Powdery mildew on tomato

Pepelnica rajčice u našoj zemlji se u starijoj stručnoj i u znanstvenoj literaturi uvijek navodila kao rijetka, sporadična i ekonomski manje značajna bolest. Međutim, zadnjih godina, posebno u zaštićenim prostorima (staklenicima i plastenicima) bolest se ponekad javlja i većim intenzitetom zaraze, pa se u programima zaštite rajčice od bolesti mora voditi račina i o pojavi ove bolesti. Simptomi pepelnice uglavnom se javljaju u vidu svjetlo-žutih pjega ili mrlja na licu lista, a u slučaju jače zaraze na naličju ili na licu lista može se pojaviti sivo-bijela prevlaka od epifitskog micelija gljiva s obzirom da su gljive uzročnici ove bolesti ektoparaziti kao i druge vrste pepelnica. Kao najčešći uzročnik pepelnice rajčice u našim ekološkim uvjetima smatra se vrsta Leveillula taurica. Međutim, 2008. godine prvi put otkrivena je i opisana vrsta Pseudoidium neolycopersici (sin. Oidium neolycopersici) kao uzročnik pepelnice rajčice u zatvorenim prostorima uzgoja. Za suzbijanje pepelnice na rajčicama u našoj zemlji registrirani su različiti fungicidi (erisificidi) iz skupine triazola (difenkonazol i flutriafol), strobilurina (krezoksim-metil i azoksistrobin) i na bazi sumpora te kombinirani fungicidi na bazi strobilurina i triazola (trifloksistrobin+tebukonazol i azoksistrobin+difenkonazol) i strobilurina i piridinkarboksamida (piraklostrobi+boskalid). Pri upotrebi fungicida potrebno je voditi računa o karenci, tipu uzgoja rajčice (zatvoreni ili otvoreni) te broju tretiranja fungicidima tijekom vegetacije.Powdery mildew can cause significant damage on tomatoes. In our country in recent years, especially in protected areas (greenhouses) disease appears with greater intensity. Symptoms of the disease can occur in the form of light-yellowspots or blotches on leaf, and in the case of heavy infection can appear gray-whitesuperficial epifitic mycelium of fungus. Powdery mildew on tomatoes can be caused by two species of fungi: Leveillula taurica and Pseudoidium neolycopersici (syn. Oidium neolycopersici). For the control of this disease in our country are registered fungicides from thegroup of triazoles (difenconazole and flutriafol), strobilurines (kresoxim-methylandazoxystrobin), sulfur fungicides and combined fungicides on the basis of strobilurines and triazoles (trifloxystrobin+tebuconazole and azoxystrobin+difenkonazole) and pyridinecarboxamide and strobilurines (pyraclostrobin+boscalid)

Gray mould on tomato

Siva plijesan ekonomski je značajna bolest na rajčicama. Uzročnik bolesti dobro je poznata polifagna vrste Botrytis cinerea koja se kao parazit javlja i na drugim kultiviranim vrstama biljaka. Štete uglavnom nanosi u zatvorenom tipu uzgoja rajčice. Simptomi bolesti javljaju se na lišću, stabljici, cvjetovima i plodovima. Na stabljici, lišću i cvjetovima to su paleži ili nekroze, a na plodovima to su pjege i trulež. U slučajevima jačeg razvoja bolesti na zaraženim organima može se javiti i sivo-smeđi micelij gljive, po kojem je bolest i dobila ime. U našoj zemlji dozvolu za suzbijanje sive plijesni na rajčicama imaju fungicidi (botritcidi) iz skupine anilinopirimidina na bazi djelatne tvari pirimetanil (Pyrus 400 SC), iz skupine hidroksianilida na bazi djelatne tvari fenheksamida (Teldor SC 500), iz skupine dikarboksimida na bazi djelatne tvari iprodiona (Driza WG i Sabuesco) te kombinirani fungicidi na bazi fludioksonila i ciprodinila (Switch 62,5 WG) i fungicidi na na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Pri upotrebi fungicida treba paziti na karencu, utrošak vode i tip uzgoja rajčice (otvoreni ili zatvoreni sustav uzgoja).Gray mold is economically important disease on the tomatoes. The disease is caused by anaggressive pathogenic fungus Botrytis cinerea. Fungus in fects the flowers, fruits, leaves and stems of tomato. On the stems, leaves and flowers appear necrosis, but on the fruits appear spots and rot. The disease can cause severe losses particulary in the green houses. In the our country permission to control of gray mold on tomatoes have fungicides (botritcides):pyrimethanil (Pyrus 400 SC), fenhexamid (Teldor SC 500), iprodione (Driza WG and Sabuesco) and combined formulation of fungicides as fludioxonil+cyprodinil (Switch 62.5 WG) and pyraclostrobin and boscalid (Signum)

