Digital Inequality in Rural Areas

Digitalna nejednakost je razlika u posjedovanju i korištenju informacijsko- komunikacijskih tehnologija, a posljedica je informacijskog društva koje se razvija velikom brzinom. Najčešće se očituje u razlici u posjedovanju i korištenju informacijsko- komunikacijskih tehnologija između određenih država, gradova, ili u razlici između ruralnih i urbanih sredina. Čimbenici koji uzrokuju digitalnu nejednakost su ekonomski, tehnološki, društveni i politički. Navedeni čimbenici međusobno su ovisni. Postoji mnogo načina na koje se može smanjiti ili prevladati digitalna nejednakost, jedan od tih načina je stjecanje kompetencija novih oblika pismenosti kao što je primjerice informacijska pismenost te omogućavanje pristupa novim tehnologijama onima koji ih nemaju kako ne bi bili društveno isključeni. U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja digitalne nejednakosti u ruralnim sredinama s obzirom na društveno- ekonomske varijable kao što dob, spol i stupanj obrazovanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako dob, spol i obrazovanje utječu na postojanje digitalne nejednakosti u mjestima Posedarje i Podgradina koji pripadaju Općini Posedarje. Rezultati su pokazali da na posjedovanje i korištenje informacijsko- komunikacijskih tehnologija najviše utječu dob stanovnika i stupanj obrazovanja, te da spol nije važan prediktor u postojanju digitalne nejednakosti u mjestima Posedarje i Podgradina.The digital divide is a difference in the possession and use of information and communication technology, a result of the information society which is rapidly developing. Most often seen in the difference in the possession and use of information and communication technologies between certain states, cities, or the difference between rural and urban areas. Factors causing digital inequality are economic, technological, social and political. These factors are interdependent. There are many ways you can reduce or overcome digital inequality, one of those ways is to acquire competences of new forms of literacy such as, for example, information literacy and providing access to new technologies to those who do not have them so as not to be socially excluded. This paper presents the results of research of the digital divide in rural areas due to the socio-economic variables such as age, gender and level of education. The aim of this study was to determine how age, gender and education affect the existence of the digital divide in places Posedarje and Podgradina belonging to the Municipality of Posedarje. The results showed that the possession and use of information and communication technologies are most affected age population and level of education, and that gender is an important predictor of the existence of the digital divide in places Posedarje the Podgradina

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession

Digital Inequality in Rural Areas

Digitalna nejednakost je razlika u posjedovanju i korištenju informacijsko- komunikacijskih tehnologija, a posljedica je informacijskog društva koje se razvija velikom brzinom. Najčešće se očituje u razlici u posjedovanju i korištenju informacijsko- komunikacijskih tehnologija između određenih država, gradova, ili u razlici između ruralnih i urbanih sredina. Čimbenici koji uzrokuju digitalnu nejednakost su ekonomski, tehnološki, društveni i politički. Navedeni čimbenici međusobno su ovisni. Postoji mnogo načina na koje se može smanjiti ili prevladati digitalna nejednakost, jedan od tih načina je stjecanje kompetencija novih oblika pismenosti kao što je primjerice informacijska pismenost te omogućavanje pristupa novim tehnologijama onima koji ih nemaju kako ne bi bili društveno isključeni. U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja digitalne nejednakosti u ruralnim sredinama s obzirom na društveno- ekonomske varijable kao što dob, spol i stupanj obrazovanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako dob, spol i obrazovanje utječu na postojanje digitalne nejednakosti u mjestima Posedarje i Podgradina koji pripadaju Općini Posedarje. Rezultati su pokazali da na posjedovanje i korištenje informacijsko- komunikacijskih tehnologija najviše utječu dob stanovnika i stupanj obrazovanja, te da spol nije važan prediktor u postojanju digitalne nejednakosti u mjestima Posedarje i Podgradina.The digital divide is a difference in the possession and use of information and communication technology, a result of the information society which is rapidly developing. Most often seen in the difference in the possession and use of information and communication technologies between certain states, cities, or the difference between rural and urban areas. Factors causing digital inequality are economic, technological, social and political. These factors are interdependent. There are many ways you can reduce or overcome digital inequality, one of those ways is to acquire competences of new forms of literacy such as, for example, information literacy and providing access to new technologies to those who do not have them so as not to be socially excluded. This paper presents the results of research of the digital divide in rural areas due to the socio-economic variables such as age, gender and level of education. The aim of this study was to determine how age, gender and education affect the existence of the digital divide in places Posedarje and Podgradina belonging to the Municipality of Posedarje. The results showed that the possession and use of information and communication technologies are most affected age population and level of education, and that gender is an important predictor of the existence of the digital divide in places Posedarje the Podgradina