Povezanost depresije i anksioznosti kod bolesnika s kroničnom nemalignom boli

Introduction. Two-thirds of primary care patients with depression also have somatic symptoms present, making detection of depression more difficult. Primary health care is the first level of screening for depression, and early detection is key to treatment success. Anxiety also has a high comorbidity rate with chronic pain conditions. Generalized anxiety disorder (GAD) is common among patients with “medically unexplained” chronic pain and chronic physical illness and is also a predictor of chronic musculoskeletal pain after trauma. Belonging to different ethnic groups and ignorance of these differences by primary care physicians can be an obstacle to good health care, especially early recognition of depressive symptoms. Aim. The aim of this proposed, systematic work was to draw conclusions from empirical research dealing with the processes involved in the examination of depression, anxiety, and chronic non malignant pain. The research question for this review paper was to examine the correlation of depression and anxiety with chronic non-malignant pain. The aim was to examine the role of primary health care in recognizing, preventing, and treating depression and anxiety in patients with chronic non-malignant pain, and whether there is a difference in the correlation between depression, anxiety, and chronic non-malignant pain according to ethnicity. Methods. Methods for identifying the study were derived from the Medline database (via PubMed). The analysis included all scientific papers in English, regardless of methodology, published since 2011. The papers dealt with the correlation between depression, anxiety, and chronic non-malignant pain, and included the population of primary care patients over 18 years of age who suffer from chronic nonmalignant pain and at the same time have symptoms of depression and anxiety present or are members of ethnic groups. 403 articles were found, original and review papers, of which, after a detailed reading, 10 were selected that meet the inclusion criteria for the purposes of this review. Results. Depression and anxiety are significantly more present in people with chronic pain (23%), compared to those who do not have chronic pain (12%). The most common is chronic musculoskeletal pain, with one-third of patients having depression. Depression and anxiety are significantly associated with the intensity and duration of pain. Chronic pain and depression also differ according to ethnic groups, with cultural differences and language barriers being a barrier to early detection of depression. Conclusion. Depression is the most common mental health disorder associated with chronic pain. It is extremely important to treat both depression and pain, in order to prevent the development of severe depression and chronic pain at an early stage. The integrated program at the level of primary health care is expected to have positive effects on both the physical and mental condition of patients. Cultural differences and ethnicity, which can significantly reduce the detection of depressive symptoms at the primary health care level, should certainly be taken into account.Uvod. Dvije trećine pacijenata primarne zdravstvene zaštite s depresijom ima prisutne i somatske simptome, čineći otkrivanje depresije težom. Primarna zdravstvena zaštita prva je razina probira za depresiju, a rano otkrivanje ključno je za uspjeh liječenja. Anksioznost također ima visoku stopu komorbiditeta s kroničnim bolnim stanjima. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) čest je među pacijentima s „medicinski neobjašnjivom” kroničnom boli i kroničnim fizičkim bolestima te je i prediktor kronične mišićno-koštane boli nakon traume. Pripadnost različitim etničkim skupinama i činjenica da liječnici primarne zdravstvene zaštite ne poznaju te razlike mogu biti prepreka u dobroj zdravstvenoj skrbi, prije svega ranom prepoznavanju simptoma depresije. Cilj. Cilj ovog predloženog, sistematičnog rada bio je izvući zaključke iz empirijskog istraživanja koje se bavi procesima uključenima u ispitivanje depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli. Istraživačko pitanje za ovaj pregledni rad bilo je ispitati povezanost depresije i anksioznosti s kroničnom nemalignom boli. Cilj je bio ispitati ulogu primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju, prevenciji i liječenju depresije i anksioznosti kod bolesnika s kroničnom nemalignom boli te postoji li razlika u povezanosti depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli s obzirom na etničku pripadnost. Metode. Metode za identifikaciju studije izvedene su iz baze podataka Medline (via PubMed). U analizu su uključeni svi znanstveni radovi na engleskom jeziku, bez obzira na metodologiju, objavljeni od 2011. koji se odnose na povezanost depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli, koji obuhvaćaju populaciju pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite starijih od 18 godina koji boluju od kronične nemaligne boli i istodobno imaju prisutne simptome depresije i anksioznosti ili su pripadnici etničkih skupina. Pronađeno je 403 članka, originalnih i preglednih radova, od kojih je nakon detaljnog čitanja odabrano 10 koji zadovoljavaju uključujuće kriterije za potrebe ovog pregleda. Rezultati. Depresija i anksioznost značajno su prisutnije kod osoba s kroničnom boli (23%) u odnosu na one koji ih nemaju (12%). Najčešća je mišićno-koštana kronična bol, pri čemu trećina pacijenata ima depresiju. Depresija i anksioznost značajno su povezane s intenzitetom i trajanjem boli. Kronična bol i depresija razlikuju se i s obzirom na etničke skupine, pri čemu kulturalne razlike i jezična barijera mogu biti prepreka u ranom otkrivanju depresije. Zaključak. Depresija je najčešća smetnja mentalnog zdravlja koja je povezana s kroničnom boli. Od iznimne je važnosti liječenje i depresije i boli, kako bi se u ranoj fazi spriječio razvoj teže depresije i kronične boli. Od integriranog programa na razini primarne zdravstvene zaštite očekuju se pozitivni učinci i na fizičko i na psihičko stanje pacijenata. Svakako treba uzeti u obzir kulturološke razlike i etničku pripadnost, koje na razini primarne zdravstvene zaštite mogu značajno smanjiti otkrivanje simptoma depresije