Biofungicides and possibilities of their application in the biocontrol of phytopathogenic fungi and pseudofungi

Biofungicidi ili mikrobiološki fungicidi su komercijalizirani biološki pripravci na bazi mikroorganizama (gljiva, pseudogljiva i bakterija), koji imaju antagonističko djelovanje na fitopatogene gljive i pseudogljive, te tako spriječavaju njihov rast i razvoj. Biofungicidi na bazi antagonističkih gljiva i pseudogljiva nazivaju se još i mikofungicidi, a biofungicidi na bazi antagonističkih bakterija nazivaju se bakteriofungicidi. Antagonističko djelovanje mikroorganizama korištenih u biofungicidima može se očitovati u vidu različitih interakcija s fitopatogenim gljivama i pseudogljivama, kao što su parazitizam, antibioza, kompeticija, inducirana rezistentnost i dr. Za proizvodnju komercijaliziranih bakteriofungicida za sada se najčešće koriste antagonističke vrste bakterija iz rodova Bacillus, Pseudomonas i Streptomyces, a za proizvodnju komercijaliziranih mikofungicida koriste se najčešće antagonističke vrste gljiva ili pseudogljiva iz rodova Ampelomyces, Chaetomium, Coniothyrium, Gliocladium, Pythium i Trichoderma. Od velikog broja komercijaliziranih biofungicida u svijetu, u Hrvatskoj su trenutno registrirana samo četiri biofungicida i to tri bakteriofungicida i jedan mikofungicid. Bakteriofungicidi su Serenade ASO (na bazi vrste Bacillus amyloliquefaciens), Sonata (na bazi vrste Bacillus pumilus) i Proradix (na bazi Pseudomonas sp.), a jedini mikofungicid je Vintec (na bazi antagonističke gljive Trichoderma atroviride).Biofungicides or microbiological fungicides are commercialized biological fungicides based on various microorganisms (fungi, pseudofungi and bacteria), which have an antagonistic effect on phytopathogenic fungi and pseudofungi. Biofungicides based on antagonistic species of fungi and pseudofungi are called mycofungicides and biofungicides based on antagonistic species of bacteria are called bacteriofungicides. Their antagonistic action can be manifested in the form of various interactions with phytopathogenic fungi and pseudofungi such as parasitism (hyperparasitism), antibiosis, competition, induced resistance etc. The most commonly used antagonistic species of bacteria for the production of commercialized bacteriofungicides are from the genera Bacillus, Pseudomonas and Streptomyces, and the most commonly used antagonistic species of fungi or pseudofungi for the production of commercialized mycofungicides are from the genera Ampelomyces, Coniothyrium, Gliocladium, Chaetomium, Pythium and Trichoderma. Currently, only four biofungicides have been registered in Croatia, namely three bacteriofungicides and one mycofungicide. Bacteriofungicides are Serenade ASO (based on Bacillus amyloliquefaciens), Sonata (based on Bacillus pumilus) and Proradix (based on Pseudomonas sp.). The only mycofungicide in Croatia is Vintec, based on the antagonist fungus Trichoderma atroviride

