319 research outputs found
Onkraj gradbišča, onkraj nacionalnega državljanstva: Infrapolitika državljanstva
Since the nation-state ceases to exist as the only centre of sovereignty and arena where key political decisions are made, efforts to envisage new forms of citizenship are separating political membership from the nation and constitute it according to entirely new criteria. The article examines the new concept of translocal citizenship that moves away from the nation-state as its territorial reference point, and simultaneously rejects its continuation within some new supranational entity. In the second part, the article reflects on the Beyond a Construction Site project, initiated by the Obrat Culture and Art Association (KUD Obrat), where an unused construction site has been employed as a community garden. The project illustrates translocal citizenship in practice, since the garden is fostering new forms of collective action and new forms of political membership which are better suited to intercultural dialogue and inclusion of migrant communities than are nation-states.Danes, ko nacionalna država ni več edini center suverenosti in prostor sprejemanja ključnih odločitev, poskusi zamišljanja novih oblik državljanstva politično članstvo čedalje bolj ločujejo od države in ga konstituirajo po novih kriterijih. Članek obravnava koncept translokalnega državljanstva, ki se oddaljuje od nacionalne države kot glavne referenčne točke, in ki hkrati zavrača njegovo oblikovanje v okviru novih nadnacionalnih entitet. V drugem delu članek reflektira projekt Onkraj gradbišča, s katerim je KUD Obrat opuščeno gradbišče spremenil v skupnostni vrt. Projekt prikazuje translokalno državljanstvo v praksi, saj je vrt rezultiral v novih oblikah kolektivne akcije in novih oblikah političnega članstva, ki so bolj primerne za medkulturni dialog in vključevanje migrantskih skupnosti kot pa nacionalne države
Performativna moč translokalnega državljanstva
In topical debates on migration and global, world and cosmopolitan citizenship, the article introduces the anarchist idea of translocal citizenship. With its vision of communitarian nomadism, the concept aims at an idea and praxis of municipalized citizenship that is constituted beyond the nation-state, sometimes in opposition to it, but always surpasses the parochial forms of political community that make global connectedness impossible.Članek v aktualne razprave o migracijah in globalnem, svetovnem ter kozmopolitskem državljanstvu posega z rekuperacijo anarhističnega koncepta translokalnega državljanstva, ki z vizijo komunitarnega nomadizma cilja na idejo in prakso municipaliziranega državljanstva. To se konstituira mimo države, včasih nasproti njej, vedno pa se oddaljuje od ideje nacionalnosti, pri tem pa seveda presega parohialne oblike politične skupnosti, ki ne upoštevajo ali pa celo onemogočajo globalno povezanost
Social Dialogue in Public Sector Reflection about Hungarian and Slovenian approach
The process of last years expended enlargement of the European Union leads EU governmental bodies towards enacting new European documents. These documents must be considered as legal bases for making the EU the most dynamic and competitive economy in the world being capable of sustainable economic growth with more and better jobs and greater social cohesion. In the area of the EU legislation the social dialogue must be regarded as an important issue. For time being the EU documents regulate some elements of social dialogue in private sector however, the social dialogue in public sector is still outside of the EU regulation. The paper elaborates a comparative view between two Member States such as Hungary and Slovenia by exploring and analyzing EU industrial relations, and the relationship between the industrial relations of these Member States. It is evident that the EU enlargement has further increased this diversity, and the EU industrial relations in many parts distinguish from national industrial relations. This article analyses the process of the legislative activities at the EU legislative bodies, as well as in the national legislations of Hungary and Slovenia. It emphasizes also the concept of EU industrial relations and shows, which are the frames of the social dialogue in public sector of Hungary and Slovenia
S POSTAVLJANJEM GRANICA JAČAMO DJETETOVU OSOBNOST
Prilikom postavljanja granica često se susrećemo s problemima, koji su normalni i ne znače neuspjeh u obrazovanju. Probleme moramo shvatiti kao izazov, a ne kao poraz, inferiornost, nesposobnost, sumnju u sebe ili nesposobnost. Nemamo recept za postavljanje granica, ali imamo životni izazov. Put do odredišta je krivudav i s mnogo slijepih ulica. Ako se prema tim putovima odnosimo realno, bogatiji smo za mnoga iskustva. Činjenica je da se djeca i odrasli mijenjaju, a samim time se mijenja i odgojni stav. Ograničenja nisu zabrane i ni na koji način ne bi trebala biti kazna. Granice su dio temelja na kojem roditelji i odgajatelji grade odnos s djetetom. To znači da svoju moć ne potvrđujemo granicama, već želimo usmjeravati i podržati djecu i poticati. Granice nam govore koji su nam izbori dostupni. Oni također mogu predstavljati uvjete pod kojima dopuštamo da se nešto dogodi ili dogodi u mjeri u kojoj se to dogodi možemo to učiniti sami
ZAŠTO JE VAŽNO DA DJECA ČITAJU?
Čitanje bajki djeci treba započeti u ranom djetinjstvu. Time se kod djeteta razvija odnos prema knjigama i obogaćuje rječnik, što će djetetu znatno olakšati učenje čitanja u kasnijim godinama. Čitajući djetetu, kvalitetno i korisno provodimo zajedničko vrijeme s njim. Smisao ranog čitanja nije "naučiti" dijete riječima, već igrati se, razgovarati, istraživati i zabavljati se s njim. Djetetu ponudimo slikovnicu da samo pogleda, zatim s njim razgovaramo uz ilustracije ili pjevamo pjesmicu. Čitanje je neiscrpan izvor za stjecanje znanja i ponašanja o najrazličitijim pojavama iz svijeta i života na njemu. Samo pričajući priče koje su pročitali, doživjeli ili izmislili, većina roditelja ne može ponuditi takvo bogatstvo riječi, događaja, misli i ponašanja kakvo svojoj djeci nude iz knjiga. Za dijete slušanje knjige znači i biti u blizini roditelja i zajedno raditi neku aktivnost. Zajedničke aktivnosti kod djeteta stvaraju osjećaj veće povezanosti i sigurnosti
- …