Dung Beetles and Long-term Habitat Fragmentation in Alter do Chão, Amazônia, Brazil

Made available in DSpace on 2016-02-04T19:48:14Z (GMT). No. of bitstreams: 5 dung.pdf: 445276 bytes, checksum: 84cbf9f9f94fa4a374aa0f82bc416791 (MD5) license_url: 49 bytes, checksum: 4afdbb8c545fd630ea7db775da747b2f (MD5) license_text: 0 bytes, checksum: d41d8cd98f00b204e9800998ecf8427e (MD5) license_rdf: 0 bytes, checksum: d41d8cd98f00b204e9800998ecf8427e (MD5) license.txt: 120 bytes, checksum: c5ec8a89f6203da160ca192812b3f657 (MD5) Previous issue date: 2008

ČIMBENICI RIZIKA U NASTANKU DEPRESIJE

Pozadina. Depresija postaje globalni javnozdravstveni problem. Recidiv bolesti je čest, u čak 75% unutar deset godina. Predviđa se da će do 2030.godine biti drugi zdravstveni problem. Dovodi do osobnog invaliditeta, i uzrok je radno-socijalnog nefunkcioniranja obitelji. Cilj. Sistematičnim pregledom dostupnih istraživanja prikazati koji su najčešći čimbenici rizika u nastanku depresije, tko je skloniji depresiji žene ili muškarci, te procijeniti koje bi javnozdravstvene mjere doprinijele prevenciji i ranom otkrivanju depresije. Metodologija. Pretraživanjem baza podataka pronađeni su originalni i pregledni članci koji su se odnosili na temu depresije. Kriterij odabira članka bile su ključne riječi, engleski jezik te period od 2003-2014.godine. Metoda istraživanja bila je najčešće kohortna longitudinalna studija, kvalitativna studija te kohortna prospektivna i retrospektivna studija. Rezultati. Istraženo je 39 čimbenika rizika koji mogu utjecati na pojavnost depresije, od toga 28 njih više djeluje na pojavnost depresije kod žena nego kod muškaraca. Također je dokazano da je učestalost nastanka depresije veća kod žena nego kod muškaraca, u omjeru 2:1. Zaključak. Javnozdravstvenim mjerama, prevencijom i ranom detekcijom može se utjecati na smanjenje prevalencije depresije u populaciji.