The most important diseases of carob

Rogač (Ceratonia siliqua L.) je mediteranska voćna vrsta, koja je nekada bila zastupljena u uzgoju u našoj zemlji, posebno na otocima Lastovu, Mljetu, Šolti, Visu, Korčuli i dr. Zadnjih nekoliko decenija uzgoj je zanemaren i vrsta je gotovo zaboravljena, iako se zadnjih nekoliko godina u pojedinim područjima ponovo javlja interes za uzgojem. Na rogaču se mogu javiti razne bolesti, od kojih su kod nas kao najčešće sljedeće: botriosferiozno sušenje, pepelnica te pjegavost lišća ili cerkosporioza. Botriosferiozno sušenje je mikoza koju najčešće uzrokuje vrsta Diplodia olivarum, a simptomi bolesti javljaju se u vidu rak rana na deblu, granama i izbojima, uslijed čega može doći do sušenja grana i dijelova krošnje. Pepelnica rogača je također mikoza, koju uzrokuje vrsta Pseudoidium ceratoniae, a simptomi se očituju u vidu pepeljastih prevlaka po lišću ili plodovima, te deformaciji plodova u slučaju jačeg napada. Cerksoporioznu pjegavost lišća uzrokuje gljiva Pseudocercospora ceratoniae, a simptomi se uočavaju u vidu nekrotičnih pjega, koje u slučaju jačeg intenziteta zaraze mogu zahvatiti veću površinu lista i izazvati palež.The carob (Ceratonia siliqua L.) is a well-know Mediterranean fruit species. This fruit plant was largely cultivated in our country especially in the islands (Korčula, Vis, Mljet, Lastovo, Šipan ect.). The most important diseases on carob in Croatia are: botryospheria cancer, caused by fungal species Diplodia olivarum; powdery mildew caused by fungal species Pseudoidium ceratoniae and leaf spot or cercosporiosis caused by fungal species Pseudocercospora ceratoniae. This article describes symptoms of diseases and control of diseases on the carob

Phomopsis cane and leaf spot of grapevine (Diaporthe neoviticola, syn. Phomopsis viticola)

Vinova loza je jedna od najvažnijih kultiviranih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Vrsta je izrazito osjetljiva na napad velikog broja patogena, od kojih je i kod nas i u svijetu jedan od najvažnijih i najopasnijih Diaporthe neoviticola, odnosno fitopatogena gljiva poznatija pod nekadašnjim nazivom Phomopsis viticola. U našoj fitopatološkoj literaturi najčešći naziv bolesti koju ova vrsta uzrokuje na vinovoj lozi je crna pjegavost ili crna pjegavost rozgve, a u starijoj literaturi spominje se i pod nazivom eskorioza. S obzirom na gljivu uzročnika primjereniji naziv bolesti bio bi fomopsioza vinove loze. Karakteristični simptomi bolesti pojavljuju se u vidu tamnih lezija na primarnim internodijima mladica, koje se kasnije primijete i na rozgvi tijekom zime u vidu malih rak ranica. Kao popratni simptom bolesti može se javiti i izbjeljivanje rozgve, međutim to nije tipični simptom samo ove bolesti, već i raznih drugih bolesti. Bolest se suzbija fungicidima na bazi bakra (bakarni oksid, bakarni oksiklorid i dr.), fosetila, folpeta, mankozeba, metirama i dr.The grapevine is one of the most important cultivated plant species in Croatia. The species is extremely sensitive to the attack of of large number of pathogens. Diaporthe neoviticola is the phytopathogenic fungus known under the former name Phomopsis viticola. This phytopathogenic fungus is one of the most important and most dangerous pathogen on grapevine in our country and in the world. Characteristic symptoms of the disease appear in the form of dark lesions on the primary internodes, which are during the winter in the form of small cancer wounds. Bleaching can also occur as an accompanying symptom of the disease, but it is not only a typical symptom of this disease. Control is performed with fungicides based on copper (copper oxide, copper oxychloride, etc.), aluminium fosetyl, folpet, mancozeb, metiram etc

Procjena ekonomskog gubitka zbog skladištih bolesti jabuka (cv.Idared) u četiri sezone

