Observation and assessment of child´s musical development - a chance to listen to a child as a competent musician

Pomembna vloga odraslega v vrtcu je načrtovanje in spremljanje razvoja in učenja otrok. Prav povezava med tema dvema vlogama odraslega prispeva k dvigu ravni kakovosti vzgojno-izobraževalnega dela. Praksa spremljanja glasbenega razvoja in učenja še ni sistematično raziskana, zato so v prispevku na teoretični ravni obravnavani in kasneje na primerih pojasnjeni ključni elementi spremljanja zgodnjega glasbenega razvoja otrok. Aplikativnost teorije se kaže tudi v oblikovanih postavkah opazovalnih list, ki bi jih veljalo v praksi preizkušati in razvijati. Nadalje sta nakazani tudi (1) razlika v raznovrstnosti dokumentacijskega gradiva pri opazovanju in spremljanju ter (2) povezava med spremljanjem in nadaljnjim načrtovanjem kurikula na področju glasbe. Namen raziskave, predstavljene v prispevku, pa je ugotoviti stanje na področju opazovanja in spremljanja glasbenega razvoja s posebnim poudarkom na ugotavljanju pogostosti in tehnikah beleženja opazovanj. Rezultati, pridobljeni na vzorcu 810 strokovnih delavcev iz slovenskih vrtcev, kažejo, da se vzgojitelji ocenjujejo kot pomemben dejavnik pri spodbujanju glasbenega razvoja otrok in da v tej vlogi dokumentirajo glasbeni razvoj otrok v vrtcu. Vendar je spremljanje premalo sistematično in pogosto, da bi lahko sklepali na njegovo učinkovitost v povezavi z načrtovanjem procesno-razvojnega modela glasbenega učenja in poučevanja.In the preschool period, adults have an important role of planning and assessing childrens development and learning. It is the very connection between the two adult activities that increases the quality of educational work. The practice of assessing childrens musical development and learning has not been the subject of systematic research yettherefore, the paper theoretically discusses and explains the key elements of assessment with the help of examples on early musical development in preschool children. The applicability of theory is reflected in the observation checklist items, which should be tested and developed in practice. Furthermore, the paper indicates (1) the difference in the variety of documentation material on observation and assessment and (2) the connection between assessment and further curriculum planning in the field of music. The aim of the research presented henceforth is to identify the situation in the field of observation and assessment of musical development with special emphasis on determining the frequency of observations and the techniques used to record them. The results of the research, conducted among 810 experts from Slovenian preschools, reveal that preschool teachers consider themselves important factors in stimulating childrens musical development and as such, keep records of musical development of preschool children. However, they do not record it systematically or often enough, so that we could determine the efficiency of assessment in relation to planning the process-development model of learning and teaching music

