General nutrition knowledge among professional soccer players

Među sportašima je vjerojatno veće znanje o principima sportske prehrane i to specifičnima za sport u kojem jesu, međutim, opće znanje o prehrani je moguće manjkavo. S obzirom na relativno rano umirovljenje, opće prehrambene navike među sportašima su vrlo važne kao čimbenik rizika za razvoj kroničnih bolesti budući da se obrasci prehrane formirani u mlađoj odrasloj dobi nastavljaju i tijekom kasnijih faza života. Dosadašnja istraživanja o općem znanju o prehrani među sportašima su malobrojna i pokazuju da je njihovo znanje o pravilnoj prehrani slabo. Cilj ovog istraživanja bio je izmjeriti znanje profesionalnih hrvatskih nogometaša o pravilnoj prehrani (n=50, 18-27 godina) te njihovo znanje usporediti sa skupinom nesportaša iste dobi, spola i stupnja obrazovanja. Obje skupine ispitanika ispunile su Upitnik o općem znanju o prehrani (GNKQ), koji procjenjuje znanje četiri dijela općeg znanja o prehrani: 1) prehrambene preporuke, 2) izvore nutrijenata, 3) svakodnevni izbor hrane i 4) utjecaj prehrane na zdravlje. Obje su skupine ispitanika pokazale ukupno loše opće znanje o prehrani te između nogometaša i kontrolne skupine ne-sportaša nije bilo značajne razlike u ukupnom znanju, niti u pojedinim segmentima općeg znanja o prehrani. Ovo istraživanje pokazuje da mladi hrvatski nogometaši, unatoč važnosti sportske prehrane za njihovu profesiju, pokazuju manjkavo znanje o pravilnoj prehrani. U cilju dugoročne prevencije kroničnih bolesti među ovom populacijom, rezultati ovog istraživanja se mogu upotrijebiti za kreiranje specifične edukacije o pravilnoj prehrani među nogometašima na temelju uočenih manjkavosti u općem znanju o prehrani.Greater sports nutrition knowledge is expected among professional athletes, i.e. sport specific nutrition knowledge, however, general nutrition knowledge can be flawed. Giving the relatively early retirement, general eating habits among athletes are very important as a risk factor for developing chronic diseases as the eating patterns formed in young adulthood track during the later stages of life. The number of studies about general nutrition knowledge among athletes is limited and they show poor general nutrition knowledge. The aim of the present study was to investigate and benchmark the level of general nutrition knowledge in professional Croatian soccer players (n=50, 18 – 27 years) against non-athlete peers. Both soccer players and controls completed the General nutrition knowledge Questionnaire (GNKQ), which assesses four domains of general nutrition knowledge: 1) dietary guidelines, 2) dietary sources of nutrients, 3) daily food choices and 4) diet-disease relationship. Overall nutrition knowledge was poor in both groups and there was no significant difference between soccer players and the controls in overall or sub-section score. This study shows lack of general nutrition knowledge among young Croatian soccer players, despite the importance of sports nutrition for their profession. In order of long-term prevention of chronic diseases in this population, results of this study can be used to create tailored general nutrition education focused on observed general nutrition knowledge gaps

The relation between food price, energy density and diet quality

Low energy density diet, high in fruits and vegetables, is related to lower obesity risk and to better health status, but is more expensive. High energy density diet, high in added sugar and fats, is more affordable, but is related to higher obesity and chronic diseases risk. The aim of this study was to report prices according to energy density (low vs. high) of food items and to show how food affordability could affect food choice and consumers’ health. Data was collected for 137 raw and processed foods from three purchase sites in Zagreb (one representative for supermarket, one smaller shop and green market). Results showed that low energy density food is more expensive than high energy density food (for example, the price of 1000 kcal from green zucchini (15 kcal/100 g) is 124.20 kn while the price of 1000 kcal from sour cream (138 kcal/100 g) is 13.99 kn). Food energy price was significantly different (p<0.05) between food groups with highest price for vegetable products (159.04 ± 36.18 kn/1000 kcal) and raw vegetables (97.90 ± 50.13 kn/1000 kcal) and lowest for fats (8.49 ± 1.22 kn/1000 kcal) and cereals and products (5.66 ± 0.76 kn/1000 kcal). Negative correlation (Spearman r=-0.72, p<0.0001) was observed for energy density (kcal/100 g) and price of 1000 kcal. Therefore, it is advisable to develop strategies in order to reduce price of low energy density food and encourage its intake since it would improve diet quality, which could lead to better costumers’ health

