The Role and Significance of Multimodal, Intermodal and Combined Transports and of Motorways of the Sea

Svjetska i domaća literatura poznaje mnogo pojmova koji se vezuju za prijevoz tereta s više od jednim načinom prijevoza (pomorski, željeznički, unutarnji plovni putovi, cestovni, zračni), a najčešći su multimodalni, višenačinski, kombinirani, intermodalni, integralni i komodalni. Mnogi autori su kroz povijest davali različita objašnjenja navedenih pojmova, ali još i danas postoji određena konfuzija u značenju i njihovu definiranju. Nepostojanje originalne i jednoznačne definicije je i razumljivo s obzirom da se takav način prijevoza stalno razvija, mijenja u tehničkom, tehnološkom, pravnom i administrativnom (logističkom) smislu te da su autori pokušali dati pojašnjenja koja su tada predstavljala stvarnost. Osnovni cilj istraživanja u ovom radu je u doprinos definiranju značenja pojmova i sintagmi multimodalni, intermodalni prijevoz, kombinirani, međuobalno prometno povezivanje i pomorske prometnice. Autori drže da je za jasno razumijevanje navedenih pojmova i sintagmi nužno analizirati definicije Europske komisije, Međunarodnog foruma za transport, Konvencije UN-a o međunarodnom multimodalnom transportu robe i korištene definicije istaknutih hrvatskih stručnjaka iz prometa.Global and domestic literature knows many terms that are related to the carriage of goods by more than one mode of transportation (marine, rail, inland waterways, road, air), and the most common ones are multi-modal, multi-mode, combined,..., intermodal, integrated and co-modal. Many authors have given historically different explanations of these terms, but still there is some confusion in respect of their meaning and definition. The lack of original and unambiguous definitions is understandable given the fact that this method of transport is constantly evolving and changing in technical, legal and administrative (logistical) terms, and authors of the past tried to give explanations which represented the reality at the time. The main concern of this study is to contribute to defining the meaning of the following terms: multimodal, intermodal, and combined transport, short sea shipping, and maritime traffic. The authors believe that a clear understanding of these terms requires the definition of the European Commission, the International Forum for Transport, Economic Commission for Europe of the United Nations and the definitions of prominent Croatian experts in traffic to be analyzed

ACQUISITION AND PROTECTION OF POSSESSION WITHIN MARITIME (PUBLIC) DOMAIN – DE LEGE LATA – DE LEGE FERENDA : (With Special Regard to the Draft Bill on Maritime Domain and Sea Ports)

Pomorsko dobro, kao opće dobro, prema općoj normativi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te posebnoj normativi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, predstavlja stvar izvan prometa, koja tako ne može biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Kako je posjed pravno relevantna faktična vlast na stvari, a ne subjektivno stvarno pravo, te kako navedenom normativom pomorsko dobro nije izrijekom isključeno kao objekt posjedovanja, to je u sudskoj praksi otvorena dvojba dopustivosti sudske zaštite posjeda stvari, odnosno posjeda prava stvarne služnosti na pomorskom dobru, kao općem dobru. U okvirima šire raščlambe de lege lata normative kojom je reguliran posjed, opće dobro, te posebno pomorsko dobro, autori analiziraju mogućnosti stjecanja, a time i zaštite, posjeda stvari, odnosno posjeda prava stvarne služnosti, na pomorskom dobru, kao općem dobru, s raščlambom rješenja iznesenih u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - de lege ferenda.Maritime domain, as the public domain, according to the general enactment of Ownership Law and other real rights, and special enactment of the Law on Maritime Domain and Sea Ports, represents a non-tradable subject, which as such, cannot be the object of Ownership Law and other real rights. As the possession is legally relevant factual governance (power) of property, and not subjective real right, and as afore mentioned enactment does not expressly exclude the maritime domain as the object of ownership, there is a doubt whether the legal protection of possession of things is allowable, i.e., the possession (praedial servitude) of maritime domain as the public domain. In further analyses of de lege lata enactment which regulates the domain, the public domain, and the special maritime domain, the authors analyse the possibility of acquisition, as well as protection, of possession, i.e., of possession (praedial servitude) of maritime domain, as the public domain, with the analyses of solutions brought forward in the draft bill of the new Law on Maritime Domain and Sea Ports - de lege ferenda

Stjecanje i zaštita posjeda na pomorskom (općem) dobru de lege lata - de lege ferenda : (poseban osvrt na prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama)