A study was conducted over 2004/05, 2007/08, 2008/09 and 2009/10 in order to determine the significance and development of apple postharvest diseases during three months of storage. Fungicides were not applied during the last month of the growing season, and fruit were stored at storage room without temperature regulation. The incidence of postharvest diseases varied from 1.2 to 9.1% in different months and seasons, with the mean incidence of 1.9, 8.1, 2.9 and 3.8% in 2004/05, 2007/08, 2008/09 and 2009/10, respectively. Brown rot (Monilinia fructigena) was the dominant postharvest disease in all assessment periods, occurring on 0.5 to 7.7% of fruit, with the mean incidence of 3.06 % in all seasons. Bitter rot (Colletotrichum spp.), gray mould (Botrytis cinerea) and blue mould (Penicillium expansum) were the other common diseases, recorded on average 0.48, 0.32 and 0.27% of fruit. Economic loss was estimated on the basis of disease incidence and the average price of apple according to the Market Information System in Agriculture database. If wholesale market prices were taken as a reference, average loss in different months of storage ranged from 5.16 to 52.78 € per ton of fruit. Mean estimated loss per ton of fruit and month of storage was 8.49 € in 2004/05, 46.02 € in 2007/08, 29.48 € in 2008/09, and 21.43 € in 2009/10. Using the open market place prices for calculation, average loss in different months of storage varied from 9.60 to 81.90 € per ton, and the mean estimated loss per tone of fruit and month of storage was 14.15, 69.58, 27.08 and 33.11 € in 2004/05, 2007/08, 2008/09 and 2009/10, respectively.U sezonama 2004/05, 2007/08, 2008/09 i 2009/10 provedeno je istraživanje razvoja i ekonomske važnosti skladištih bolesti jabuke tijekom tri mjeseca skladištenja. Fungicidi nisu korišteni u mjesecu prije berbe, a plodovi su čuvani u skladištu bez regulacije temperature. Učestalost skladišnih bolesti kretala se od 1,2 do 9,1% u različitim mjesecima i sezonama, s prosječnim intenzitetom od 1,9; 8,1; 2,9 i 3,8 % u 2004/05., 2007/08., 2008/09. i 2009/10. Smeđa trulež (Monilinia fructigena) bila je dominantna skladišna bolest u svim očitavanjima. Javljala se na 0,5 do 7,7% plodova, s prosječnim intenzitetom od 3,06 % računajući sve sezone. Gorka trulež (Colletotrichum spp.), siva plijesan (Botrytis cinerea) i plava plijesan (Penicillium expansum) bile su ostale češće bolesti, a zabilježene su na prosječno 0,48; 0,32 i 0,27% plodova računajući sve sezone. Ekonomski gubici su izračunati na osnovi učestalosti skladišnih bolesti i prosječnih cijena jabuke prema Tržišnom informacijskom sustavu u poljoprivredi (TISUP). Pri izračunu s veleprodajnim cijenama, prosječni gubici u različitim mjesecima skladištenja kretali su se između 5,16 do 52,78 € po toni plodova. Prosječni izračunati gubitak po toni i mjesecu skladištenja iznosio je 8,49 € u 2004/05., 46,02 € u 2007/08., 29,48 € u 2008/09. i 21,43 € u 2009/10. Pri izračunu s malo-prodajnim cijenama, prosječni gubici u različitim mjesecima skladištenja kretali su se između 9,60 i 81,90 € po toni, a prosječni gubici po toni i mjesecu skladištenja bili su 14,15; 69,58; 27,08 i 33,11 € u 2004/05., 2007/08., 2008/09. i 2009/10

Biološko suzbijanje bolesti kao dio integrirane zaštite bilja

Biološko suzbijanje biljnih bolesti uglavnom obuhvaća primjenu komercijaliziranih bioloških pripravaka (biofungicidi) na bazi anatagonističkih mikroorganizama (bakterija, gljiva i dr.), čiji se antagonizam s uzročnicima biljnih bolesti ili biljnim patogenima temelji na interakcijama antibioze, kompeticije, parazitizma (hiperparazitizam i mikoparazitizam) i inducirane biljne rezistentnosti. Do danas je u svijetu komercijalizirano preko 100 bioloških pripravaka na bazi 14 vrsta bakterija i 12 vrsta gljiva. Od antagonističkih gljiva to su najčešće vrste iz rodova Trichoderma, Gliocladium, Pythium, Coniothyrium i Ampelomyces, a od antagonističkih bakterija vrste iz rodova Agrobacterium, Bacillus, Pseudomonas i Streptomyces. S obzirom na ekološki povoljne učinke biofungicida, te na sve veće uspjehe u njihovoj komercijalizaciji, biološko suzbijanje biljnih patogena postaje vrlo bitan segment u integriranoj zaštiti bilja, iako se u Hrvatskoj vrlo slabo primjenjuje

Neofusicoccum parvum as the cause of botryosphaeria dieback of grapevine – new insight into old disease