MOTIVACIJA IN UČNI DOSEŽKI PRI GLASBENI VZGOJI V POVEZAVI Z MEŠANIM UČENJEM

Computerised environment is a learning environment which is often used in primary schools. The specifics of teaching and learning supported by computers are particularly interesting from the point of view of research into blended learning. Blended learning means combining various methods as well as teaching and learning modalities and also combining classical learning with computerised environment learning. In the newly created system of learning environments it is a challenge to recognise and understand connections between motivation, learning results and learning performance. Our contribution deals with the research which took place at musical classes in the third grade of primary school. The experimental group implemented besides classical didactic materials for class learning also the interactive computerised environment Musical Image Format, Rhythm. The results have shown a motivation for learning in the computerised environment and statistically significant higher results achieved by the experimental group in the areas of musical rhythm and metrum.Računalna je okolina nastavna okolina koju često primjenjujemo kod nastave u osnovnoj školi. Osobitosti su učenja i nastave pomoću računala još posebice zanimljive iz vidika istraživanja učenja u raznolikim nastavnim okolinama koje se povezuju u sisteme nastavnih okolina. Govorimo o tzv. miješanom učenju (engl. blended learning) kod kojeg kombiniramo odnosno slažemo u cjelinu: (1) različite modalitete učenja i nastave, (2) različite metode nastave te (3) različite nastavne okoline kao što su npr. računalna okolina i klasična nastavna okolina u razredu. U novonastalom sistemu nastavnih okolina za učitelja je izazov da u nastavnim situacijama prepozna i razumije veze između motivacije, nastavnih dostignuća i uspješnosti učenja. Između učenja se i motivacije naime uspostavlja interaktivan odnos jer motivacija utječe na učenje, a učenje unosi promjene u motivaciju. U izlaganju obrađujemo eksperimentalno istraživanje koje je bilo sprovedeno kod nastave muzike, u trećem razredu osnovne škole. U eksperimentalnoj se skupini pored klasičnih didaktičkih sredstava kod nastave u razredu koristila i interaktivna računalna okolina Muzički slikovni zapis, Ritam. Znači, iz vidika smo miješanog učenja kombinirali klasičnu nastavu u razredu sa samostalnim i kooperativnim učenjem u računalnoj okolini. Pošto je potrebno istraživanje i čimbenike utjecanja razumjeti u kontekstu, u nastavku predstavljamo neke značajke primijenjene računalne okoline koju smo razvili u sudjelovanju s učiteljima i studentima, na Pedagoškom fakultetu Kopar, Univerzitetu na Primorskom. Osnivanje računalne okoline temelji na konstruktivističkim paradigmama učenja i nastave koja učeniku omogućava da: usmjeri pozornost na odabrani problem i kod toga primijeni intuitivno mišljenje; stvaralački konstruira vlastita znanja uz zadatke koji imaju različita rješenja te da primijeni ponavljajući se ciklus učenja koji podupire iskustveno učenje na osnovu pokušaja i pogrešaka. Pošto spomenutu računalnu okolinu primjenjujemo kod ranog muzičkog opismenjivanja, uzeli smo u obzir i spoznaje stručnjaka o potrebi za razvojno primjerenu primjenu nastavnog jezika i muzičkog simboličkog zapisivačkog sistema također. Muzički ritam čitamo i pišemo pomoću muzičkog slikovnog zapisa. Grafički je posrednik sastavljen od četiri dijela: menua nastavnih jedinica, radne/nastavne okoline, uputa za samostalno učenje i prostora za sudjelovanje u virtualnoj zajednici. Struktura je grafičkog posrednika kod svih nastavnih jedinica jednaka. Istraživanje je bilo osnovano kao pedagoška inovacija. Glavni je princip inovacije temeljio na ispitivanju kombinacija različitih metoda i modaliteta učenja i nastave u vezi s kombiniranjem različitih nastavnih okolina u istom nastavnom satu. Bitna je razlika između kontrolne i eksperimentalne skupine bila u strategijama učenja i nastave. Učenici su eksperimentalne skupine pored muzičkog izvođenja u razredu i rada s udžbenikom učili i u računalnoj okolini. Istraživanje je teklo sedam mjeseci, u njemu su sudjelovale četiri učiteljice razredne nastave i 136 učenika (65 u eksperimentalnoj i 71 u kontrolnoj skupini). Istraživanje je važno iz vidika razvijanja modela učenja i nastave koji bi u većoj mjeri omogućavali razvoj elementarnih muzičkih sposobnosti kojih kritičko razdoblje razvoja završava od prilike kod devet godina. Na području ritmičkih sposobnosti važno je u većoj mjeri razvijati sposobnosti primjećivanja i jednakomjernog izvođenja metruma na osnovu kojih čujemo i osjećamo sve ostale dimenzije muzičkog ritma. Kod izvođenja je ritma bitnog značenja savladavanje odnosa između dobi i dijeljenja. Rezultati su istraživanja pokazali da je eksperimentalna skupina postigla statističko važne više rezultate na svim prije spomenutim područjima. Dostignuća su se učenika pokazala u sukladnom muzičkom izvođenju, preciznom izricanju ritmičkih tekstova i brojalica te jednakomjernom izvođenju metruma i ritma. Možemo ustvrditi pozitivan utjecaj nastave u računalnoj okolini na motivaciju za učenje te pozitivan utjecaj miješanog učenja na nastavna postignuća učenika na području muzičkog ritma i metruma.Računalniško okolje je učno okolje, ki ga pogosto uporabljamo pri pouku v osnovni šoli. Posebnosti učenja in poučevanj ob pomoči računalnika so še posebej zanimive z vidika raziskovanja mešanega učenja (angl. blended learning). Pri mešanem učenju gre za kombiniranje različnih metod in modalitet učenja in poučevanja ter za kombiniranje klasičnega učenja z učenjem v računalniškem okolju. V novo nastalem sistemu učnih okolij je izziv prepoznati in razumeti povezave med motivacijo, učnimi dosežki in uspešnostjo učenja. Prispevek obravnava raziskavo, ki je bila izvedena pri pouku glasbe, v tretjem razredu osnovne šole. V eksperimentalni skupini se je poleg klasičnih didaktičnih sredstev pri učenju v razredu uporabljalo tudi interaktivno računalniško okolje Glasbeni slikovni zapis, Ritem. Rezultati kažejo na motiviranost za učenje v računalniškem okolju ter na statistično pomembno višje rezultate, ki so jih učenci eksperimentalne skupine dosegli na področjih glasbenega ritma in metruma

