Metadata schemes significant for librarianship with the implementation of the OpenURL standard

Članak daje kratki pregled shema metapodataka bitnih za područje knjižničarstva. Opisan je RDF formalni model za razmjenu metapodtaka te je prikazan OpenURL standard za lakše identificiranje, pristup i nadziranje mrežnih izvora tehnologijom razmjene metapodataka kroz URL. Isti pridonose uvođenju reda na mreži i u informacijskom prostoru te omogućuju automatsko pronalaženje i upravljanje informacijama, što svakako treba biti predmet proučavanja suvremenog knjižničarstva i informacijskih znanosti. Autori navode PHP kod s OpenURL zadaćom te preporučuju implementaciju istog za mrežne publikacije s ciljem tvorbe COinS objekata te povezivanja informacijskih izvora na mreži.The article gives an overview of important metadata schemes for librarianship. It presents RDF formal model for metadata exchange, and also outlines the OpenURL standard for easier identification, access and control of electronic resources through the technology of exchanging metadata via URL. The use of metadata contributes to a better regulated web and information space. It is intended for automatic retrieval and information management which should definitely be the field of study in the modern librarianship and information science. The authors also define the PHP code with the OpenURL function and recommend its implementation into the online publications with the purpose of creating the COinS objects, and linking information sources on the Internet

ZOTERO – open source software for managing the bibliographic references

Zotero je program otvorenog koda unutar Mozzila WEB-preglednika namijenjen automatskom dohvaćanju, uređivanju i upravljanju bibliografskim bilješkama; eksportiranju istih u razne formate i izradi bibliografije različitih stilova. Razvili su ga Center for History and New Media na George Mason University. Takvi programi za upravljanje bibliografskim bilješkama (reference managers) arhiviraju i organiziraju radove koje citira korisnik. (Muldrow, Yoder; 2009) Namijenjeni su istraživačima, nastavnicima, studentima i knjižničarima za stvaranje osobnih baza podataka koje sadrže isključivo njima najvažnije bibliografske bilješke. Zotero promiče novi pristup u razvoju pomagala za upravljanje bibliografskim bilješkama. Za razliku od svojih prethodnika (EndNote, RefWorks, ProCite i sl.), koji predstavljaju samostalne aplikacije, Zotero je svoje mjesto našao upravo tamo gdje korisnici često borave – na mreži, tražeći informacije, pa je ugrađen u popularan WEB preglednik – Mozilla Firefox. Osim primjene uspješnih osobina svojih prethodnika, iskorištava i dostignuća modernih softvera i mrežnih aplikacija: iTunes-a i del.icio.us-a, osiguravajući interakciju, stavljanje oznaka i napredno pretraživanje. Jednako dobro funkcionira i offline, osim što tada, dakako, ne dohvaća online jedinice pohranjene u zbirkama. Članak opisuje njegove mogućnosti i kompatibilnost s određenim standardima, naglašavajući njegovu primjenljivost u knjižničarstvu. Detaljnija usporedba pojedinih programa za upravljanje bibliografskim bilješkama nije predmet ovog rada.Zotero is an open source program inside the Mozilla Firefox web browser intended for automatic retrieval, organization and reference management, reference export into various formats, and creation of bibliographies of different styles. It has been developed by the Center for History and New Media at George Mason University. Reference management programs (reference managers) store and organize papers cited by users. They are intended for researchers, teachers, students, and librarians, and are used for creating personal databases which contain specific references important to each user. Zotero promotes a new approach to developing tools for reference management. Unlike its predecessors (EndNote, RefWorks, ProCite) which represented separate applications, Zotero has occupied the place where the users are seeking information on the web, inside the Mozilla Firefox web browser. Along with the application of successful features of its predecessors, Zotero uses achievements of modern software and web applications such as iTunes and del.icio.is, providing interaction, tagging, and advanced search. It works equally well off-line, except that then, of course, it does not reach on-line units which are stored in the collections. This article presents the main functions of Zotero and its compatibility with specific standards, emphasizing its application in libraries. Finally, we must add that a more detailed comparison of reference management applications is not a theme of this article

