How Can Musicology Be Made More Accessible with the Help of Radio? A Comparison of the Listening Habits of German and Croatian Classical Music Radio Listeners Case Study: The Broadcast Croatian Music Alphabetarium of Croatian Radio

Od početka redovitog emitiranja javnih radiostanica 1920-ih godina 20. stoljeća glazba je činila veći dio programa. Glazbu, najčešće onu umjetničku, vrlo je često pratio i govor. O ozbiljnoj su glazbi najčešće govorili muzikolozi, tako da je ne samo ozbiljna glazba nego i govor o njoj – od najosnovnijih podataka u najavama i odjavama glazbenih djela, preko razgovora s umjetnicima (skladateljima, izvođačima, ali i samim muzikolozima), do najsloženijih estetskih rasprava, analiza, izravnih prijenosa koncerata i opernih predstava – dio programa radiostanica, posebno onih specijaliziranih za kulturu. Pretpostavljajući da slušatelji radija potencijalno čine većinu današnje muzikološke publike, članak predlaže jedan od načina koji tim slušateljima može predstaviti i učiniti dostupnijim znanstvene muzikološke tekstove. Istraživanje predstavlja i argumentira ideju (koju je autorica iskušala tijekom osam godina) o emitiranju znanstvenih muzikoloških tekstova u njihovu izvornom obliku, umjesto nastojanja da ih se pojednostavljuje, popularizira, parafrazira ili da se o njima razgovara s njihovim autorima (što su još uvijek glavni radiofonijski načini predstavljanja takvih tekstova). Istraživanje dokazuje da predloženi način predstavljanja znanstvenih muzikoloških tekstova dolazi do velikog broja slušatelja, a umetanjem kratkih glazbenih primjera posebno se povećava zanimanje slušatelja za muzikologiju kao znanost. Iako su u zadnjih trideset godina objavljena brojna istraživanja o glazbi koja se emitira na radiju, vrlo su rijetka ona koja istražuju različite tipove govora kojima se glazba predstavlja u radijskim emisijama. U tome se autorica oslonila na vlastita istraživanja govora o glazbi na radiju (1986, 2020).This article presents the Croatian Music Alphabetarium of Croatian Radio, one of the numerous music broadcasts of Croatian Radio’s Third Program (HR3), the only specialized public radio station for culture in Croatia, as a case study of a (seemingly successful) attempt to make scholarly musicological texts (in the form of radio speech) more accessible. The results of Croatian radio market research published in 2015 speak in favour of the possibility of making scientific musicological texts more accessible to the general public with the help of radio. These results were compared and supplemented with the results of the German survey from 2006, which clarify the expectations of German classical music listeners, and thus helps us understand the Croatian classical music listeners’ expectations, which have not been researched in our country so far. The Croatian research also reveals that Croatian listeners are willing to listen to a speech for up to half an hour if they are interested in the topic, what encourages us to present and argue for the publication of scholarly musicological texts on the radio. Furthermore, the Croatian research reveals that our case study broadcast deals with two out of the fourteen most interesting topics for the Croatian listeners – cultural heritage and contemporary culture. The Croatian musicologists who studied musicology and music journalism are well media educated, and thus willing to publish their texts not only in professional and scientific journals but also on HR3. In order for that to happen the HR3 editors, who are accomplished musicologists and journalists, have to demonstrate their willingness as well as their superiors to broadcast scholarly musicological texts. Since the foundation of the Croatian Radio Third program (in 1964) and the Department of Musicology in Zagreb (in 1970), named Department of Musicology and Music Journalism in the period between 1977 and 1994, these conditions had been met until the outbreak of the COVID-19 pandemic. During that period (1964-2020) HR3 regularly broadcasted scholarly musicological texts, and in the last eight years HR3 has produced as many as two weekly broadcasts and two monthly broadcasts with scholarly musicological texts. The pandemic has given rise to the negative trend of reducing speech in classical music broadcasts, but hopefully not for long

“U boj, u boj!” – uz 75 godina djelovanja Zbora Hrvatske radiotelevizije – prve četiri sezone (1941–1945)

