Suvremeni pristup u liječenju recidivirajuće erozije rožnice

Recurrent corneal erosions, independently of the origin, seem to show a similar tendency to abnormal adhesion between corneal epithelium and stroma. Although, for general ophthalmologist, it may at first seem to be one of the less difficult entities to diagnose and therefore to treat, for a patient suffering from this disorder it may be very frustrating, and sometimes even frightening. The majority of patients will respond to simple measures such as padding and antibiotic ointment, but there are a percentage of patients that require a more complex approach. The common goal of each conservative or surgical treatment is fast healing and encouraging proper formation of adhesion complexes between the epithelium and the stroma, without any infections or recurrences. The objective of this review is to assess the indications and outcomes of current treatment options for recurrent corneal erosion, based on literature survey. Briefly, in spite of the many different treatment options, there is still room for further research in the area. Phototherapeutic keratectomy opens a new line of possibilities and it should be considered as very effective therapy for refractive cases. Also, in spite of our recommendations, each patient should be treated individually.Recidivirajuće erozije rožnice, neovisno o uzroku, pokazuju sličnu tendenciju abnormalnoj adheziji između rožničnog epitela i strome. Iako za općeg oftalmologa dijagnosticiranje ovoga poremećaja, a time i liječenje predstavlja jedno od lakših entiteta, bolesniku ovo stanje može biti vrlo frustrirajuće, a ponekad i zastrašujuće. Većina bolesnika pozitivno reagira na jednostavne mjere kao što su zatvaranje oka zavojem i antibiotske masti, no postoji i dio bolesnika koji zahtijevaju složeniji pristup. Zajednički cilj svakog konzervativnog ili kirurškog liječenja je brzo cijeljenje i poticanje pravilnog formiranja adhezijskih kompleksa između epitela i strome bez infekcije ili recidiva. U ovom osvrtu je cilj predstaviti indikacije i rezultate današnjih opcija liječenja vezanih uz recidivirajuće erozije rožnice zasnovanih na istraženoj literaturi. U zaključku, možemo reći kako usprkos mnogim različitim opcijama liječenja još uvijek ima mjesta za daljnja istraživanja na ovom području. Fototerapijska keratektomija otvara nove mogućnosti i trebala bi se uzeti u obzir kao vrlo uspješna terapija refraktornih sučajeva. Također, usprkos našim preporukama, svakog bi se bolesnika trebalo liječiti individualnim pristupom

Kozmetska primjena botulinum toksina u području očiju i lica

The objective of this review was to analyze and compare the efficacy and safety of botulinum toxin for cosmetic oculofacial use, published in articles during the last two decades. Article searches for relevant data were conducted in 2009 for the last two decades. Controlled studies showed statistically significant improvement in glabellar, frontal, and lateral canthal wrinkles after botulinum toxin therapy. Standardized documentation using clinical examinations and grading by the patient and physician supports the efficacy of botulinum toxin in the treatment of dynamic wrinkles in the glabellar region, frontal region, and lateral canthal area. Complications and unwanted effects associated with the treatment were rare and temporary. Botulinum toxin is safe and efficacious in the treatment of glabellar, frontal and lateral canthal wrinkles. Additional studies are required to assess the efficacy of botulinum toxin for other cosmetic indications. All available data suggest that the possible side effects are infrequent and completely resolved in short term after botulinum therapy. Future research is needed to determine the ideal efficacious dose and concentration for each anatomic area. The use of botulinum toxin in conjunction with laser resurfacing treatment, facial surgical procedures, facial fillers, and other treatment modalities requires further study.Cilj ovoga prikaza je analiza i usporedba učinkovitosti i neškodljivosti upotrebe botulinum toksina za kozmetsku primjenu na licu objavljenih u literaturi tijekom posljednja dva desetljeća zaključno s 2009. godinom. Kontrolirane studije pokazale su statistički značajno poboljšanje bora na području čela, među obrvama te lateralnih kantalnih bora nakon terapije botulinom toksinom. Standardizirana dokumentacija kliničkih pregleda kako ju ocjenjuju liječnici i klijenti govori u prilog djelotvornosti botulinum toksina u navedenim područjima lica. Komplikacije i neželjene pojave su rijetke i prolazne. Terapija botulinum toksinom je sigurna i učinkovita u obradi bora glabelarne, frontalne i lateralne kantalne regije lica. Potrebne su dodatne studije za procjenu uspješnosti terapije botulinum toksinom za druge indikacije. Svi dostupni radovi govore u prilog činjenici da su moguće neželjene pojave nakon ove terapije rijetke i u potpunosti nestaju kroz kratko vrijeme od nastanka. Daljnja će istraživanja pokazati koje su doze i koncentracije botulinum toksina optimalne u pojedinoj anatomskoj regiji. Upotreba botulinum toksina u kombinaciji s laserskom terapijom pojedinih regija lica, te kombinacije s ostalim tretmanima navedenih regija zahtijevaju daljnja istraživanja