Učenje glasbe, podprto z IKT tehnologijo

Učenje glasbe podprto z IKT tehnologij

Učenje glasbe podprto z IKT tehnologijo

Currently ICT offers teacher many opportunities to improve processes of learning and teaching (of music). The results of research indicate that the successful integration of technology depends on teacher's competencies, on educational standards of music and technology, and on designed strategies of modeling, implementing and following. We designed a flexible software application for music teaching that permits use of some means of contemporary learning, such as: (1) differencing particularly based on individualization; (2) design of self learning strategy; (3) problem based and constructivist learning; (4) possibility of achieving of higher cognitive and co-notational goals; (5) possibility of learners to participate in virtual community. The architecture we used was a standard server based architecture, where the server has a triple role: (1) provides the necessary software; (2) storing settings and learners’ portfolio; and (3) provides a medium for the exchange of messages between the learners forming a virtual society.Sodobna IKT tehnologija nudi učitelju možnost, da izboljšuje procese učenja in poučevanja (glasbe). Raziskave kažejo, da je uspešno vključevanje tehnologije v procese učenja in poučevanja glasbe odvisno tudi od kompetentnosti učitelja, postavljenih standardov znanj za glasbo in tehnologijo ter načrtovanih strategij oblikovanja, uvajanja, izvajanja in spremljanja. Oblikovali smo fleksibilni programski paket z aplikativno navezavo na glasbo, ki omogoča izvajanje nekaterih vidikov sodobnega poučevanja in učenja kot so: (1) diferenciacija, individualizacija ter enake možnosti; (2) oblikovanje lastne strategije učenja; (3) problemsko, smiselno in konstruktivistično učenje; (4) možnost doseganja višjih ciljev na kognitivnem in konativnem področju; (5) možnost sodelovanja učencev v virtualni skupnosti. Arhitektura, ki je bila uporabljena je bila standardna odjemalec-strežnik, kjer je ima strežnik trojno vlogo: (1) nudi samo programsko opremo, ki je bila narejena; (2) hrani nastavitve in individulane portfolje učencev; ter (3) služi kot medij za preposredovanje podatkov med učenci, ki tvorijo virtualno skupnost

Children\u27s participation in environment organization and music choices

Poslušanje glasbe je ustvarjalen proces ponovnega vživljanja vanjo. Na čustvene in miselne procese poslušanja glasbe vplivajo okolje, glasba, posrednik in poslušalec sam. Za učitelja je izziv, kako načrtovati in izvajati dejavnost poslušanja glasbe z upoštevanjem dejavnikov vplivanja. Rešitev se kaže v participaciji otrok in modelu procesno- razvojnega načrtovanja. V prispevku je obravnavano poslušanje glasbe v vrtcu s soudeležbo otrok pri organizaciji prostora in izbiri glasbe za poslušanje. Raziskava, v kateri je v povprečju sodelovalo 22 otrok, je bila zasnovana kot študija primera v oddelku otrok drugega starostnega obdobja. Na podlagi opazovanja in beleženja ter analize dokumentacijskega gradiva je ugotovljeno, da otroci ozaveščajo pomen prostora pri poslušanju glasbe in kažejo željo po spreminjanju tega v povezavi z izražanjem doživetij ob/po poslušanju glasbe. Iz njihovih načrtov prostora se razbere zmožnost za selekcijo informacij o dejavnikih vplivanja. Narisani so tisti elementi, ki so za otroka pomembni za uspešno poslušanje glasbe. Ugotovljeno je tudi, da imajo otroci strategijo za izbiranje glasbe s seznama za poslušanje. Pri tem kažejo odprtost do različne glasbe. Najbolj pa jim je všeč glasba, ki jih preseneti. Zanimivi se jim zdijo različni zvočni učinki ter hitri dinamični in barvni kontrasti, ki jim vzbujajo različna razpoloženja. Ugotovljene možnosti za participacijo otrok in njihova prepoznana kompetentnost narekujejo potrebo po nadaljnjem razvijanju in raziskovanju didaktičnih pristopov k poslušanju glasbe.Listening to music is a creative process of immersing oneself into music. Emotional and cognitive processes of listening to music are influenced by: the environment, the music, the mediator and the listener himself/herself. Teachers are faced with the challenge, how to plan and implement the activity of listening to music by taking into account the mentioned influencing factors. The solution lies in children\u27s participation and in the model of process-developmental planning. The paper discusses listening to music in preschools, where children can participate in environment organisation and in choosing the music for listening. On average, the research was conducted among 22 children and was designed as a case study for classes of children in the second age group. Observation and recording as well as the analysis of documentation material have shown that children are becoming aware of the importance of the environment when listening to music. What is more, they express their wish for changing the environment in connection with the feelings, which they experience while listening to music. Their environment plans reveal their ability for the selection of information or the influencing factors. Their drawings include those elements, which are important for the child%s successful listening to music. Furthermore, the research has shown that children have a strategy for choosing music from the playlist. Their music choices reveal that they are open to various kinds of music, although they prefer the music that surprises them. They are especially drawn to various sound effects as well as quick dynamic and timbre contrasts that awaken various feelings and moods. The revealed possibilities for the participation of children and children\u27s competence determine the need for further development and research of didactic approaches to listening to music

