3 research outputs found
Prevalencija patoloÅ”kih lezija dijagnosticiranih citologijom u maÄaka i njihova povezanost s dobi, pasminom i spolom.
Cytology is the diagnostic procedure of the microscopic evaluation of cells. It is becoming increasingly important and more frequently used in veterinary diagnostics, having many advantages including simplicity, speed and low cost. To determine the pathological changes diagnosed by cytology in cats, as well as the distribution of age, breed and gender in the diagnosed changes, we performed a retrospective study on slides submitted to the Department of Veterinary Pathology for routine cytological examination. The archive was searched for all feline cytology slides submitted from 2009 to 2018. All the slides were re-evaluated and classified into one of the four pathological processes: āneoplasiaā, āinflammationā, āother conditionā or ānon-diagnostic sampleā. Breed, age, gender and the tissue from which the lesion was sampled were noted from the submission form, and statistically analyzed. The most frequent type of pathological process diagnosed was neoplasia, which reflects the high prevalence of neoplastic diseases in cats reported in literature data. Pathological changes were mostly diagnosed in domestic shorthaired cats of both sexes, with an average age of 8.4 years, but no breed, age or gender predisposition was found. The most evaluated tissue was skin, probably due to its accessibility and the ease of obtaining a sample from skin lesions. The most frequent neoplasia were malignant and the most frequent diagnosis was round cell neoplasia. Cats affected with round cell neoplasia had a significantly lower average age (7.3 years) than cats diagnosed with epithelial and mesenchymal neoplasia (9.9 and 10.3 years, respectively), probably reflecting the common retroviral infection in Croatian cats.Citologija je sve važniji i sve ÄeÅ”Äe primjenjivan dijagnostiÄki postupak u kojemu se mikroskopski analiziraju stanice, a ima i brojne prednosti, kao Å”to su jednostavnost izvedbe, brzina i niska cijena. Kako bismo odredili patoloÅ”ke promjene dijagnosticirane citologijom u maÄaka kao i raspodjelu prema dobi, pasmini i spolu, proveli smo retrospektivno istraživanje na uzorcima dostavljenima Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskoga fakulteta SveuÄiliÅ”ta u Zagrebu za rutinsku citoloÅ”ku analizu. Pretraženi su arhivski preparati za sve maÄje citoloÅ”ke nalaze od 2009. do 2018. godine. Svi su preparati ponovno analizirani i razvrstani u jedan od Äetiri patoloÅ”ka procesa: neoplazija, upala, druga stanja i nedijagnostiÄki uzorak. Pasmina, dob, spol i tkivo iz kojega su uzorci uzeti zabilježeni su u odgovarajuÄem obrascu i statistiÄki analizirani. NajÄeÅ”Äe dijagnosticiran patoloÅ”ki proces bio je neoplazija, Å”to govori o visokoj prevalenciji neoplastiÄne bolesti u maÄaka opisanoj u literaturi. PatoloÅ”ke promjene najÄeÅ”Äe su dijagnosticirane u domaÄe kratkodlake maÄke oba spola, prosjeÄne dobi 8,4 godina. Pasminska, dobna i spolna predispozicija meÄutim nisu utvrÄene. NajÄeÅ”Äe analizirano tkivo bila je koža, vjerojatno zbog najlakÅ”e dostupnosti i lakog dobivanja uzorka iz kožnih lezija. NajÄeÅ”Äa je neoplazija bila zloÄudna tvorevina, a najÄeÅ”Äa dijagnoza neoplazija okruglih stanica. MaÄke oboljele od ove neoplazije imale su znakovito nižu prosjeÄnu dob (7,3 godina) od maÄaka kojima je dijagnosticirana epitelna i mezenhimna neoplazija (9,9 i 10,3 godina), Å”to je vjerojatno pokazatelj da se radi o Äestoj retrovirusnoj infekciji u maÄaka u Hrvatskoj
CLINICAL AND LABORATORY VARIABLES AS PROGNOSTIC INDICATORS IN COLIC HORSES
Neovisno o uzroku, kolike obuhvaÄaju skupinu bolesti s visokom smrtnoÅ”Äu u konja, te su
simptomi kolike vrlo Äest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim
44
istraživanju obuhvaÄeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog koliÄnih bolova.
Prikupljeni su kliniÄki i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir
su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu
pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i
ultrazvuÄne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i koliÄina,
koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patoloÅ”kog procesa i naÄin
lijeÄenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage,
prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i koliÄina, koncentracija ukupnih proteina i albumina,
lokalizacija patoloÅ”kog procesa, kao ni naÄin provedene terapije nisu pokazali prognostiÄku
važnost u naŔoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja
sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) znaÄajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to
jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom
bolesti. NajznaÄajniji prognostiÄki pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku
primitka. StiÅ”ana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostiÄki parametar, kao i
koncentracija laktata viÅ”a od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliniÄkim pregledom i
laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoÄi u prognoziranju ishoda bolesti, Å”to dodatno
naglaŔava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta.Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics
require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89
45
horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect
patientās condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease,
circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage),
appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH
value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization
of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and
ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count,
albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no
prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour,
CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers,
nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at
the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate
concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by
clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome,
which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators
during the first admission of the patient
CLINICAL AND LABORATORY VARIABLES AS PROGNOSTIC INDICATORS IN COLIC HORSES
Neovisno o uzroku, kolike obuhvaÄaju skupinu bolesti s visokom smrtnoÅ”Äu u konja, te su
simptomi kolike vrlo Äest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim
44
istraživanju obuhvaÄeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog koliÄnih bolova.
Prikupljeni su kliniÄki i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir
su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu
pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i
ultrazvuÄne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i koliÄina,
koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patoloÅ”kog procesa i naÄin
lijeÄenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage,
prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i koliÄina, koncentracija ukupnih proteina i albumina,
lokalizacija patoloÅ”kog procesa, kao ni naÄin provedene terapije nisu pokazali prognostiÄku
važnost u naŔoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja
sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) znaÄajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to
jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom
bolesti. NajznaÄajniji prognostiÄki pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku
primitka. StiÅ”ana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostiÄki parametar, kao i
koncentracija laktata viÅ”a od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliniÄkim pregledom i
laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoÄi u prognoziranju ishoda bolesti, Å”to dodatno
naglaŔava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta.Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics
require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89
45
horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect
patientās condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease,
circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage),
appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH
value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization
of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and
ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count,
albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no
prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour,
CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers,
nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at
the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate
concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by
clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome,
which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators
during the first admission of the patient