Visko i fakoviskokanalostomija: kratkoročni rezultati

PURPOSE: In this study we evaluated a nonfiltering glaucoma technique viscocanalostomy alone or in combination with small incision phacoemulsification and intraocular lens (IOL) implantation. MATERIAL AND METHODS: From January 1999 to February 2001 we performed viscocanalostomy in 18 patients with medically uncontrolled primary open angle glaucoma. In 10 patients with cataract and primary open angle glaucoma we performed a combined operation of phacoemulsification and viscocanalostomy. RESULTS: The mean IOP reduction remained statistically significant after 6 months in both groups (P<0,01). There was also a significant decrease in the antiglaucoma medications in both groups postoperatively. CONCLUSION: We achieved good hypotensive effect and had very low complications rate. Such a low complication rate makes this operation particularly attractive to surgeons who perform an increasing number of operations in outpatient\u27s bases.CILJ: U ovoj studiji željeli smo prikazati uspješnost nepenetrirajuće antiglaukomske operacije-viskokanalostomije primijenjene kao samostalni zahvat, odnosno u kombinaciji s fakoemulzifikacijom s ugradnjom intraokularne leće. BOLESNICI I METODE: Od sijeđenja 1999. godine do veljače 2001. godine učinili smo viskokanalostomiju kod 18 bolesnika s nekontroliranim glaukomom otvorenog kuta. U istom vremenskom razdoblju učinili smo i 10 kombiniranih operacija fakoemulzifikacije s viskokanalostomijom kod bolesnika s kataraktom i glaukomom otvorenog kuta. REZULTATI: 6 mjeseci postoperativno intraokularni tlak ostao je značajno niži od preoperativnih vrijednosti. Postignuto je također statistički značajno smanjenje upotrebe antiglaukomskih lijekova. ZAKLJUČAK: Postigli smo zadovoljavajući hipotenzivni učinak uz nizak broj komplikacija. Tako malen broj komplikacija čini ovu vrstu zahvata aktualnom obzirom na sve veću potrebu ambulantnog izvođenja operacija

Fototerapijska keratektomija excimer laserom

Phototherapeutic keratectomy with excimer laser is commonly used to treat recurrent corneal erosion syndrome. The aim of this case report is to present success of phototherapeutic keratectomy in patients with recurrent epithelial erosion and persistent epithelial defect following initial treatment with phototherapeutic keratectomy. Phototherapeutic keratectomy provides a therapeutic option for refractory recurrent erosions and persistent epithelial defects. The benefit from phototherapeutic keratectomy is fast reepithelialization of the affected area and quick relief of painful symptoms.Fototerapijska keratektomija excimer laserom se upotrebljava za liječenje opetovanih rožničnih erozivnih sindroma. Cilj prikaza dvaju slučajeva je opisati uspjeh fototerapijske keratektomije kod bolesnika s opetovanom refraktornom epitelnom erozijom rožnice te kod bolesnika s tvrdokornim epitelnim defektom. Navedena metoda predstavlja terapijsku mogućnost u liječenju ovih stanja. Korist od fototerapijske keratektomije je brza reepitelizacija zahvaćenog područja i brzo oslobađanje od bolnih simptoma

Corneal Crosslinking With Hypoosmolar Riboflavin Solution in Extremely Thin Corneas under 350μm - a Case Report

Cilj je ovoga prikaza slučaja prikazati postupak crosslinkinga u ekstremno tankih rožnica. Pacijent u dobi od 15 godina primljen je na kliničku obradu i liječenje zbog progresivnoga i uznapredovaloga keratokonusa desnoga oka. Pacijentu je u dvjema ustanovama predložen zahvat keratoplastike s obzirom na to da nije mogao nositi kontaktne leće zbog ekstremne progresije keratokonusa. Debljina rožnice desnoga oka iznosila je 328 μm. Postupak crosslinkinga izveden je prema Drezdenskome protokolu. Mjesec dana i šest mjeseci nakon provedenoga postupka crosslinkinga rožnice desnoga oka nije vidljiva daljnja progresija keratokonusa te je vidna oštrina iznosila 1,0 uz piggyback sustav kontaktnih leća.The aim of this case report is to demonstrate the procedure of crosslinking in extremely thin corneas. The 15-year-old patient was admitted for clinical management and treatment of progressive and advanced keratoconus of his right eye. The patient was advised by two institutions to undergo the procedure of keratoplasty since he could not wear contact lenses because of the extreme progression of keratoconus. The corneal thickness of the right eye was 328μm. The procedure of crosslinking was performed according to the Dresden protocol. One month and six months after the procedure, there was no progression of keratoconus. The visual acuity of the right eye was 1.0 with piggyback contact lens system