Energetske i nutritivne potrebe

Svjetska zdravstvena organizacija ovako definira energetske potrebe: energetske potrebe pojedinca jednake su unosu energije hranom koji je u ravnoteži s energetskom potrošnjom, a pritom su sastav tijela, tjelesna masa i razina tjelesne aktivnosti u skladu s dugoročnim zdravljem; one omogućuju održanje ekonomski nužne i socijalno poželjne tjelesne aktivnosti. Za djecu, trudnice i dojilje energetske potrebe uključuju energiju za stvaranje novog tkiva ili dojenje. Energetska potrošnja za bazalni metabolizam najčešće se izračunava Harris-Benedictovom jednadžbom, a zlatni standard za procjenu energetske potrošnje je metoda dvostruko označene vode. Trenutačno se oko 45 nutrijenata smatra esencijalnima za čovjeka. Prehrambeni standardi imaju brojne primjene koje se mogu svrstati u dvije kategorije: procjena i planiranje unosa. Rani standardi su definirali količinu koja sprječava nutritivni manjak, a noviji imaju za cilj spriječiti posljedice manjka i pridonijeti prevenciji bolesti. Prehrambeni standardi mijenjaju se u skladu sa znanstvenim spoznajama o povezanosti prehrane i zdravlja

Povijest znanosti o prehrani

Znanost o prehrani razvijala se u dva različita smjera: 1) defi niranje nutritivnih potreba i 2) istraživanje bolesti za koje se postupno otkrivalo da su posljedica nutritivnog manjka. Tijekom razvoja znanosti o prehrani u nekoliko se navrata smatralo da se na ovom polju više ne može ništa novo otkriti, međutim, nakon otkrića esencijalnosti proteina, otkrivena je i uloga mineralnih tvari i vitamina. Zatim se spoznalo da je metabolizam hranjivih tvari složena interakcija, otkriva se esencijalnost masnih kiselina, a otkrićem važnosti fi tokemikalija ruši se paradigma o podjeli nutrijenata na esencijalne i neesencijalne. Fokus znanosti o prehrani prebacuje se s istraživanja kako riješiti manjak na to kako se nositi s obiljem i kako prehranom unaprijediti zdravlje i spriječiti bolest. Budućnost znanosti o prehrani pripada povezanosti prehrane i gena (nutrigenomika). U radu su navedeni ključni eksperimenti koji su bili prekretnica u razvoju znanosti o prehrani

Pripravci ljekovitih biljaka za sportaše

Together with training and appropriate rest, diet is a very important part of professional athletes’ lives. This article is about plants preparation that can help sportsmen reach better performances and save them from injuries. The text involves a botanical description, chemical composition, effects, mechanism of action and use of: Salvia hispanica, Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva, Panax ginseng, Paullinia cupana, Curcuma longa and Aspalathus linearis. Their benefits can be various, and include providing energy, antiinflamatory, antioxidant, antistress effects, as well as rehydration, muscle regeneration and health preservation

Dijetetičke metode i planiranje prehrane

Mjerenje unosa hrane i nutrijenata najčešća je indirektna metoda procjene nutritivnog statusa. Krajnji cilj mjerenja unosa hrane i nutrijenata je zdravlje ljudi. Odabir dijetetičke metode ovisi o specifičnom problemu u kliničkim uvjetima, u znanstvenoj studiji o povezanosti prehrane i zdravlja ili kad je cilj unaprijediti zdravlje pojedinca ili opće populacije. Razlike postoje ovisno o cilju ispitivanja, željenoj preciznosti, populaciji koja se promatra, razdoblju i dostupnim sredstvima. Najčešće dijetetičke metode su 24-satno prisjećanje, dnevnik prehrane i upitnik o učestalosti konzumiranja hrane i pića. Primjena dviju ili više metoda istodobno daje točnije podatke. Prikupljene podatke važno je interpretirati uzimajući u obzir prednosti i nedostatke upotrijebljene metode. Podaci o unosu hrane i nutrijenata služe za procjenu nutritivnog statusa u kombinaciji s antropometrijskim i biokemijskim parametrima. Planiranje prehrane podrazumijeva sastavljanje obroka za jedan ili više dana držeći se osnovnih principa planiranja prehrane: kontroliran energetski unos, adekvatnost, uravnoteženost, nutritivnu gustoću, umjerenost i raznolikost

Zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani adolescenata s obzirom na spol i sredinu u kojoj žive

The aim of this study was to determine the portion of the milk and dairy products as source of energy, macronutrients and calcium in average daily diet of adolescents according to sex and living area. A group of four hundred and forty one adolescents (46 % from rural, and 54 % from urban area in Croatia), both sexes, between 15 to 18 years of age, who attended high school represented the study subject. Weight and height were determined using standard techniques and following the norms of the WHO. Food frequency questionnaire (FFQ) for mass and frequency as well as energy and nutritional components of dairy products intake were used. The results indicated that adolescents in urban area consumed statistically significant (p<0.05) higher amount of milk and dairy products. Higher intake of energy, protein and calcium from milk and dairy products among adolescents in urban area was also observed. Average intake of calcium according to recommendation (RDA) is adequate for sex and age among subjects in urban are. Lower calcium intake was observed among the girls. In terms of food types, higher fat content dairy products were consumed among adolescents in both living areas, while according to sex, girls mostly consumed less fat milk and dairy products. According to body mass index (BMI) adolescents in both living areas were nourished well.Cilj ovog rada bio je utvrditi udjel mlijeka i mliječnih proizvoda, kao izvor energije, makronutrijenta i kalcija u prehrani adolescenata s obzirom na spol i sredinu u kojoj žive. Ispitanike je činila skupina od 441 srednjoškolskog učenika (46 % iz ruralne i 54 % iz urbane sredine u Hrvatskoj), oba spola, dobi 15-18 godina. Tjelesna masa i visina ispitanika utvrđena je standardnom tehnikom utvrđenom od WHO. Upitnik o učestalosti i vrsti konzumiranja (FFQ) namirnica iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda, korišten je i za utvrđivanje mase konzumiranih namirnica. Na osnovi dobivenih podataka utvrđena je zastupljenost, te energetska i prehrambena vrijednost namirnica iz navedene skupine, u strukturi cjelodnevnih obroka. Rezultati ukazuju na statistički značajniji (p<0,05) udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani adolescenata iz urbane sredine. Stoga je utvrđen i značajniji unos energije, proteina i kacija iz navedene skupine namirica u istoj populacijskoj skupini. Prosječni unos kalcija, s obzirom na preporučeni dnevni unos (RDA) adekvatan je u adolescenata iz urbane sredine s obizom na dob i spol. Ipak, niži unos kalcija utvrđen je među ispitanicima ženskog spola. Rezultati ukazuju na značajniju zastupljenost namirnica s većim udjelom masti u prehrani svih ispitanika. Utvrđena je međutim razlika u odabiru namirnica s obzirom na spol, pa djevojke konzumiraju proizvode s manje masti. Prema indeksu mase tijela (BMI) svi ispitanici su adekvatno uhranjeni