Croatian Glagolitic missals and breviaries in the bibliographies from the 19th century up to the digitalization

U članku se opisuje sadržajna obrada hrvatskoglagoljskih misala i brevijara u bibliografijama od 19. stoljeća do danas1. Na temelju analize bibliografskih opisa (Berčić, Kukuljević, Vajs, Milčetić, Strohal, Jagić, Štefanić, Tandarić, Bakmaz) i pažljivo odabranih primjera, uspoređuju se pristupi pojedinih autora te upućuje na promjenu uloge same bibliografije, od političko-povijesne, filološke do književne. Središte njezina istraživanja s vremenom se pomicalo od pretežito biblijskih prema nebiblijskim (homilije, sermoni, apokrifi , himni) i drugim dodanim tekstovima. Osim općenite podjele bibliografije na popisnu, popisnodeskriptivnu, deskriptivno-analitičku i analitičku, poslije digitaliziranu, u članku smo je prema temi istraživanja (misali i brevijari) podijelili u devet skupina, nastojeći osmisliti i podskupine kod autora koji su upotrebljavali više načina bilježenja. Obrazlaže se i povezanost bibliografije sa znanstvenim proučavanjem liturgijskih tekstova, kao i uloga koju su moderniji načini predstavljanja građe odigrali u njezinu daljnjem istraživanju. Na kraju je predstavljena digitalizacija analitičke bibliografije koja je bitno unaprijedila uspoređivanje tekstova, što je uz Berčićevu ideju o rekonstrukciji staroslavenske Biblije, bio jedan od središnjih zadataka hrvatskoglagoljske liturgijske problematike.The content analysis of the Croatian Glagolitic missals and breviaries in the bibliographies from the 19th century up to the present is described in this paper. On the basis of the analysis of the bibliographic description (Berčić, Kukuljević, Vajs, Milčetić, Strohal, Jagić, Štefanić, Tandarić, Bakmaz) and carefully chosen examples, the approaches of the certain authors are compared. Different approaches lead to the change of the bibliography itself, from political-historical, philological as well as to literary one. The core of its research slowly moved from mostly Biblical texts to non-Biblical ones (homilies, sermons, apocrypha, hymns) and other added texts. Besides, the clasification of the bibliography to enumerative, enumerative-descriptive, descriptive-analytic and analytic, later on to digitilized, because of the subject of this research (missals, breviaries) it is divided into nine groups where the accent is to create sub-groups of the authors who used more than one way of notation. The connection of the bibliography to scientific research of the liturgic texts is also analysed as well as the role of the modern ways of presenting documents which had an influence on the further research of bibliography itself. Finally, the latest project of the digitalization of analytic bibliography is presented, which improved the comparison of texts a lot, and beside Berčić’s idea of reconstruction on the Old Slavonic Bible it was most important task of the Croatian Glagolitic liturgic issues

