48 research outputs found
General nutrition knowledge among professional soccer players
MeÄu sportaÅ”ima je vjerojatno veÄe znanje o principima sportske prehrane i to specifiÄnima za sport u kojem jesu, meÄutim, opÄe znanje o prehrani je moguÄe manjkavo. S obzirom na relativno rano umirovljenje, opÄe prehrambene navike meÄu sportaÅ”ima su vrlo važne kao Äimbenik rizika za razvoj kroniÄnih bolesti buduÄi da se obrasci prehrane formirani u mlaÄoj odrasloj dobi nastavljaju i tijekom kasnijih faza života. DosadaÅ”nja istraživanja o opÄem znanju o prehrani meÄu sportaÅ”ima su malobrojna i pokazuju da je njihovo znanje o pravilnoj prehrani slabo.
Cilj ovog istraživanja bio je izmjeriti znanje profesionalnih hrvatskih nogometaÅ”a o pravilnoj prehrani (n=50, 18-27 godina) te njihovo znanje usporediti sa skupinom nesportaÅ”a iste dobi, spola i stupnja obrazovanja. Obje skupine ispitanika ispunile su Upitnik o opÄem znanju o prehrani (GNKQ), koji procjenjuje znanje Äetiri dijela opÄeg znanja o prehrani: 1) prehrambene preporuke, 2) izvore nutrijenata, 3) svakodnevni izbor hrane i 4) utjecaj prehrane na zdravlje.
Obje su skupine ispitanika pokazale ukupno loÅ”e opÄe znanje o prehrani te izmeÄu nogometaÅ”a i kontrolne skupine ne-sportaÅ”a nije bilo znaÄajne razlike u ukupnom znanju, niti u pojedinim segmentima opÄeg znanja o prehrani. Ovo istraživanje pokazuje da mladi hrvatski nogometaÅ”i, unatoÄ važnosti sportske prehrane za njihovu profesiju, pokazuju manjkavo znanje o pravilnoj prehrani.
U cilju dugoroÄne prevencije kroniÄnih bolesti meÄu ovom populacijom, rezultati ovog istraživanja se mogu upotrijebiti za kreiranje specifiÄne edukacije o pravilnoj prehrani meÄu nogometaÅ”ima na temelju uoÄenih manjkavosti u opÄem znanju o prehrani.Greater sports nutrition knowledge is expected among professional athletes, i.e. sport specific nutrition knowledge, however, general nutrition knowledge can be flawed. Giving the relatively early retirement, general eating habits among athletes are very important as a risk factor for developing chronic diseases as the eating patterns formed in young adulthood track during the later stages of life. The number of studies about general nutrition knowledge among athletes is limited and they show poor general nutrition knowledge.
The aim of the present study was to investigate and benchmark the level of general nutrition knowledge in professional Croatian soccer players (n=50, 18 ā 27 years) against non-athlete peers. Both soccer players and controls completed the General nutrition knowledge Questionnaire (GNKQ), which assesses four domains of general nutrition knowledge: 1) dietary guidelines, 2) dietary sources of nutrients, 3) daily food choices and 4) diet-disease relationship.
Overall nutrition knowledge was poor in both groups and there was no significant difference between soccer players and the controls in overall or sub-section score. This study shows lack of general nutrition knowledge among young Croatian soccer players, despite the importance of sports nutrition for their profession.
In order of long-term prevention of chronic diseases in this population, results of this study can be used to create tailored general nutrition education focused on observed general nutrition knowledge gaps
The relation between food price, energy density and diet quality
Low energy density diet, high in fruits and vegetables, is related to lower obesity risk and to better health status, but is more expensive. High energy density diet, high in added sugar and fats, is more affordable, but is related to higher obesity and chronic diseases risk. The aim of this study was to report prices according to energy density (low vs. high) of food items and to show how food affordability could affect food choice and consumersā health. Data was collected for 137 raw and processed foods from three purchase sites in Zagreb (one representative for supermarket, one smaller shop and green market). Results showed that low energy density food is more expensive than high energy density food (for example, the price of 1000 kcal from green zucchini (15 kcal/100 g) is 124.20 kn while the price of 1000 kcal from sour cream (138 kcal/100 g) is 13.99 kn). Food energy price was significantly different (p<0.05) between food groups with highest price for vegetable products (159.04 Ā± 36.18 kn/1000 kcal) and raw vegetables (97.90 Ā± 50.13 kn/1000 kcal) and lowest for fats (8.49 Ā± 1.22 kn/1000 kcal) and cereals and products (5.66 Ā± 0.76 kn/1000 kcal). Negative correlation (Spearman r=-0.72, p<0.0001) was observed for energy density (kcal/100 g) and price of 1000 kcal. Therefore, it is advisable to develop strategies in order to reduce price of low energy density food and encourage its intake since it would improve diet quality, which could lead to better costumersā health
Energetske i nutritivne potrebe
Svjetska zdravstvena organizacija ovako definira energetske potrebe: energetske potrebe pojedinca jednake su unosu energije hranom koji je u ravnoteži s energetskom potroÅ”njom, a pritom su sastav tijela, tjelesna masa i razina tjelesne aktivnosti u skladu s dugoroÄnim zdravljem; one omoguÄuju održanje ekonomski nužne i socijalno poželjne tjelesne aktivnosti.
