Comparison of the organization of nursing care in Croatia and other countries of the European union

Republika Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine dobila mogucnost integracije sa zemljama clanicama u svim podrucjima društvenog života ukljucujuci zdravstvo i sestrinstvo. Sestrinska skrb je sastavni dio zdravstvene zaštite koju provode medicinske sestre. Organizacija sestrinske skrbi kako u Hrvatskoj tako i drugim zemljama EU provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite. U radu su analizirani recentni strucni i znanstveni radovi o sestrinstvu, te zakonski propisi u Hrvatskoj i EU. Organizacija i stanje sestrinske skrbi u Hrvatskoj i drugim zemljama EU je prikazana na temelju izvješca i studija o sestrinstvu. U Hrvatskoj medicinske sestre cine 46% zdravstvenih djelatnika. U 2014. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo zaposleno 35 033 medicinske sestre. Od tog broja 60% ih radi u klinickim ustanovama i bolnicama, a oko 20% u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Organizacija zdravstvenog sustava i sestrinske skrbi u EU je prikazana za osam zemalja clanica. Prosjecan broj medicinskih sestara na 100 000 stanovnika u EU 28 je 801 sestra, a Hrvatska je po broju sestara ispod vecine EU zemalja. Analizirajuci broj sestara u EU 28, Hrvatska zauzima 22. mjesto s 526 sestara na 100 000 stanovnika. Približan broj sestara kao Hrvatska imaju Velika Britanija, Poljska, Litva i Austrija. Prema analiziranim podacima Hrvatska ima manji broj medicinskih sestra u usporedbi s vecinom susjednih zemalja. Za djelotvoran, održiv i kvalitetan zdravstveni sustav potrebno je rješavanje problema medicinskih sestara. Najveci problemi u organizaciji sestrinske skrbi u vecini EU zemalja kao i Hrvatskoj su nedostatak medicinskih sestara, povecanje specificnih potreba za zdravstvenom njegom, nezadovoljstvo radnim uvjetima i niska primanja.By joining the European Union in 2013 Republic of Croatia has got the opportunity to integrate with other member states in various aspects of society including health care and nursing. Nursing care has been an essential part of a health care system carried out by nurses. Organisation of nursing care in Croatia and other member states is being carried out on every level of a health care system. This paper analyzes recent professional and scientific literature and legislation in Croatia and the EU. Review of the organisation and the state of nursing care in Croatia and other member states in the EU is based on reports and studies of nursing care. Nurses account for 46% of health care employees in Croatia. In 2014 a total of 35 033 nurses was employed in Croatia. 60% of them were employed in clinical institutions, while around 20% worked in primary health care. This paper reviews the organisation of health care and nursing system in eight EU member states. By analyzing nursing staff figures in the EU 28, Croatia takes the 22nd place with 526 nurses per 100 000 population. Since the average number of nurses in the EU 28 is 801 per 100 000 population, Croatia lies below the majority of EU member states according to that indicator. Great Britain, Poland, Lithuania and Austria have comparable numbers of nursing staff as Croatia, while Croatia has a relatively smaller number of nursing staff as compared to most neighbouring countries. Efficient, sustainable and quality health care system requires the resolution of nursing staff problems. The biggest problems in the organisation of nursing care in most EU member states as well as in Croatia are the shortage of nursing staff, increased needs for special nursing care, dissatisfaction with working conditions and low wages

Comparison of the organization of nursing care in Croatia and other countries of the European union