First record of Micronycteris sanborni (Chiroptera: Phyllostomidae) from Central Amazonia, Brazil: range expansion and description of its echolocation

This note reports the first record of Micronycteris sanborni in Amazonas State, Brazil. It extends the species ’ known range > 2000 km northwestward and represents the first record of M. sanborni in a humid tropical ecosystem, suggesting that the species might not be exclusive to dry areas, as previously thought. The individual was captured in Vismia -dominated secondary forest within the fragmented landscape of the Biological Dynamics of Forest Fragments Project. We present morphometric data and provide the first description of the echolocation calls of this poorly known species

Usporedba učinkovitosti različitih vrsta zaštitnih maski u smanjenju prijenosa virusa SARS-CoV-2

Introduction. Protective equipment has become globally used to protect against respiratory infections in healthcare workers and sick patients. With the emergence of the SARS-CoV-2 virus and the global pandemic, the role of protective masks in reducing the transmission of the new virus has become the subject of much research. Although the protective mask has a significant role in reducing the transmission of infections, wearing it also has certain adverse effects. Aim. The aim of this review is to show the effectiveness of different types of protective masks in reducing the transmission of the SARS-CoV-2 virus, as well as the comparison of adverse effects when wearing protective masks. Methods. The method for analyzing the topic of the effectiveness of protective masks included reviews of papers found on the Google search engine, Medline database (via PubMed) and Hrcak. Included in the analysis are scientific papers with clinical trials or review papers, in English and Croatian, regardless of methodology, published since 2020. Included works include topics such as medical masks, respirators, cloth masks and their materials, effectiveness and importance of use, and adverse effects of wearing protective masks. A total of 2,110 articles, original and review papers were found, of which, after a detailed reading and analysis of several authors, 11 were selected that meet the eligibility criteria of this review paper.Results. There are filter half-masks with/without valve, surgical masks and hygienic or cloth masks. A surgical mask may provide better protection than a cloth mask, although this may depend on the layers and material the masks are made of. Respirator masks are somewhat more effective than surgical masks, but the difference turned out to be insignificant. The most common side effects of wearing masks for a long time are increased secretion of sputum, cough, dyspnea, difficulty when communicating, lack of closeness and feelings of insecurity. Conclusion. A face mask protects against infection and is associated with a reduced risk of infection. The habit of wearing a mask and the correct way of wearing it proved to be important factors in reducing the risk of infection.Uvod. Zaštitna oprema postala je globalno korištena za zaštitu od respiratornih infekcija kod zdravstvenih radnika i bolesnih pacijenata. S pojavom virusa SARSCoV- 2 i globalnom pandemijom, uloga zaštitnih maski u smanjenju prijenosa novog virusa postala je predmetom mnogih istraživanja. Iako zaštitna maska ima važnu ulogu u smanjenju prijenosa infekcija, njezino nošenje ima i određene neželjene učinke. Cilj. Prikazati učinkovitost različitih vrsta zaštitnih maski u smanjenju prijenosa virusa SARS-CoV-2, kao i usporedbu neželjenih učinaka pri nošenju zaštitnih maski. Metode. Analiza teme o učinkovitosti zaštitnih maski uključivala je preglede radova na tražilici Google te baza podataka Medline (putem PubMeda) i Hrčak. U analizu su uključeni znanstveni radovi s kliničkim ispitivanjima ili pregledni radovi, na engleskom i hrvatskom jeziku, bez obzira na metodologiju, objavljeni od 2020. Uključeni radovi sadrže teme kao što su medicinske maske, respiratori, platnene maske i njihovi materijali, učinkovitost i važnost korištenja te neželjeni učinci nošenja zaštitnih maski. Pronađeno je 2110 članaka, originalnih i preglednih radova, od kojih je nakon detaljnog čitanja i analize više autora odabrano 11 koji zadovoljavaju uključujuće kriterije za potrebe ovog preglednog rada. Rezultati. Razlikuju se filtarske polumaske s ventilima ili bez njih, kirurške maske te higijenske ili platnene maske. Kirurška maska može biti bolja zaštita od platnene maske, iako to može ovisiti o slojevima i materijalu od kojeg je maska izrađena. Maske respira-tori nešto su učinkovitije od kirurških maski, no razlika se pokazala neznatnom. Najčešći su neželjeni učinci pri dugotrajnom nošenju maski pojačana produkcija sputuma, kašalj, dispneja, otežana komunikacija, nedostatak bliskosti i osjećaj nesigurnosti. Zaključak. Maska za lice štiti od infekcija i povezuje se sa smanjenim rizikom od infekcije. Navika nošenja maske i pravilan način nošenja pokazali su se važnim čimbenikom za smanjenje rizika od infekcije