Za djecu, trudnice i dojilje energetske potrebe ukljuÄuju energiju za stvaranje novog tkiva ili dojenje. Energetska potroÅ”nja za bazalni metabolizam najÄeÅ”Äe se izraÄunava Harris-Benedictovom jednadžbom, a zlatni standard za procjenu energetske potroÅ”nje je metoda dvostruko oznaÄene vode. TrenutaÄno se oko 45 nutrijenata smatra esencijalnima za Äovjeka.
Prehrambeni standardi imaju brojne primjene koje se mogu svrstati u dvije kategorije: procjena i planiranje unosa. Rani standardi su definirali koliÄinu koja sprjeÄava nutritivni manjak, a noviji imaju za cilj sprijeÄiti posljedice manjka i pridonijeti prevenciji bolesti. Prehrambeni standardi mijenjaju se u skladu sa znanstvenim spoznajama o povezanosti prehrane i zdravlja
Povijest znanosti o prehrani
Znanost o prehrani razvijala se u dva razliÄita smjera: 1) defi niranje nutritivnih potreba i 2) istraživanje bolesti za koje se postupno otkrivalo da su posljedica nutritivnog manjka. Tijekom razvoja znanosti o prehrani u nekoliko se navrata smatralo da se na ovom polju viÅ”e ne može niÅ”ta novo otkriti, meÄutim, nakon otkriÄa esencijalnosti proteina, otkrivena je i uloga mineralnih tvari i vitamina. Zatim se spoznalo da je metabolizam hranjivih tvari složena interakcija, otkriva se esencijalnost masnih kiselina, a otkriÄem važnosti fi tokemikalija ruÅ”i se paradigma o podjeli nutrijenata na esencijalne i neesencijalne. Fokus znanosti o prehrani prebacuje se s istraživanja kako rijeÅ”iti manjak na to kako se nositi s obiljem i kako prehranom unaprijediti zdravlje i sprijeÄiti bolest. BuduÄnost znanosti
o prehrani pripada povezanosti prehrane i gena (nutrigenomika). U radu su navedeni kljuÄni eksperimenti koji su bili prekretnica u razvoju znanosti o prehrani
Pripravci ljekovitih biljaka za sportaŔe
Together with training and appropriate rest, diet is a very important part of
professional athletesā lives. This article is about plants preparation that can help sportsmen
reach better performances and save them from injuries. The text involves a
botanical description, chemical composition, effects, mechanism of action and use of:
Salvia hispanica, Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva, Panax ginseng, Paullinia
cupana, Curcuma longa and Aspalathus linearis. Their benefits can be various, and
include providing energy, antiinflamatory, antioxidant, antistress effects, as well as
rehydration, muscle regeneration and health preservation
DijetetiÄke metode i planiranje prehrane
Mjerenje unosa hrane i nutrijenata najÄeÅ”Äa je indirektna metoda procjene nutritivnog statusa. Krajnji cilj mjerenja unosa hrane i nutrijenata je zdravlje ljudi. Odabir dijetetiÄke metode ovisi o specifiÄnom problemu u kliniÄkim uvjetima, u znanstvenoj studiji o povezanosti prehrane i zdravlja ili kad je cilj unaprijediti zdravlje pojedinca ili opÄe populacije. Razlike postoje ovisno o cilju ispitivanja, željenoj preciznosti, populaciji koja se promatra, razdoblju i dostupnim sredstvima. NajÄeÅ”Äe dijetetiÄke metode su 24-satno prisjeÄanje, dnevnik prehrane i upitnik o uÄestalosti konzumiranja hrane i piÄa. Primjena dviju ili viÅ”e metoda istodobno daje toÄnije podatke. Prikupljene podatke važno je interpretirati uzimajuÄi u obzir prednosti i nedostatke upotrijebljene metode. Podaci o unosu hrane i nutrijenata služe za procjenu nutritivnog statusa u kombinaciji s antropometrijskim i biokemijskim parametrima. Planiranje prehrane
podrazumijeva sastavljanje obroka za jedan ili viÅ”e dana držeÄi se osnovnih principa planiranja prehrane: kontroliran energetski unos, adekvatnost, uravnoteženost, nutritivnu gustoÄu, umjerenost i raznolikost
Zastupljenost mlijeka i mlijeÄnih proizvoda u prehrani adolescenata s obzirom na spol i sredinu u kojoj žive
