Contents of free and bound acids in industrially prepared wood particles for outer core of three layer particleboards

Svojim prisustvom u drvu, slobodne i vezane kiseline direktno utječu na dinamiku otvrdnjavanja smola koje se koriste pri proizvodnji ploča iverica. Stoga je vrlo bitno pri pripremi smjese iverja pravilno dozirati vrste drva i udjele pojedinih frakcija kako bi se osigurao minimalan, a opet zadovoljavajući efekt kojeg drvo ima na proces polimerizacije smole. Kako je u literaturi vrlo malo podataka o učešću kiselina u drvu i njihovom utjecaju na proces proizvodnje ploča iverica, u ovom završnom radu utvrdit će se učešća slobodnih i vezanih kiselina u pojedinim frakcijama industrijski pripremljenog iverja za vanjske slojeve troslojnih ploča iverica

Contents of free and bound acids in industrially prepared wood particles for outer core of three layer particleboards

Svojim prisustvom u drvu, slobodne i vezane kiseline direktno utječu na dinamiku otvrdnjavanja smola koje se koriste pri proizvodnji ploča iverica. Stoga je vrlo bitno pri pripremi smjese iverja pravilno dozirati vrste drva i udjele pojedinih frakcija kako bi se osigurao minimalan, a opet zadovoljavajući efekt kojeg drvo ima na proces polimerizacije smole. Kako je u literaturi vrlo malo podataka o učešću kiselina u drvu i njihovom utjecaju na proces proizvodnje ploča iverica, u ovom završnom radu utvrdit će se učešća slobodnih i vezanih kiselina u pojedinim frakcijama industrijski pripremljenog iverja za vanjske slojeve troslojnih ploča iverica

Contents of free and bound acids in industrially prepared wood particles for outer core of three layer particleboards

Svojim prisustvom u drvu, slobodne i vezane kiseline direktno utječu na dinamiku otvrdnjavanja smola koje se koriste pri proizvodnji ploča iverica. Stoga je vrlo bitno pri pripremi smjese iverja pravilno dozirati vrste drva i udjele pojedinih frakcija kako bi se osigurao minimalan, a opet zadovoljavajući efekt kojeg drvo ima na proces polimerizacije smole. Kako je u literaturi vrlo malo podataka o učešću kiselina u drvu i njihovom utjecaju na proces proizvodnje ploča iverica, u ovom završnom radu utvrdit će se učešća slobodnih i vezanih kiselina u pojedinim frakcijama industrijski pripremljenog iverja za vanjske slojeve troslojnih ploča iverica

Kemijske promjene i ekološka problematika toplinske obrade drva

The paper gives an overview of chemical changes during heat treatment of wood and their influence on environment. Wood is one of the most used building materials because of its physical and technological properties. Various procedures improve its properties, and due to its environmental acceptability, heat treatment of wood is one of the most commonly used. Heat treatment causes changes in the cell walls and degradation of the main components of the wood structure (cellulose, hemicelluloses, lignin) and extractives. Hemicelluloses, as the most unstable components, are broken down first, followed by cellulose and finally lignin. Degradation results in a change in chemical composition and chemical reactions of colour change causing a technological problem because wood processing tends to make the colour as uniform as possible. The uniformity of colour and the desired colour tone are obtained by the process of steaming and thermal modification. The processing temperature is the most important factor that causes all the changes. Due to its wide use, need has arisen to investigate the ecological consequences of such a heat treatment process, as well as the impact of harmful substances and types of compounds released during the process and their toxicity.U radu je naveden pregled kemijskih promjena tijekom procesa toplinske obrade drva te njihova utjecaja na okoliš. Zbog svojih fizikalnih i tehnoloških svojstava drvo je jedan od najčešće upotrebljavanih građevnih materijala. Njegova se svojstva poboljšavaju raznovrsnim postupcima, a toplinska je obrada drva zbog njezine ekološke prihvatljivosti jedna od najzastupljenijih metoda obrade. Pri toplinskoj obradi drva dolazi do promjena u staničnim stijenkama drva i do razgradnje njegovih glavnih gradivnih komponenata (celuloza, hemiceluloze i lignin) i ekstraktivnih tvari. Hemiceluloze se kao najnestabilnije komponenete razgrađuju prve, zatim slijedi razgradnja celuloze te, na kraju, lignina. Razgradnja rezultira promjenom kemijskog sastava drva i kemijskim reakcijama promjene boje, što je tehnološki problem jer se pri preradi drva teži tome da boja bude što ujednačenija. Stoga se ujednačavanje boje i željeni ton nastoje postići procesom parenja i pregrijavanja drva. Najvažniji činitelj koji uzrokuje sve promjene jest temperatura obrade drva. Zbog vrlo česte primjene toplinske obrade drva nametnula se potreba za istraživanjem ekoloških posljedica tog postupka, pri čemu se istražuje i utjecaj nusprodukata i vrsta spojeva koji se oslobađaju za vrijeme tog procesa, kao i toksičnost oslobođenih spojeva