Observation and assessment of child´s musical development - a chance to listen to a child as a competent musician

Pomembna vloga odraslega v vrtcu je načrtovanje in spremljanje razvoja in učenja otrok. Prav povezava med tema dvema vlogama odraslega prispeva k dvigu ravni kakovosti vzgojno-izobraževalnega dela. Praksa spremljanja glasbenega razvoja in učenja še ni sistematično raziskana, zato so v prispevku na teoretični ravni obravnavani in kasneje na primerih pojasnjeni ključni elementi spremljanja zgodnjega glasbenega razvoja otrok. Aplikativnost teorije se kaže tudi v oblikovanih postavkah opazovalnih list, ki bi jih veljalo v praksi preizkušati in razvijati. Nadalje sta nakazani tudi (1) razlika v raznovrstnosti dokumentacijskega gradiva pri opazovanju in spremljanju ter (2) povezava med spremljanjem in nadaljnjim načrtovanjem kurikula na področju glasbe. Namen raziskave, predstavljene v prispevku, pa je ugotoviti stanje na področju opazovanja in spremljanja glasbenega razvoja s posebnim poudarkom na ugotavljanju pogostosti in tehnikah beleženja opazovanj. Rezultati, pridobljeni na vzorcu 810 strokovnih delavcev iz slovenskih vrtcev, kažejo, da se vzgojitelji ocenjujejo kot pomemben dejavnik pri spodbujanju glasbenega razvoja otrok in da v tej vlogi dokumentirajo glasbeni razvoj otrok v vrtcu. Vendar je spremljanje premalo sistematično in pogosto, da bi lahko sklepali na njegovo učinkovitost v povezavi z načrtovanjem procesno-razvojnega modela glasbenega učenja in poučevanja.In the preschool period, adults have an important role of planning and assessing childrens development and learning. It is the very connection between the two adult activities that increases the quality of educational work. The practice of assessing childrens musical development and learning has not been the subject of systematic research yettherefore, the paper theoretically discusses and explains the key elements of assessment with the help of examples on early musical development in preschool children. The applicability of theory is reflected in the observation checklist items, which should be tested and developed in practice. Furthermore, the paper indicates (1) the difference in the variety of documentation material on observation and assessment and (2) the connection between assessment and further curriculum planning in the field of music. The aim of the research presented henceforth is to identify the situation in the field of observation and assessment of musical development with special emphasis on determining the frequency of observations and the techniques used to record them. The results of the research, conducted among 810 experts from Slovenian preschools, reveal that preschool teachers consider themselves important factors in stimulating childrens musical development and as such, keep records of musical development of preschool children. However, they do not record it systematically or often enough, so that we could determine the efficiency of assessment in relation to planning the process-development model of learning and teaching music

Teacher competencies for incorporating ICT into classroom practice

One of the outstanding goals of a knowledge-based society is to enable everyone access to information and communication technology (ICT). This requires teachers to take on new tasks and respond to new demands. With regard to the above, we were interested in the use of ICT in classroom practice of Slovene teachers. The results based on a survey administered to a sample of 468 educational staff, mostly classroom teachers, show only a medium use of ICT in classroom practice. It is used mostly for revision and consolidation of the subject matter, and motivation of pupils, and less for examination and assessment of knowledge. We can conclude that training teachers for the use of ICT, which started in Slovenia in the seventies, yielded some positive results, while the development of competencies for using ICT in classroom practice is a process which has to be continued both with pre-service and in-service teacher