Republika Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine dobila mogucnost integracije sa zemljama clanicama u svim podrucjima društvenog života ukljucujuci zdravstvo i sestrinstvo. Sestrinska skrb je sastavni dio zdravstvene zaštite koju provode medicinske sestre. Organizacija sestrinske skrbi kako u Hrvatskoj tako i drugim zemljama EU provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite. U radu su analizirani recentni strucni i znanstveni radovi o sestrinstvu, te zakonski propisi u Hrvatskoj i EU. Organizacija i stanje sestrinske skrbi u Hrvatskoj i drugim zemljama EU je prikazana na temelju izvješca i studija o sestrinstvu. U Hrvatskoj medicinske sestre cine 46% zdravstvenih djelatnika. U 2014. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo zaposleno 35 033 medicinske sestre. Od tog broja 60% ih radi u klinickim ustanovama i bolnicama, a oko 20% u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Organizacija zdravstvenog sustava i sestrinske skrbi u EU je prikazana za osam zemalja clanica. Prosjecan broj medicinskih sestara na 100 000 stanovnika u EU 28 je 801 sestra, a Hrvatska je po broju sestara ispod vecine EU zemalja. Analizirajuci broj sestara u EU 28, Hrvatska zauzima 22. mjesto s 526 sestara na 100 000 stanovnika. Približan broj sestara kao Hrvatska imaju Velika Britanija, Poljska, Litva i Austrija. Prema analiziranim podacima Hrvatska ima manji broj medicinskih sestra u usporedbi s vecinom susjednih zemalja. Za djelotvoran, održiv i kvalitetan zdravstveni sustav potrebno je rješavanje problema medicinskih sestara. Najveci problemi u organizaciji sestrinske skrbi u vecini EU zemalja kao i Hrvatskoj su nedostatak medicinskih sestara, povecanje specificnih potreba za zdravstvenom njegom, nezadovoljstvo radnim uvjetima i niska primanja.By joining the European Union in 2013 Republic of Croatia has got the opportunity to integrate with other member states in various aspects of society including health care and nursing. Nursing care has been an essential part of a health care system carried out by nurses. Organisation of nursing care in Croatia and other member states is being carried out on every level of a health care system. This paper analyzes recent professional and scientific literature and legislation in Croatia and the EU. Review of the organisation and the state of nursing care in Croatia and other member states in the EU is based on reports and studies of nursing care. Nurses account for 46% of health care employees in Croatia. In 2014 a total of 35 033 nurses was employed in Croatia. 60% of them were employed in clinical institutions, while around 20% worked in primary health care. This paper reviews the organisation of health care and nursing system in eight EU member states. By analyzing nursing staff figures in the EU 28, Croatia takes the 22nd place with 526 nurses per 100 000 population. Since the average number of nurses in the EU 28 is 801 per 100 000 population, Croatia lies below the majority of EU member states according to that indicator. Great Britain, Poland, Lithuania and Austria have comparable numbers of nursing staff as Croatia, while Croatia has a relatively smaller number of nursing staff as compared to most neighbouring countries. Efficient, sustainable and quality health care system requires the resolution of nursing staff problems. The biggest problems in the organisation of nursing care in most EU member states as well as in Croatia are the shortage of nursing staff, increased needs for special nursing care, dissatisfaction with working conditions and low wages

Specifičnosti rada s kroničnim bolesnicima oboljelih od šećerne bolesti-primjer dobre prakse

Kronične bolesti imaju dugotrajan i doživotan tijek, mogu dovesti do invalidnosti, prijevremene smrtnosti i bolesniku je smanjena kvaliteta života. Najučestalije kronične nezarazne bolesti su kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, mentalne bolesti, šećerna bolest, kronične respiratorne bolesti i bolesti mišićno-koštanog sustava. Zbog pojave bolesti u sve ranijoj životnoj dobi i sve većeg broja oboljelih poduzimaju se različite mjere prevencije bolesti i promocije zdravlja s ciljem ranog otkrivanja i sprječavanja njihovog nastanka. Patronažne sestre te mjere provode individualnim zdravstvenim savjetovanjem kroz kućne posjete i radom s grupama bolesnika oboljelih od pojedinih specifičnih bolesti, kao što su hipertenzija, dijabetes, KOPB, alkoholizam i druge bolesti. Patronažne sestre također pomažu u uspostavi komunikacije i suradnje s drugim službama i udrugama važnim za rješavanje zdravstvenog i socijalnog stanja pacijenta na razini primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. S tim ciljem unaprijeđena je suradnja patronažne službe grada Zagreba i medicinskih sestara Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur za bolesnike oboljele od šećerne bolesti pokretanjem pilot projekta kao primjera dobre prakse. Cilj ovog projekta je sustavno i kontinuirano zbrinjavanje pacijenata sustavnim informatičkim povezivanjem sestrinstva na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite.