Sindrom postintenzivne skrbi Post-intensive care syndrome

Pozadina: Sindrom postintenzivne skrbi (engl. PICS-post-intenzive care syndrome) definira se kao pogoršanje kognitivnih, psihičkih i fizičkih funkcija kod bolesnika koji su preboljeli bolesti s visokim stupnjem smrtnog ishoda u jedinici intenzivnog liječenja (JIL). Precizna prevalencija sindroma je nepoznata: prema publiciranim rezultatima procjenjuje se da se kod jedne četvrtine do jedne polovine preživjelih verificira postojanje nekih od navedenih smetnji. Cilj: Cilj je preglednog članka iznaći zaključke provedenog empirijskog istraživanja koje istražuje učestalost kognitivnih, psihičkih i fizičkih simptoma u bolesnika nakon otpuštanja iz jedinice intenzivnog liječenja. Istraživanje je trostupanjsko te se ispituju pokazatelji sindroma PICS-a, koji su čimbenici rizika povezani s povećanom incidencijom nastanka sindroma postintenzivne skrbi, i ispitati koje metode i terapijski postupci smanjuju rizik u nastanku PICS-a. Rezultati: Simptomi su sindroma postintenzivne skrbi slabost mišića, slabija pokretljivost, lošija koncentracija, slabljenje memorije, umor, anksioznost i depresivno raspoloženje. Čimbenici rizika nastanka sindroma postintenzivne skrbi neuromuskularni su poremećaji, demencija, psihijatrijske bolesti, JIL-specifični čimbenici, uporaba mehaničke ventilacije, delirij, sepsa i sindrom akutnog respiratornog distresa. Učestalost nastanka PICS-a može se smanjiti uporabom metoda/postupaka koji smanjuju vremensko trajanje sedacije i ubrzavaju ranu fizičku rehabilitaciju. Zaključak: Sindrom se verificira kad se pronađu novi ili utvrdi postojanje pogoršanja znakova i simptoma jednog ili više od triju organskih sustava: kognitivni, psihički i fizički. Identifikacija svake navedene komponente potvrđuje se testiranjima. Znakovi i simptomi sindroma postintenzivne skrbi mogu se poboljšati tijekom prvih 6 do 12 mjeseci nakon otpuštanja iz jedinice intenzivnog liječenja. Međutim, kod mnogih pacijenata, deficiti perzistiraju godinama. PICS je povezan s nemogućnošću povratka na posao i smanjenom kvalitetom stupnja života, kao i povećanim rizikom od smrti tijekom nekoliko sljedećih godina

Healthy Settings / Health Promoting Settings

In addition to genetic factors, human health is influ¬enced by many other exogenous factors: environ¬mental set-up, housing conditions, education, public services, social security, protection of people, etc. Health improvement and the creation of potentials for good health before health problems and vulner¬ability appear are the fundamental determinants of health promotion. The World Health Organization advocates health promotion and providing healthy surroundings that would allow the maximal expression of all human potentials (mental, physical, social, spiritual). The aim of this article was to examine the association of environmental factors that affect mental and physical health. By a series of public health pro¬grams, there is an attempt to preserve health from the earliest beginning of life – from its conceivement. Negative environmental factors present in the early phases of childhood may produce far-reaching consequences for the entire life. Critical groups include elderly people, homeless, migrants, persons with special needs and those living on the margin of poverty. The reorientation of the health system is necessary, so that its focus is moved toward the individual and community, and to strengthen the culture oriented to health and prevention, not to disease. The coop¬eration and linking inside the sector and with other sectors by the creation of partnerships and networks is unavoidable. There are many examples of the Healthy Cities project that contributed to the wellbeing of citizens on the level of city administration