The effect od acidity and wood particle size on kinetics of urea-formaldehyde (UF) resin curing

Aciditet drva vrlo je često zanemaren, no vrlo bitan faktor o kojem valja voditi računa prilikom postavljanja i optimiziranja procesa izrade ploča iverica. Naime, o aciditetu, koji je pak ovisan o vrsti drva i veličini iverja, ovisi i kinetika otvrdnjavanja adheziva. Vodeći računa o potonje navedenom, u ovom se diplomskom radu utvrdio utjecaj vrste drva, sadržaja i prisustva slobodnih i ukupnih (vezanih) kiselina drva na kinetiku otvrdnjavanja urea-formaldehidne smole korištene za proizvodnju ploča iverica. Pritom je korištena metoda diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC), a aktivacijska energija sustava smola-katalizator-ekstrakt (drvo) određena je primjenom Kissinger-Akira-Sunose (KAS) modela. Rezultati ispitivanja pokazali su velik utjecaj slobodnih i/ili vezanih kiselina drva na proces otvrdnjavanja smole i ukazali na njihovo pufersko djelovanje u procesu polimerizacije. Utjecaj vrste drva i veličine iverja pritom je slabije izražen

The effect od acidity and wood particle size on kinetics of urea-formaldehyde (UF) resin curing

Aciditet drva vrlo je često zanemaren, no vrlo bitan faktor o kojem valja voditi računa prilikom postavljanja i optimiziranja procesa izrade ploča iverica. Naime, o aciditetu, koji je pak ovisan o vrsti drva i veličini iverja, ovisi i kinetika otvrdnjavanja adheziva. Vodeći računa o potonje navedenom, u ovom se diplomskom radu utvrdio utjecaj vrste drva, sadržaja i prisustva slobodnih i ukupnih (vezanih) kiselina drva na kinetiku otvrdnjavanja urea-formaldehidne smole korištene za proizvodnju ploča iverica. Pritom je korištena metoda diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC), a aktivacijska energija sustava smola-katalizator-ekstrakt (drvo) određena je primjenom Kissinger-Akira-Sunose (KAS) modela. Rezultati ispitivanja pokazali su velik utjecaj slobodnih i/ili vezanih kiselina drva na proces otvrdnjavanja smole i ukazali na njihovo pufersko djelovanje u procesu polimerizacije. Utjecaj vrste drva i veličine iverja pritom je slabije izražen

The effect od acidity and wood particle size on kinetics of urea-formaldehyde (UF) resin curing

Aciditet drva vrlo je često zanemaren, no vrlo bitan faktor o kojem valja voditi računa prilikom postavljanja i optimiziranja procesa izrade ploča iverica. Naime, o aciditetu, koji je pak ovisan o vrsti drva i veličini iverja, ovisi i kinetika otvrdnjavanja adheziva. Vodeći računa o potonje navedenom, u ovom se diplomskom radu utvrdio utjecaj vrste drva, sadržaja i prisustva slobodnih i ukupnih (vezanih) kiselina drva na kinetiku otvrdnjavanja urea-formaldehidne smole korištene za proizvodnju ploča iverica. Pritom je korištena metoda diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC), a aktivacijska energija sustava smola-katalizator-ekstrakt (drvo) određena je primjenom Kissinger-Akira-Sunose (KAS) modela. Rezultati ispitivanja pokazali su velik utjecaj slobodnih i/ili vezanih kiselina drva na proces otvrdnjavanja smole i ukazali na njihovo pufersko djelovanje u procesu polimerizacije. Utjecaj vrste drva i veličine iverja pritom je slabije izražen

Occupational Exposure to Inhalable and Respirable Wood Dust of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in a Furniture Factory

Given the well-known carcinogenicity of hardwood dust, occupational exposure to oak wood dust has been determined in a furniture factory on different wood processing machines during sanding, planing, and milling. Determination of the mass concentrations of respirable and inhalable oak wood dust from ambient air was performed using personal sampling pumps and two types of filter holders: the Higgins-Dewell respirable dust cyclone, manufactured by Casella (Bedford, UK), and the inhalable dust IOM sampler manufactured by SKC (Dorset, UK). Out of a total of 30 values of inhalable mass concentration, 7 (23%) exceeded the occupational exposure level (OEL). The highest exposure levels for inhalable and respirable wood dust from the belt sander were 1.569 to 3.710 mg/m3 and 0.243 to 1.342 mg/m3, respectively. Worker exposure may be below the level of increased risk of 2 mg/m3 if a machine such as a planer or router is connected to a suction system. The share of respirable particles in the inhalable fraction ranged between 12% and 31%, and for samples with an inhalable mass concentration exceeding 2 mg/m3, the share was lower than 16%, with a slightly decreasing tendency. Thus, the risk of lower respiratory tract diseases increases with higher exposure to inhalable particles, and the OEL is an indirect measure of protection against exposure to respirable particles