Comparison of the organization of nursing care in Croatia and other countries of the European union

Republika Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine dobila mogucnost integracije sa zemljama clanicama u svim podrucjima društvenog života ukljucujuci zdravstvo i sestrinstvo. Sestrinska skrb je sastavni dio zdravstvene zaštite koju provode medicinske sestre. Organizacija sestrinske skrbi kako u Hrvatskoj tako i drugim zemljama EU provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite. U radu su analizirani recentni strucni i znanstveni radovi o sestrinstvu, te zakonski propisi u Hrvatskoj i EU. Organizacija i stanje sestrinske skrbi u Hrvatskoj i drugim zemljama EU je prikazana na temelju izvješca i studija o sestrinstvu. U Hrvatskoj medicinske sestre cine 46% zdravstvenih djelatnika. U 2014. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo zaposleno 35 033 medicinske sestre. Od tog broja 60% ih radi u klinickim ustanovama i bolnicama, a oko 20% u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Organizacija zdravstvenog sustava i sestrinske skrbi u EU je prikazana za osam zemalja clanica. Prosjecan broj medicinskih sestara na 100 000 stanovnika u EU 28 je 801 sestra, a Hrvatska je po broju sestara ispod vecine EU zemalja. Analizirajuci broj sestara u EU 28, Hrvatska zauzima 22. mjesto s 526 sestara na 100 000 stanovnika. Približan broj sestara kao Hrvatska imaju Velika Britanija, Poljska, Litva i Austrija. Prema analiziranim podacima Hrvatska ima manji broj medicinskih sestra u usporedbi s vecinom susjednih zemalja. Za djelotvoran, održiv i kvalitetan zdravstveni sustav potrebno je rješavanje problema medicinskih sestara. Najveci problemi u organizaciji sestrinske skrbi u vecini EU zemalja kao i Hrvatskoj su nedostatak medicinskih sestara, povecanje specificnih potreba za zdravstvenom njegom, nezadovoljstvo radnim uvjetima i niska primanja.By joining the European Union in 2013 Republic of Croatia has got the opportunity to integrate with other member states in various aspects of society including health care and nursing. Nursing care has been an essential part of a health care system carried out by nurses. Organisation of nursing care in Croatia and other member states is being carried out on every level of a health care system. This paper analyzes recent professional and scientific literature and legislation in Croatia and the EU. Review of the organisation and the state of nursing care in Croatia and other member states in the EU is based on reports and studies of nursing care. Nurses account for 46% of health care employees in Croatia. In 2014 a total of 35 033 nurses was employed in Croatia. 60% of them were employed in clinical institutions, while around 20% worked in primary health care. This paper reviews the organisation of health care and nursing system in eight EU member states. By analyzing nursing staff figures in the EU 28, Croatia takes the 22nd place with 526 nurses per 100 000 population. Since the average number of nurses in the EU 28 is 801 per 100 000 population, Croatia lies below the majority of EU member states according to that indicator. Great Britain, Poland, Lithuania and Austria have comparable numbers of nursing staff as Croatia, while Croatia has a relatively smaller number of nursing staff as compared to most neighbouring countries. Efficient, sustainable and quality health care system requires the resolution of nursing staff problems. The biggest problems in the organisation of nursing care in most EU member states as well as in Croatia are the shortage of nursing staff, increased needs for special nursing care, dissatisfaction with working conditions and low wages