Zbor Hrvatske radiotelevizije jedan je od četiriju ansambala Hrvatske radiotelevizije (HRT) i jedini profesionalni vokalni ansambl u Hrvatskoj specijaliziran za izvedbe a cappella repertoara od renesanse do 20. stoljeća, kao i suvremenih i povijesnih skladbi za velike vokalne i orkestralne ansamble. Kao što je pokazalo prvo istraživanje repertoara Zbora HRT-a, taj je ansambl nastupao na javnim koncertima samo jedan do dva puta tijekom koncertne sezone, pa je ovaj članak usredotočen na repertoar glavne aktivnosti zbora u prvim četirima sezonama djelovanja od lipnja 1941. do svibnja 1945. – na nastupe uživo u studiju radiostanice, koje su održavali jednom do četiri puta tjedno. Temelje repertoara zbora u tome su razdoblju postavila trojica dirigenata. Prvi i glavni među njima bio je Mladen Pozajić, koji je Zbor osnovao i dirigirao svim njegovim samostalnim a cappella javnim koncertima, stvorivši tako dojam da je jedini dirigent Zbora u tome razdoblju. Ovaj članak otkriva da su još dvojica dirigenata uvelike pridonijela stvaranju repertoara Zbora – Dragan Gürtl i Boris Papandopulo. Svaki je od njih imao vlastite repertoarne preferencije – Pozajićeve su bile a cappella skladbe romantičkih i suvremenih skladatelja temeljene na glazbenome folkloru te crkvena glazba pripadnika cecilijanskoga pokreta, dok su Gürtl i Papandopulo dijelili strast prema glazbenoscenskim djelima, poput opera i opereta, i prema drugim velikim vokalnoorkestralnim djelima, od ranoga klasicizma do 20. stoljeća, kojih su ukupno 38 prilagodili za izvedbu na radiju. Zbor je u tim četirima sezonama, prema dosadašnjim spoznajama, izveo najmanje 881 različito djelo (Pozajić ih je uvrstio 459, Gürtl 234, Papandopulo 181) 155 skladatelja (od toga 92 hrvatskih, od kojih je 80 djelovalo u prvoj polovici 20. stoljeća)

Ozbiljna glazba na Radio Zagrebu u razdoblju od 1969. do 1984.

Živimo u doba u kojemu izvođenje glazbe uživo čini tek mali dio sveukupne muzičke potrošnje, dok najveći dio glazbe nalazi put do slušalaca preko masovnih medija. Istodobno, međutim, naša muzikologija i glazbena publicistika ne pridaju doboljnu pozornost istraživanjima utjecaja što ih masovni mediji imaju na produkciju, pohranjivanje, reprodukciju i širenje svekolike glazbe, pa tako ni tzv. ozbiljne. To su okolnosti koje su potakle izbor teme ove diplomske radnje

Ozbiljna glazba na Radio Zagrebu u razdoblju od 1969. do 1984.

Živimo u doba u kojemu izvođenje glazbe uživo čini tek mali dio sveukupne muzičke potrošnje, dok najveći dio glazbe nalazi put do slušalaca preko masovnih medija. Istodobno, međutim, naša muzikologija i glazbena publicistika ne pridaju doboljnu pozornost istraživanjima utjecaja što ih masovni mediji imaju na produkciju, pohranjivanje, reprodukciju i širenje svekolike glazbe, pa tako ni tzv. ozbiljne. To su okolnosti koje su potakle izbor teme ove diplomske radnje

Ozbiljna glazba na Radio Zagrebu u razdoblju od 1969. do 1984.