Lasik ultratankog poklopca (Sub-Bowman Keratomileusis) ili fotorefraktivna keratektomija

The aim of this study was to compare two different refractive surgery approaches in correction of myopia with or without astigmatism. In patients where one eye underwent sub- Bowman keratomileusis (SBK) and the other eye photorefractive keratectomy (PRK), the objective and subjective results were retrospectively compared during the six-month follow-up. Eighty four patients (168 eyes) were involved in this retrospective contralateral study. The mean preoperative spherical refraction was -3.88 diopters (D) and the mean cylinder was -0.82 D for all eyes. Each patient underwent SBK on one eye and PRK on the contralateral eye. The eyes in the PRK group underwent mechanical epithelial removal, which was followed by laser treatment. Mitomycin C 0.02% was used for 15 seconds if ablation was deeper than 50 microns. In the SBK group, the intended 100-μm corneal flap was created with IntraLase femtosecond laser. All eyes underwent customized wavefront guided laser ablation using a VI SX Star S4 IR excimer laser. Preoperative and postoperative outcome measures included best spectacle-corrected visual acuity, uncorrected visual acuity, corneal topography, contrast visual acuity, and anterior optical coherence tomography imaging. Patients were asked to complete subjective satisfaction questionnaires at each visit. Through the first 3 months of follow up, the SBK eyes demonstrated clinically and statistically better visual results than PRK eyes, between 3 and 6 months the results in the two groups began to equalize, and after 6 months of follow up there were no clinical and statistical differences between the SBK and PRK groups. SBK seems to be more practical for the patient with less pain, faster visual recovery, fewer medications, and overall superior experience.Cilj ove studije bio je tijekom šestomjesečnog praćenja bolesnika usporediti subjektivne i objektivne rezultate korekcije miopije s astigmatizmom očiju ili bez njega podvrgnutih dvama različitim zahvatima: refrakcijskoj kirurgiji ultratankog poklopca (sub-Bowman keratomileusis, SBK) ili fotorefraktivnoj keratektomiji (photorefractive keratectomy, PRK). Osamdeset četiri bolesnika (168 očiju) su bila uključena u ovu retrospektivnu studiju. Prosječna kratkovidnost bila je -3,88 sfernih dioptrija s prosječnim astigmatizmom od -0,82 cilindrične dioptrije. U svakog bolesnika je primijenjen SBK na jednom oku i PRK na drugom oku. Rožnični epitel je mehanički uklonjen na očima iz skupine PRK, nakon čega je učinjen laserski zahvat. Zatim je apliciran mitomicin C 0,02% (vrijeme ekspozicije 15 sekunda) ako je ablacija bila dublja od 50 mikrona. Kod očiju iz skupine SBK formiran je ultratanki poklopac od 100 mikrona pomoću IntraLase femtosekundnog lasera. Laserska korekcija je u oba slučaja izvršena metodom wavefront CustomVue laserom VI SX Star S4. Prijeoperacijska i poslijeoperacijska izlazna mjerenja uključivala su određivanje vidne oštrine (nekorigirane i najbolje korigirane), rožničnu topografiju, aberometriju, test kontrastne osjetljivosti i optičku koherentnu tomografiju prednjega očnog segmenta. Bolesnici su na svakom kontrolnom pregledu ispunjavali upitnik o subjektivnoj procjeni rezultata. Klinički i statistički su značajno bolji rezultati bili u skupini očiju operiranih metodom SBK i to poslijeoperacijski do trećeg mjeseca. Od trećeg do šestog mjeseca su se rezultati počeli izjednačavati te nakon 6 mjeseci praćenja više nije bilo statistički i klinički značajnih razlika između dviju skupina očiju. Metoda SBK je objektivno i subjektivno bolja metoda u odnosu na PRK, te bolesniku omogućuje brži oporavak uz manje nuspojava