Izvori – a part of holdings of the Old Church Slavonic Institute on the intranet

Izvori je ime za računalni program izvorne autorske koncepcije modela upisa, opisa, pretraživanja, digitaliziranja i pohrane građe Staroslavenskoga instituta i drugih ustanova koje čuvaju glagoljsku pisanu baštinu. Građa se uglavnom odnosi na srednji vijek i hrvatski glagolizam (rukopisi, inkunabule, tiskovine i slikovni materijali). Izvori se sastoje od dva dijela: Izvornika i Kopija izvornika. Veći dio građe je dosad digitaliziran. Novost je što su ovdje na jednome mjestu popisani izvornici i njihovi opisi, kao i kopije rukopisa, tiskanih djela i replika u različitim medijima, uključujući i digitalne. Vrste digitalnih sadržaja su: tekst, slika, baza podataka i interaktivni resurs, kojim je omogućeno međusobno povezivanje Izvora s ostalim digitalnim zbirkama Instituta. Digitalne kopije su CD-i, DVD-i i web aplikacije. Način pristupa građi je preko intraneta, u Institutu. Za dio kopija objavljenih na intranetu korištenje je ograničeno, budući da je potrebno dopuštenje njihovih matičnih ustanova.The computer software Izvori (Sources) is an original concept of the model of input, description, browsing, digitalizing and storing the sources of the Old Church Slavonic Institute and of other institutions that keep the written Glagolitic heritage. The sources mostly date back to the Middle Age and the Croatian Glagolitic period (manuscripts, incunabula, printed material and illuminations). Izvori consists of two parts: Izvornici (Originals) and Kopije izvornika (Copies of the Originals). Most of the sources have been digitalized so far. The novelty is that, the originals and their descriptions, as well as copies of manuscripts, printed works and their replicas in different media, including digital ones, are listed on a single spot. There are different digital contents: text, picture, database and interactive resource, enabling connection of Izvori with other Institute’s computer programs. The digital content formats are CDs, DVDs and web applications. The access to the Izvori (Sources) is through the intranet. There is limited access for a part of copies published on the intranet, since the permission is required from their parent institutions

Sheme metapodataka značajne za knjižničarstvo s primjerom implementacije OpenURL standarda

Članak daje kratki pregled shema metapodataka bitnih za područje knjižničarstva. Opisan je RDF formalni model za razmjenu metapodtaka te je prikazan OpenURL standard za lakše identificiranje, pristup i nadziranje mrežnih izvora tehnologijom razmjene metapodataka kroz URL. Isti pridonose uvođenju reda na mreži i u informacijskom prostoru te omogućuju automatsko pronalaženje i upravljanje informacijama, što svakako treba biti predmet proučavanja suvremenog knjižničarstva i informacijskih znanosti. Autori navode PHP kod s OpenURL zadaćom te preporučuju implementaciju istog za mrežne publikacije s ciljem tvorbe COinS objekata te povezivanja informacijskih izvora na mreži

Zotero - program otvorenog koda za upravljanje bibliografskim bilješkama

Zotero je program otvorenog koda unutar Mozilla web-preglednika namijenjen automatskom dohvaćanju, uređivanju i upravljanju bibliografskim bilješkama; eksportiranju istih u razne formate i izradi bibliografije različitih stilova. Razvili su ga Center for History and New Media na George Mason University. Takvi programi za upravljanje bibliografskim bilješkama (reference managers) arhiviraju i organiziraju radove koje citira korisnik. (Muldrow, Yoder; 2009) Namijenjeni su istraživačima, nastavnicima, studentima i knjižničarima za stvaranje osobnih baza podataka koje sadrže isključivo njima najvažnije bibliografske bilješke. Zotero promiče novi pristup u razvoju pomagala za upravljanje bibliografskim bilješkama. Za razliku od svojih prethodnika (EndNote, RefWorks, ProCite i sl.), koji predstavljaju samostalne aplikacije, Zotero je svoje mjesto našao upravo tamo gdje korisnici često borave – na mreži, tražeći informacije, pa je ugrađen u popularan web-preglednik – Mozilla Firefox. Osim primjene uspješnih osobina svojih prethodnika, iskorištava i dostignuća modernih softvera i mrežnih aplikacija: iTunes-a i del.icio.us-a, osiguravajući interakciju, stavljanje oznaka i napredno pretraživanje. Jednako dobro funkcionira i offline, osim što tada, dakako, ne dohvaća online jedinice pohranjene u zbirkama. Članak opisuje njegove mogućnosti i kompatibilnost s određenim standardima, naglašavajući njegovu primjenljivost u knjižničarstvu. Detaljnija usporedba pojedinih programa za upravljanje bibliografskim bilješkama nije predmet ovog rada