The aim of this study was to determine the portion of the milk and dairy products as source of energy, macronutrients and calcium in average daily diet of adolescents according to sex and living area. A group of four hundred and forty one adolescents (46 % from rural, and 54 % from urban area in Croatia), both sexes, between 15 to 18 years of age, who attended high school represented the study subject. Weight and height were determined using standard techniques and following the norms of the WHO. Food frequency questionnaire (FFQ) for mass and frequency as well as energy and nutritional components of dairy products intake were used. The results indicated that adolescents in urban area consumed statistically significant (p<0.05) higher amount of milk and dairy products. Higher intake of energy, protein and calcium from milk and dairy products among adolescents in urban area was also observed. Average intake of calcium according to recommendation (RDA) is adequate for sex and age among subjects in urban are. Lower calcium intake was observed among the girls. In terms of food types, higher fat content dairy products were consumed among adolescents in both living areas, while according to sex, girls mostly consumed less fat milk and dairy products. According to body mass index (BMI) adolescents in both living areas were nourished well.Cilj ovog rada bio je utvrditi udjel mlijeka i mlijeÄnih proizvoda, kao izvor energije, makronutrijenta i kalcija u prehrani adolescenata s obzirom na spol i sredinu u kojoj žive. Ispitanike je Äinila skupina od 441 srednjoÅ”kolskog uÄenika (46 % iz ruralne i 54 % iz urbane sredine u Hrvatskoj), oba spola, dobi 15-18 godina. Tjelesna masa i visina ispitanika utvrÄena je standardnom tehnikom utvrÄenom od WHO. Upitnik o uÄestalosti i vrsti konzumiranja (FFQ) namirnica iz skupine mlijeka i mlijeÄnih proizvoda, koriÅ”ten je i za utvrÄivanje mase konzumiranih namirnica. Na osnovi dobivenih podataka
utvrÄena je zastupljenost, te energetska i prehrambena vrijednost namirnica iz navedene skupine, u strukturi cjelodnevnih obroka. Rezultati ukazuju na statistiÄki znaÄajniji (p<0,05) udjel mlijeka i mlijeÄnih proizvoda u prehrani adolescenata iz urbane sredine. Stoga je utvrÄen i znaÄajniji unos energije, proteina i kacija iz navedene skupine namirica u istoj populacijskoj skupini. ProsjeÄni unos kalcija, s obzirom na preporuÄeni dnevni unos (RDA) adekvatan je u adolescenata iz urbane sredine s obizom na dob i spol. Ipak, niži unos kalcija utvrÄen je meÄu ispitanicima ženskog spola. Rezultati
ukazuju na znaÄajniju zastupljenost namirnica s veÄim udjelom masti u prehrani svih ispitanika. UtvrÄena je meÄutim razlika u odabiru namirnica s obzirom na spol, pa djevojke konzumiraju proizvode s manje masti. Prema indeksu mase tijela (BMI) svi ispitanici su adekvatno uhranjeni
Characteristics of calcium intake in nursing home residents in Zagreb
Stariji ljudi, pogotovo oni koji žive u domovima za starije osobe, imaju visok rizik obolijevanja od osteoporoze te posljediÄno lomova kostiju. Obzirom da je primjeren unos kalcija važan Äimbenik u prevenciji i lijeÄenju osteoporoze, u ovom presjeÄnom istraživanju smo analizirali unos kalcija u osoba koje žive u domovima za starije osobe u Zagrebu. KoriÅ”ten je prethodno validirani upitnik, dizajniran za procjenu unosa kalcija. Sudjelovale su 292 osobe, 232 žene i 60 muÅ”karca, prosjeÄne dobi 82,4Ā±6,5 godina, a podaci o unosu kalcija su dobiveni upitnikom. ProsjeÄan unos kalcija je iznosio 653Ā±296 mg/dan u muÅ”karaca i 528Ā±279 mg/dan u žena (p=0,004). Unos kalcija ispod preporuÄenih vrijednosti od 750 mg/ dan je utvrÄen u 67,3 % muÅ”karaca i 77,5 % žena. Vrlo niski unos kalcija, manji od polovine preporuÄene vrijednosti, je utvrÄen u 18.3 % muÅ”karaca i 31.0 % žena. Mlijeko i mlijeÄni proizvodi bili su glavni izvor (viÅ”e od 80 %) ukupnog dnevnog unosa kalcija u ispitanika. Nije utvrÄena znaÄajna povezanost izmeÄu indeksa tjelesne mase i unosa kalcija u oba spola. ZakljuÄujemo da je prosjeÄni unos kalcija u naÅ”ih ispitanika koji žive u domovima za starije