Interview as a Research Method in Librarianship

U suvremenom knjižničarstvu istaknuta je potreba za provođenjem stručnih istraživanja o procjeni uspješnosti poslovanja i utjecaju knjižnice na zajednicu. Knjižničarima je za provedbu takvih istraživanja preporučen zaokret ka kvalitativnim metodama poput nestrukturiranog intervjua. U tom kontekstu za svrhu diplomskog rada određena je izrada preporuka knjižničarima praktičarima za primjenu znanstvenog intervjua kao istraživačke metode. Na temelju metodološke literature donesen je prikaz karakteristika i vrsta znanstvenih istraživanja, razlika između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa te prikaz različitih tehnika intervjuiranja i primjene intervjua kao istraživačke metode. Istaknuti su strukturirani i polustrukturirani intervju kao najpogodnije tehnike za početnike u istraživanjima. U drugom dijelu rada prezentirani su rezultati provedenih istraživanja. Kao glavni cilj ovih istraživanja postavljeno je prikupljanje saznanja i praktičnog iskustva o primjeni intervjua u knjižničarskim istraživanjima. Pregledom radova objavljenih u periodu od 2002. do 2012. godine u stručnim publikacijama Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Slobodan pristup informacijama, Arhivi, knjižnice, muzeji te Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, utvrđeno je da to nisu relevantni izvori informacija o praktičnoj primjeni intervjua. Za stjecanje praktičnog iskustva osmišljeno je ilustrativno istraživanje stavova narodnih knjižničara o volontiranju primjenom intervjua kao istraživačke metode. Provedena su dva strukturirana i dva polustrukturirana intervjua s ciljem dobivanja odgovora na pitanja postoje li sličnosti i razlike u provođenju tih tehnika intervjuiranja, koji su njihovi pozitivni i negativni aspekti te jesu li iste kompetencije ispitivača potrebne za provedbu obiju tehnika. Na temelju svih prikupljenih informacija izrađene su preporuke knjižničarima praktičarima za primjenu polustrukturiranog intervjua kao istraživačke metode.Modern librarianship stresses the need for conducting library performance evaluation and to research the impact of libraries on their communities. A shift towards qualitative methods such as unstructured interviews is recommended to librarians. But practitioners often lack the necessary knowledge about the scientific research methods. The aim of this paper is to provide the library practitioners with useful tips for conducting scientific interviews. Based on the methodological literature the theoretical part of the paper outlines the characteristics and types of scientific research, the difference between quantitative and qualitative approaches, different techniques of interviewing and implementation of the interview as a research method. Featured are structured and semi-structured interviews as the most suitable techniques for beginners in research. The second part of the paper presents the results of two conducted researches. Their main objective was to provide the researcher with practical knowledge and personal experience concerning interview implementation in librarianship. A review of research articles published from 2002 to 2012 in four professional croatian publications reveals that these are not relevant sources of practical information about the interview implementation. To gain experience with interviews an illustrative research is designed and two structured and two semi-structured interviews were conducted. The aim was to find out whether there are similarities and differences in the implementation of these two techniques of interviewing, which are the positive and negative aspects, and are the same skills needed to implement both techniques. Based on all the information gathered a set of recommendations is given to library practitioners for the implementation of a semi-structured interview as a research method

Kako su se snašli klubovi čitatelja suočeni s pandemijom bolesti COVID-19?

Cilj. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj je mjeri i kako pandemija bolesti COVID-19 utjecala na klubove čitatelja. Metodologija. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom na daljinu od 10. studenog do 7. prosinca 2020. godine. Istovremeno je provedeno među narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Usmjereno je na klubove čitatelja koji su djelovali tijekom 2019. i 2020. godine, razdoblju koje je uključivalo vrijeme neposredno prije i tijekom pandemije. Rezultati. U Hrvatskoj su od 62 aktivna kluba čitatelja prije pandemije, njih 33 (53 %) nastavilo s radom tijekom pandemije, a u Sloveniji je od početnih 47 klubova s radom nastavilo njih 19 (40 %). Dio klubova brzo se prilagodio novim okolnostima i nastavio s radom u virtualnom prostoru ili kombinirajući komunikaciju i susrete na daljinu sa susretima uživo kad je to bilo moguće. Kod primjene alata informacijsko-komunikacijske tehnologije u objema su se zemljama dogodili identični procesi koji pokazuju da su se klubovi čitatelja pri suočavanju s pandemijom više usredotočili na održavanje kontakta s postojećim članovima nego na promociju klubova i privlačenje novih članova. Kod dijela klubova pandemija je prouzročila potpuni prekid rada: u Hrvatskoj 47 %, u Sloveniji 38 % anketiranih klubova. Društveni značaj. U širem smislu rad doprinosi ukupnoj slici o prilagodbi kulturnog sektora na pandemijske uvjete i o novim zahtjevima koji su preda nj postavljeni za ostvarenje komunikacije s publikom. U radu je utvrđen utjecaj pandemije na ubrzanje procesa primjene novih tehnologija za internetsku komunikaciju. Originalnost/vrijednost. Rad nudi usporednu analizu utjecaja pandemije na kontinuitet rada čitateljskih klubova u Hrvatskoj i Sloveniji te načina njihove prilagodbe novim okolnostima. Temelji se na dosad neobjavljenim rezultatima istraživanja o radu čitateljskih klubova tijekom pandemije s posebnim naglaskom na upotrebu alata informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) kao mogućih pomagala za prevladavanje ograničenja koja su u sklopu protuepidemijskih mjera propisana za susrete uživo