Živimo u doba u kojemu izvođenje glazbe uživo čini tek mali dio sveukupne muzičke potrošnje, dok najveći dio glazbe nalazi put do slušalaca preko masovnih medija. Istodobno, međutim, naša muzikologija i glazbena publicistika ne pridaju doboljnu pozornost istraživanjima utjecaja što ih masovni mediji imaju na produkciju, pohranjivanje, reprodukciju i širenje svekolike glazbe, pa tako ni tzv. ozbiljne. To su okolnosti koje su potakle izbor teme ove diplomske radnje

"U boj, u boj!" - uz 75 godina djelovanja Zbora Hrvatske radiotelevizije - prve četiri sezone (1941-1945)

Zbor Hrvatske radiotelevizije jedan je od četiriju ansambala Hrvatske radiotelevizije (HRT) i jedini profesionalni vokalni ansambl u Hrvatskoj specijaliziran za izvedbe a cappella repertoara od renesanse do 20. stoljeća, kao i suvremenih i povijesnih skladbi za velike vokalne i orkestralne ansamble. Kao što je pokazalo prvo istraživanje repertoara Zbora HRT-a, taj je ansambl nastupao na javnim koncertima samo jedan do dva puta tijekom koncertne sezone, pa je ovaj članak usredotočen na repertoar glavne aktivnosti zbora u prvim četirima sezonama djelovanja od lipnja 1941. do svibnja 1945. – na nastupe uživo u studiju radiostanice, koje su održavali jednom do četiri puta tjedno. Temelje repertoara zbora u tome su razdoblju postavila trojica dirigenata. Prvi i glavni među njima bio je Mladen Pozajić, koji je Zbor osnovao i dirigirao svim njegovim samostalnim a cappella javnim koncertima, stvorivši tako dojam da je jedini dirigent Zbora u tome razdoblju. Ovaj članak otkriva da su još dvojica dirigenata uvelike pridonijela stvaranju repertoara Zbora – Dragan Gürtl i Boris Papandopulo. Svaki je od njih imao vlastite repertoarne preferencije – Pozajićeve su bile a cappella skladbe romantičkih i suvremenih skladatelja temeljene na glazbenome folkloru te crkvena glazba pripadnika cecilijanskoga pokreta, dok su Gürtl i Papandopulo dijelili strast prema glazbenoscenskim djelima, poput opera i opereta, i prema drugim velikim vokalnoorkestralnim djelima, od ranoga klasicizma do 20. stoljeća, kojih su ukupno 38 prilagodili za izvedbu na radiju. Zbor je u tim četirima sezonama, prema dosadašnjim spoznajama, izveo najmanje 881 različito djelo (Pozajić ih je uvrstio 459, Gürtl 234, Papandopulo 181) 155 skladatelja (od toga 92 hrvatskih, od kojih je 80 djelovalo u prvoj polovici 20. stoljeća).The Croatian Radiotelevision Choir is one of the four ensembles of the Croatian Radiotelevision and the only professional vocal ensemble in Croatia which specializes in performing a cappella repertory ranging from the Renaissance to the 20th century, as well as contemporary and historic works for large vocal and orchestral ensembles. As initial research of the Choir’s repertory reveals, the ensemble had performed public concerts only once or twice in a concert season, and thus this paper is focused on the repertory of the main Choir’s activity – live performances in the radio station studio, held one to four times a week during the Choir’s first four concert seasons – from June 1941 to May 1945. In that period, the basis of the Choir’s repertory was set mainly by three conductors. The first and the most important was Mladen Pozajić, who founded the Choir and conducted all of its public a cappella concerts, thus creating the impression that he was the only conductor of the Choir in this period. This paper reveals that there were two more conductors who also largely contributed in creating the Choir’s repertory – Dragan Gürtl and Boris Papandopulo. Each of them had his own repertory preferences - Pozajić preferred a cappella works of romantic and contemporary national composers based on folk music and the church music of the members of the Cecilian movement, while Gürtl and Papandopulo shared enthusiasm for the works for the stage, such as operas and operettas, and other large-scale vocal works with orchestra, from early classicism to the 20th century, 38 of which they adapted for radio performance. During the first four seasons the Croatian Radiotelevision Choir performed at least 881 different works (459 included by Pozajić, 234 by Gürtl, and 181 by Papandopulo) of 155 composers (of those, 92 were Croatian composers of which 80 were active in the first half of the 20th century)