osobe ispod preporuÄenih vrijednosti.Elderly people, especially those who live in nursing homes, are at high risk for getting osteoporosis and bone fractures. Knowing that an adequate calcium intake is important for prevention and therapy of osteoporosis, we aimed to estimate calcium intake in old people living in nursing homes in Zagreb. In a cross-sectional study, calcium intake was estimated using previously validated food frequency questionnaire especially designed for calcium intake, among 292 nursing homes residents (232 women and 60 men), mean age 82.4Ā±6.5 years. Mean dietary calcium intake in men was 653Ā±297 mg/day and in women 528Ā±279 mg/day (p=0.004). Only 10 % of women and no men were taking calcium supplements. Calcium intake below the 750 mg/day was present in 67.3 % of men and 77.5 % of women. Very low calcium intake, below the half of the recommended value, was present in 18.3 % of men and 31.0 % of women. Milk and dairy products were the main source of calcium intake in our study and contributed more than 80% of total daily calcium intake. No significant correlation was found between the body mass index and calcium intake in both genders. We conclude that the mean calcium intake in nursing home residents was below the recommended values
Utjecaj paleolitiÄke prehrane u trajanju od 12 tjedana na tjelesnu masu,HbA1c i kvalitetu života kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2
U danaÅ”nje doba dijabetes tipa 2 jedno je od najÄeÅ”Äih kroniÄnih
oboljenja kod kojeg se s vremenom, zbog loÅ”e metaboliÄke regulacije,
razvijaju razliÄite zdravstvene komplikacije. Osnovni princip lijeÄenja
dijabetesa tipa 2 je prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, samokontrola i peroralna terapija prema uputi lijeÄnika. Kako paleolitiÄka prehrana ima karakteristike koje bi mogle biti od koristi u kontroli dijabetesa tipa 2, od nedavno se istražuje kao moguÄa prevencija i dijetoterapija. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj paleolitiÄke prehrane na tjelesnu masu, indeks tjelesne mase kao i na parametar dugoroÄne glikemije (HbA1c) te procijeniti njenu prihvatljivost kod oboljelih i utjecaj na kvalitetu života. Osam ispitanika s dijabetesom tipa 2 slijedilo je naÄela paleolitiÄke prehrane u trajanju od 12 tjedana. Nakon intervencije doÅ”lo je do vrlo malog smanjenja u tjelesnoj masi (1,4 %) i HbA1c (0,1 %) te se umjereno poveÄala kvaliteta života u pogledu druÅ”tvenih odnosa (10,9 %) i utjecaja okoline (6,6 %). PaleolitiÄka prehrana se pokazala prihvatljiva prema percepciji zdravstvenog utjecaja, lakoÄi pridržavanja, stupnju sitosti, ukusnosti, smanjenoj potrebi za slatkom hranom, lakoÄi nabave namirnica te prema percepciji opÄeg zdravlja i blagostanja, dok je financijski troÅ”ak predstavljao jedini faktor neprihvatljivosti ovakvog naÄina prehrane
UsklaÄenost tjelesne konstitucije i prehrane s obzirom na ayurvedske principe
Ayurvedska medicina je priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a usporedba principa suvremene znanosti o prehrani i ayurvedskih principa pokazuje odreÄene podudarnosti. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati korelaciju prehrambenih navika i tjelesne konstitucije ispitanika prema principima ayurvede. Podaci o tjelesnoj konstituciji (prakriti) dobiveni su ispunjavanjem testa za doshe, dok su podaci o prehrani prikupljeni upitnikom o uÄestalosti konzumiranja te posebno razvijenim upitnikom za prehrambene navike. U istraživanju je sudjelovalo 210 odraslih ispitanika (38,6 % muÅ”karaca, 61,4 % žena). Od ukupnog broja ispitanika, 131 (62,38 %) imaju uravnoteženu tjelesnu konstituciju, dok njih 79 (37, 62 %) ima uneravnoteženu konstituciju. Za kapha tjelesnu konstituciju, rezultati su pokazali povezanost prehrambenih navika i konstitucije. Kod uneravnoteženih tjelesnih konstitucija, povezanost je uoÄena samo kod pitta neravnoteže i njezinih prehrambenih navika