Kako su se snašli klubovi čitatelja suočeni s pandemijom bolesti COVID-19?

Cilj. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj je mjeri i kako pandemija bolesti COVID-19 utjecala na klubove čitatelja. Metodologija. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom na daljinu od 10. studenog do 7. prosinca 2020. godine. Istovremeno je provedeno među narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Usmjereno je na klubove čitatelja koji su djelovali tijekom 2019. i 2020. godine, razdoblju koje je uključivalo vrijeme neposredno prije i tijekom pandemije. Rezultati. U Hrvatskoj su od 62 aktivna kluba čitatelja prije pandemije, njih 33 (53 %) nastavilo s radom tijekom pandemije, a u Sloveniji je od početnih 47 klubova s radom nastavilo njih 19 (40 %). Dio klubova brzo se prilagodio novim okolnostima i nastavio s radom u virtualnom prostoru ili kombinirajući komunikaciju i susrete na daljinu sa susretima uživo kad je to bilo moguće. Kod primjene alata informacijsko-komunikacijske tehnologije u objema su se zemljama dogodili identični procesi koji pokazuju da su se klubovi čitatelja pri suočavanju s pandemijom više usredotočili na održavanje kontakta s postojećim članovima nego na promociju klubova i privlačenje novih članova. Kod dijela klubova pandemija je prouzročila potpuni prekid rada: u Hrvatskoj 47 %, u Sloveniji 38 % anketiranih klubova. Društveni značaj. U širem smislu rad doprinosi ukupnoj slici o prilagodbi kulturnog sektora na pandemijske uvjete i o novim zahtjevima koji su preda nj postavljeni za ostvarenje komunikacije s publikom. U radu je utvrđen utjecaj pandemije na ubrzanje procesa primjene novih tehnologija za internetsku komunikaciju. Originalnost/vrijednost. Rad nudi usporednu analizu utjecaja pandemije na kontinuitet rada čitateljskih klubova u Hrvatskoj i Sloveniji te načina njihove prilagodbe novim okolnostima. Temelji se na dosad neobjavljenim rezultatima istraživanja o radu čitateljskih klubova tijekom pandemije s posebnim naglaskom na upotrebu alata informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) kao mogućih pomagala za prevladavanje ograničenja koja su u sklopu protuepidemijskih mjera propisana za susrete uživo

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession

Tragači and Knjiški frikovi blogs – library services for children and young adults on the Web 2.0

Informatičko-tehnološki napredak osuvremenjuje knjižnične usluge, što omogućuje kontakt s korisnicima na daljinu. Prednosti novih tehnologija osobito su primjenjive u radu s mladim korisnicima koji se svakodnevno služe internetom. Pojavom novih internetskih aplikacija čitateljski klub, jedan od oblika rada s djecom i mladima s ciljem poticanja čitanja, koristi se njihovim mogućnostima te čini iskorak u virtualni prostor. Koristeći se pomagalima weba 2.0 (kao što su blog, Facebook, Google Docs), narodne knjižnice Bjelovara, Rijeke, Vinkovaca i Zadra pokreću blogove za djecu i mlade koji postaju online čitateljski klubovi uvijek otvoreni korisnicima svih knjižnica hrvatskoga govornog područja te rado posjećeno mjesto mladih čitatelja.Information and technological revolution modernizes library services and enables remote communication with patrons. The advantages of new technologies are particularly applicable in working with young patrons who use the Internet daily. Being one of the well known forms of encouraging reading among children and teenagers, book clubs now also use the possibilities of new Internet applications in order to step out into the virtual space. By applying the Web 2.0 tools (blog, Facebook, Google Docs) public libraries from Bjelovar, Rijeka, Vinkovci and Zadar managed to set up blogs for children and young adults functioning as online book clubs always open to patrons of all Croatian libraries and becoming a popular website for young readers