Characteristics of calcium intake in nursing home residents in Zagreb

Stariji ljudi, pogotovo oni koji žive u domovima za starije osobe, imaju visok rizik obolijevanja od osteoporoze te posljedično lomova kostiju. Obzirom da je primjeren unos kalcija važan čimbenik u prevenciji i liječenju osteoporoze, u ovom presječnom istraživanju smo analizirali unos kalcija u osoba koje žive u domovima za starije osobe u Zagrebu. Korišten je prethodno validirani upitnik, dizajniran za procjenu unosa kalcija. Sudjelovale su 292 osobe, 232 žene i 60 muškarca, prosječne dobi 82,4±6,5 godina, a podaci o unosu kalcija su dobiveni upitnikom. Prosječan unos kalcija je iznosio 653±296 mg/dan u muškaraca i 528±279 mg/dan u žena (p=0,004). Unos kalcija ispod preporučenih vrijednosti od 750 mg/ dan je utvrđen u 67,3 % muškaraca i 77,5 % žena. Vrlo niski unos kalcija, manji od polovine preporučene vrijednosti, je utvrđen u 18.3 % muškaraca i 31.0 % žena. Mlijeko i mliječni proizvodi bili su glavni izvor (više od 80 %) ukupnog dnevnog unosa kalcija u ispitanika. Nije utvrđena značajna povezanost između indeksa tjelesne mase i unosa kalcija u oba spola. Zaključujemo da je prosječni unos kalcija u naših ispitanika koji žive u domovima za starije osobe ispod preporučenih vrijednosti.Elderly people, especially those who live in nursing homes, are at high risk for getting osteoporosis and bone fractures. Knowing that an adequate calcium intake is important for prevention and therapy of osteoporosis, we aimed to estimate calcium intake in old people living in nursing homes in Zagreb. In a cross-sectional study, calcium intake was estimated using previously validated food frequency questionnaire especially designed for calcium intake, among 292 nursing homes residents (232 women and 60 men), mean age 82.4±6.5 years. Mean dietary calcium intake in men was 653±297 mg/day and in women 528±279 mg/day (p=0.004). Only 10 % of women and no men were taking calcium supplements. Calcium intake below the 750 mg/day was present in 67.3 % of men and 77.5 % of women. Very low calcium intake, below the half of the recommended value, was present in 18.3 % of men and 31.0 % of women. Milk and dairy products were the main source of calcium intake in our study and contributed more than 80% of total daily calcium intake. No significant correlation was found between the body mass index and calcium intake in both genders. We conclude that the mean calcium intake in nursing home residents was below the recommended values

Utjecaj paleolitičke prehrane u trajanju od 12 tjedana na tjelesnu masu,HbA1c i kvalitetu života kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2

U današnje doba dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih kroničnih oboljenja kod kojeg se s vremenom, zbog loše metaboličke regulacije, razvijaju različite zdravstvene komplikacije. Osnovni princip liječenja dijabetesa tipa 2 je prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, samokontrola i peroralna terapija prema uputi liječnika. Kako paleolitička prehrana ima karakteristike koje bi mogle biti od koristi u kontroli dijabetesa tipa 2, od nedavno se istražuje kao moguća prevencija i dijetoterapija. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj paleolitičke prehrane na tjelesnu masu, indeks tjelesne mase kao i na parametar dugoročne glikemije (HbA1c) te procijeniti njenu prihvatljivost kod oboljelih i utjecaj na kvalitetu života. Osam ispitanika s dijabetesom tipa 2 slijedilo je načela paleolitičke prehrane u trajanju od 12 tjedana. Nakon intervencije došlo je do vrlo malog smanjenja u tjelesnoj masi (1,4 %) i HbA1c (0,1 %) te se umjereno povećala kvaliteta života u pogledu društvenih odnosa (10,9 %) i utjecaja okoline (6,6 %). Paleolitička prehrana se pokazala prihvatljiva prema percepciji zdravstvenog utjecaja, lakoći pridržavanja, stupnju sitosti, ukusnosti, smanjenoj potrebi za slatkom hranom, lakoći nabave namirnica te prema percepciji općeg zdravlja i blagostanja, dok je financijski trošak predstavljao jedini faktor neprihvatljivosti ovakvog načina prehrane

Usklađenost tjelesne konstitucije i prehrane s obzirom na ayurvedske principe

Ayurvedska medicina je priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a usporedba principa suvremene znanosti o prehrani i ayurvedskih principa pokazuje određene podudarnosti. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati korelaciju prehrambenih navika i tjelesne konstitucije ispitanika prema principima ayurvede. Podaci o tjelesnoj konstituciji (prakriti) dobiveni su ispunjavanjem testa za doshe, dok su podaci o prehrani prikupljeni upitnikom o učestalosti konzumiranja te posebno razvijenim upitnikom za prehrambene navike. U istraživanju je sudjelovalo 210 odraslih ispitanika (38,6 % muškaraca, 61,4 % žena). Od ukupnog broja ispitanika, 131 (62,38 %) imaju uravnoteženu tjelesnu konstituciju, dok njih 79 (37, 62 %) ima uneravnoteženu konstituciju. Za kapha tjelesnu konstituciju, rezultati su pokazali povezanost prehrambenih navika i konstitucije. Kod uneravnoteženih tjelesnih konstitucija, povezanost je uočena samo kod pitta neravnoteže i njezinih prehrambenih navika