Pomorsko dobro, kao opće dobro, prema općoj normativi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te posebnoj normativi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, predstavlja stvar izvan prometa, koja tako ne može biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Kako je posjed pravno relevantna faktična vlast na stvari, a ne subjektivno stvarno pravo, te kako navedenom normativom pomorsko dobro nije izrijekom isključeno kao objekt posjedovanja, to je u sudskoj praksi otvorena dvojba dopustivosti sudske zaštite posjeda stvari, odnosno posjeda prava stvarne služnosti na pomorskom dobru, kao općem dobru. U okvirima šire raščlambe de lege lata normative kojom je reguliran posjed, opće dobro, te posebno pomorsko dobro, autori analiziraju mogućnosti stjecanja, a time i zaštite, posjeda stvari, odnosno posjeda prava stvarne služnosti, na pomorskom dobru, kao općem dobru, s raščlambom rješenja iznesenih u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - de lege ferenda

ODGOVORNOST BANKE ZA PROVOĐENJE ELEKTRONIČKOG PLAĆANJA

Odgovornost banke za provođenje elektroničkog plaćanja u ovom se radu obrađuje imajući u vidu da suvremena plaćanja redovito podrazumijevaju (1) više radnji koje se obavljaju uz uporabu elektroničkih komunikacijskih sredstava – pa je umjesno govoriti o provođenju plaćanja, umjesto o pla- ćanju – (2) postojanje pravnih odnosa između platitelja i prve banke i pri- matelja plaćanja i druge banke, (3) radnje koje poduzimaju obje banke, i (4) primjenu Zakona o platnom prometu. S obzirom na posljednju okolnost i činjenicu da Zakon o platnom prometu rabi složenu i za hrvatski pravni jezik netipičnu terminologiju u prvom dijelu rada daju se jezična objašnjenja i ta terminologija usklađuje s postojećim pravnim standardima i nastoji uklopiti u te standarde. U ovom dijelu rada također se objašnjavaju činjenična pitanja - u vezi s elektroničkim komunikacijskim sredstvima koja se rabe pri plaćanjima – nužna za pravnu kvalifikaciju radnji koje se poduzimaju pri plaćanjima i pravnih odnosa koji postoje ili nastaju. Za razumijevanje odgovornosti odnosno pravnih posljedica bilo je potrebno izložiti i sadržaj bančinih obveza, a u središnjem dijelu rada izlažu se moguće pravne posljedice bančina nesipunjenja, zakašnjenja i neurednog ispunjenja obveza. U tom dijelu prika- zuju se i analiziraju pravne posljedice predviđene Zakonom o platnom prometu – kao specijalnog propisa koji ih uređuje samo djelomično – i povezuju se, uklapaju i promatraju u kontekstu općih pravila ugovornog prava Zakona o obveznim odnosima

Electronic money and legal tender in Republic of Croatia

Rad sadrži raščlambu pojmovnog određenja i obilježja novca, zakonskog sredstva plaćanja i elektroničkog novca prema zakonskoj regulativi kakva postoji u Republici Hrvatskoj. Upravo usporednom analizom pojmovnog određenja i obilježja kako novca i zakonskog sredstva plaćanja (dajući prikaz pravnog pojma novca općenito, ali i teorijsko shvaćanje zakonskog sredstva plaćanja), tako i elektroničkog novca (dajući prikaz elektroničkog novca kroz njegov nastanak i razvoj, pravne izvore, pojam, izdavanje, osobe ovlaštene za izdavanje i okolnosti izdavanja, uporabu, iskup i bitna obilježja), autori daju argumente za iznesene tvrdnje iz kojih proizlazi odgovor na pitanje: - je li de lege lata elektronički novac u Republici Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja, te - može li elektronički novac uopće biti zakonsko sredstvo plaćanja

Electronic money and legal tender in Republic of Croatia

Rad sadrži raščlambu pojmovnog određenja i obilježja novca, zakonskog sredstva plaćanja i elektroničkog novca prema zakonskoj regulativi kakva postoji u Republici Hrvatskoj. Upravo usporednom analizom pojmovnog određenja i obilježja kako novca i zakonskog sredstva plaćanja (dajući prikaz pravnog pojma novca općenito, ali i teorijsko shvaćanje zakonskog sredstva plaćanja), tako i elektroničkog novca (dajući prikaz elektroničkog novca kroz njegov nastanak i razvoj, pravne izvore, pojam, izdavanje, osobe ovlaštene za izdavanje i okolnosti izdavanja, uporabu, iskup i bitna obilježja), autori daju argumente za iznesene tvrdnje iz kojih proizlazi odgovor na pitanje: - je li de lege lata elektronički novac u Republici Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja, te - može li elektronički novac uopće biti zakonsko sredstvo plaćanja

Commentary to the Obligations Act

Komentira se Zakon o obveznim odnosima od članka 357. do članka 509