Interview as a Research Method in Librarianship

U suvremenom knjižničarstvu istaknuta je potreba za provođenjem stručnih istraživanja o procjeni uspješnosti poslovanja i utjecaju knjižnice na zajednicu. Knjižničarima je za provedbu takvih istraživanja preporučen zaokret ka kvalitativnim metodama poput nestrukturiranog intervjua. U tom kontekstu za svrhu diplomskog rada određena je izrada preporuka knjižničarima praktičarima za primjenu znanstvenog intervjua kao istraživačke metode. Na temelju metodološke literature donesen je prikaz karakteristika i vrsta znanstvenih istraživanja, razlika između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa te prikaz različitih tehnika intervjuiranja i primjene intervjua kao istraživačke metode. Istaknuti su strukturirani i polustrukturirani intervju kao najpogodnije tehnike za početnike u istraživanjima. U drugom dijelu rada prezentirani su rezultati provedenih istraživanja. Kao glavni cilj ovih istraživanja postavljeno je prikupljanje saznanja i praktičnog iskustva o primjeni intervjua u knjižničarskim istraživanjima. Pregledom radova objavljenih u periodu od 2002. do 2012. godine u stručnim publikacijama Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Slobodan pristup informacijama, Arhivi, knjižnice, muzeji te Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, utvrđeno je da to nisu relevantni izvori informacija o praktičnoj primjeni intervjua. Za stjecanje praktičnog iskustva osmišljeno je ilustrativno istraživanje stavova narodnih knjižničara o volontiranju primjenom intervjua kao istraživačke metode. Provedena su dva strukturirana i dva polustrukturirana intervjua s ciljem dobivanja odgovora na pitanja postoje li sličnosti i razlike u provođenju tih tehnika intervjuiranja, koji su njihovi pozitivni i negativni aspekti te jesu li iste kompetencije ispitivača potrebne za provedbu obiju tehnika. Na temelju svih prikupljenih informacija izrađene su preporuke knjižničarima praktičarima za primjenu polustrukturiranog intervjua kao istraživačke metode.Modern librarianship stresses the need for conducting library performance evaluation and to research the impact of libraries on their communities. A shift towards qualitative methods such as unstructured interviews is recommended to librarians. But practitioners often lack the necessary knowledge about the scientific research methods. The aim of this paper is to provide the library practitioners with useful tips for conducting scientific interviews. Based on the methodological literature the theoretical part of the paper outlines the characteristics and types of scientific research, the difference between quantitative and qualitative approaches, different techniques of interviewing and implementation of the interview as a research method. Featured are structured and semi-structured interviews as the most suitable techniques for beginners in research. The second part of the paper presents the results of two conducted researches. Their main objective was to provide the researcher with practical knowledge and personal experience concerning interview implementation in librarianship. A review of research articles published from 2002 to 2012 in four professional croatian publications reveals that these are not relevant sources of practical information about the interview implementation. To gain experience with interviews an illustrative research is designed and two structured and two semi-structured interviews were conducted. The aim was to find out whether there are similarities and differences in the implementation of these two techniques of interviewing, which are the positive and negative aspects, and are the same skills needed to implement both techniques. Based on all the information gathered a set of recommendations is given to library practitioners for the implementation of a semi-structured interview as a research method

Tragači and Knjiški frikovi blogs – library services for children and young adults on the Web 2.0

Informatičko-tehnološki napredak osuvremenjuje knjižnične usluge, što omogućuje kontakt s korisnicima na daljinu. Prednosti novih tehnologija osobito su primjenjive u radu s mladim korisnicima koji se svakodnevno služe internetom. Pojavom novih internetskih aplikacija čitateljski klub, jedan od oblika rada s djecom i mladima s ciljem poticanja čitanja, koristi se njihovim mogućnostima te čini iskorak u virtualni prostor. Koristeći se pomagalima weba 2.0 (kao što su blog, Facebook, Google Docs), narodne knjižnice Bjelovara, Rijeke, Vinkovaca i Zadra pokreću blogove za djecu i mlade koji postaju online čitateljski klubovi uvijek otvoreni korisnicima svih knjižnica hrvatskoga govornog područja te rado posjećeno mjesto mladih čitatelja.Information and technological revolution modernizes library services and enables remote communication with patrons. The advantages of new technologies are particularly applicable in working with young patrons who use the Internet daily. Being one of the well known forms of encouraging reading among children and teenagers, book clubs now also use the possibilities of new Internet applications in order to step out into the virtual space. By applying the Web 2.0 tools (blog, Facebook, Google Docs) public libraries from Bjelovar, Rijeka, Vinkovci and Zadar managed to set up blogs for children and young adults functioning as online book clubs always open to patrons of all Croatian libraries and becoming a popular website for young readers