revealed that the risk of death increased significantly as the treatment time was reduced. The longer duration and increased frequency of dialysis achieve an excellent clearance of small- and middleweight toxins, enable equilibration of tissue and vascular compartments, improve appetite and permit liberalization of diet, while gentle ultrafiltration allows for better control of hypertension. Better clearance of uremic toxins, normalization of cellular and extracellular volume, and improved nutrition result in a significant decrease in morbidity and mortality of dialyzed patients. With most of dialyzers in use, adequate hemodialysis can be delivered in 4 to 5 hours, especially in a setting of maximal blood and high dialysate flow, and low access recirculation. Although controversial, the preliminary evidence available favor the use of a biocompatible membrane and more frequent or prolonged dialysis to ensure adequate removal of small- and middle molecular weight toxins, yet is preventing the loss of essential solutes.Tehnički napredak omogućio je da bolesnici dobiju veću dozu dijalize u kraćem vremenu. Kada je ispitan odnos između trajanja dijalize i smrtnosti, utvrđeno je da se rizik od smrti značajno povećao usporedno sa skraćivanjem vremena provedenog na dijalizi. Dulja dijaliza i veća učestalost dijalize pozitivno utječu na uklanjanje malih i srednje velikih toksina, omogućavaju ujednačavanje razdiobe otopina između tkiva i krvnih žila, poboljšavaju apetit i dozvoljavaju slobodniju prehranu, a polagana ultrafiltracija omogućava bolju kontrolu hipertenzije. Bolje odstranjivanje uremijskih toksina, normaliziranje staničnog i izvanstaničnog volumena te bolja prehrana smanjuju stopu pobolijevanja i smrtnosti u dijaliziranih bolesnika. Većina danas dostupnih dijalizatora omogućava, u uvjetima maksimalnog protoka krvi i visokog protoka dijalizata, a uz istodobno nizak postotak recirkulacije u krvožilnom pristupu, primjerenu hemodijalizu u trajanju od 4 do 5 sati. Iako neujednačeni, rezultati preliminarnih istraživanja upućuju na to da uporaba biokompatibilnih membrana i češća ili produžena dijaliza omogućavaju primjereno uklanjanje toksina male i srednje velike molekularne veličine, a da pritom ne dolazi do gubitka važnih supstancija

Ambulatory Blood Pressure Monitoring in Diabetic Hypertensive Patients, Single Center Report – Preliminary Results

ABPM (ambulatory blood pressure monitoring) has been considered to be a useful tool for the diagnosis and manage- ment of arterial hypertension and is a better predictor of future cardiovascular events as compared with conventional of fice-based BP measurements. Despite its potential values, ABPM is not yet widely used in many clinical offices mainly because of lack of knowledge and unavailability. Aims of this preliminary study are to determine the control of hyperten- sion and circadian BP characteristics in patients referred to our Centre whom we enrolled in the »HRKMAT« Study- Croatian Registry of ABPM. Although patients included in HRKMAT Study had other risk factors for cardiovascular diseases, in this paper we analyzed differences between hypertensive diabetics (N=20) and nondiabetics (N=57). 24- hours ABPM was performed with an automated oscillometric device Mobil-O-Graph NG Vers.20 and office BP using mercury sphygmomanometer. Average office BP was 139/90 mmHg, and average 24h ABPM was 130/82 mmHg. Majority of hypertensive patients used antihypertensive drugs (79.2%). Diabetic patients had higher systolic BP but lower diastolic BP . There were no statistically significant differences in dipping status, but earlier BP surge was noticed in reverse diabetic dippers than in reverse non-diabetic dippers. Though no significant, there was higher prevalence of WCH (»whi te coat hypertension«) in diabetics, and we found MH (masked hypertension) in only two patients. These are preliminary results on ABPM from our centre and of HRKMAT registry. Further and more valuable data and results are awaited from the main HRKMAT database

Vitamin D and hypertension

High blood pressure is very prevalent worldwide, as well as vitamin D deficiency. There are several observation data that support the concept that vitamin D is involved in pathogenesis of hypertension. Also some clinical date demonstrate positive effect of vitamin D therapy on hypertension. In this review epidemiological date will be presented and biological mechanism of vitamin D effect on blood pressure will be explained

Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost

Kakva je uloga univerziteta u srpskom društvu? Da li on treba samo da obrazuje mlade ljude, ili zaposleni na univerzitetu, kao i sam univerzitet u celini, imaju i širu društvenu ulogu i odgovornost? Kako se ta odgovornost očituje i dokle sežu njene granice? Studija nudi pregled savremenih shvatanja i razmišljanja o tome kakva je društvena uloga univerziteta i njegovih zaposlenih danas, u uslovima, potrebama i mogućnostima savremenog društva; zatim, ona sadrži i analizu istraživanja koje je obuhvatilo preko stotinu sagovornika sa raznih univerziteta u Srbiji, koji su dali svoje odgovore na pitanja o društvenoj ulozi univerziteta i tome kako oni sami shvataju širu funkciju i ulogu svog rada u društvu, pored onog osnovnog – da predaju iza katedre i objavljuju radove u naučnim časopisima. Aktuelnost njihovih odgovora nije izgubljena, uprkos nazadovanju koje je srpsko društvo pretrpelo u pogledu sloboda i kritičke misli u poslednjoj deceniji. Upravo čitanjem stanja iz 2012. godine, možemo mnogo bolje da razumemo današnju situaciju

CHRONIC KIDNEY DISEASE – MINERAL AND BONE DISORDER: WHY AND HOW TO CONTROL PHOSPHATE

Kronična bubrežna bolest (KBB) je globalni javno zdravstveni problem. Koštana bolest i poremećaj mineralnog metabolizma česti su u KBB. Značaj fosfora u patogenezi koštane bolesti odnosno sekundarnog hiperparatireoidizma dobro je poznat. Postoje brojni dokazi kako je hiperfosfatemija predskazatelj povećane smrtnosti u KBB, odnono kako je hieprfosfatemija novi rizični čimbenik kalcifikacije krvnih žila, hipertrofije lijeve klijteke i progresije kronične bubrežne bolesti. Prevencija i liječenje hiperfosfatemije u KBB je veliki stručni izazov. Novi vezači fosfata pružaju nove i bolje mogućnosti liječenja.Chronic kidney disease (ckd) is a global public health problem. metabolic bone disease and mineral metabolism disturbance are common disturbance of ckd. a critical role of phospohorus in metabolic bone disease, i.e. secondary hyperparatyhroidism is well known. there is growing evidence that hyperphosphatemia isa strong predictor of mortality in ckd, i.e. is a novel risk factor for vascular calcification, left ventricular hypertrophy and kidney disease progression. Prevention and treatment of phosphate disturbace in ckd is still great challenge and new phosphate binders ofer new and advanced possibilites