Fitopatogena gljiva Neofusicoccum parvum u različitim dijelovima svijeta navodi se kao vrlo važan i opasan patogen drva vinove loze, koji može dovesti do djelomičnog ili kompletnoga sušenje i propadanja zaraženih trsova vinove loze. Bolest se najčešće naziva botriosferijsko sušenje vinove loze (eng. botryosphaeria dieback of grapevine). Vrsta Neofusicoccum parvum pripada u porodicu Botryosphaeriaceae, iz koje su u svijetu poznate još 22 vrste, različite patogenosti, koje mogu uzrokovati slične simptome na vinovoj lozi, a od navedenih su do sada u Hrvatskoj opisane samo dvije vrste. Simptomi sušenja i propadanja trsova vinove loze u Hrvatskoj do sada su ponajviše povezivani s gljivama uzročnicima eutipoze ili sušenja krakova vinove loze te s gljivama uzročnicima apoplektičnog venuća (eske) vinove loze, ali prema najnovijim etiološkim istraživanjima utvrđeno je da su navedeni simptomi povezani s gljivama iz porodice Botryosphaeriaceae, od kojih je nedavno, kao jedna od najpatogenijih, utvrđena vrsta Neofusicoccum parvum, za koju je to bio i prvi nalaz u Hrvatskoj. U skladu s time može se zaključiti da bi vrsta Neofusicoccum parvum, zajedno s drugim vrstama iz porodice Botryosphaeriaceae, mogla imati dominantnu ulogu u etiologiji bolesti drva vinove loze u Hrvatskoj te bi se stoga u našoj zemlji trebala provesti detaljnija istraživanja njezine epidemiologije i suzbijanja.Phytopathogenic fungus Neofusicoccum parvum is considered a serious pathogen of grapevine wood worldwide and is known to cause decline, or even complete dieback of infected grapevines. Disease which it causes is often known as botryosphaeria dieback of grapevine. Species Neofusicoccum parvum belongs to family Botryosphaeriaceae from which another 22 species of varied pathogenicity are known to cause similar symptoms in grapevine wood, while only 2 of those species were described in Croatia. Symptoms of grapevine decline and dieback observed in Croatia were typically associated with fungi causing eutypa dieback and esca diseases, but recent research into aetiology of grapevine trunk diseases in Croatia showed that the observed symptoms are in fact associated with fungi from Botryosphaeriaceae, among which species Neofusicoccum parvum, reported for the first time in Croatia, was also determined the most virulent. It can be concluded that species Neofusicoccum parvum, alongside other species from Botryosphaeriaceae infecting grapevine wood, could have a dominant role in aetiology of grapevine trunk diseases in Croatia, therefore further research of its epidemiology and control strategies should be conducted

Alien species of plant pathogenic fungi and pseudofungi (neomycestes) introduced to Croatia

Među uzročnicima bolesti na kultiviranim biljnim vrstama u Hrvatskoj poznat je i veliki broj fitopatogenih gljiva i pseudogljiva koje su introducirane iz drugih područja svijeta te se stoga nazivaju neomicete. Prema našim saznanjima na temelju dostupne literature na kultiviranim biljnim vrstama u našoj zemlji do sada su zabilježene 52 neomicete (23 pseudogljive i 29 gljiva). Točan broj neomiceta teško je utvrditi pa stoga navedeni broj ne treba shvatiti doslovno. Sigurno ih ima više. Osim neomiceta koje dolaze kao patogeni na kultiviranim biljnim vrstama u agroekosustavima, poznato je još oko tridesetak neomiceta koje dolaze kao patogeni na biljnim vrstama u šumskim fitocenozama (drveće i dr.) te na ukrasnim biljnim vrstama.Among the causes of diseases (mycoses and pseudomycoses) on cultivated plant species in Croatia there is a large number of plant pathogenic fungi and pseudofungi that are introduced from other regions of the world. These are called neomycetes. To our knowledge on the basis of the available literature on the cultivated plant species (fruits, vegetables, crop plants and ornamental plants for commercial cultivation) in our country52 plant pathogenic neomycetes (23 pseudofungi and 29 fungi) are know

The most important diseases of fig tree in Croatia

Smokva (Ficus carica L.) je poznata i važna mediteranska voćna vrsta u Hrvatskoj. Međutim, pojava bolesti na smokvama kod nas je slabo istražena, kako po pitanju etiologije, tako i po pitanju epidemiologije i suzbijanja. Kao najčešće bolesti smokve u Hrvatskoj mogu se smatrati sljedeće: rak ili sušenje grana smokve, hrđa smokve, pjegavost lišća smokve i virusni mozaik smokve (FMV). Rak grana smokve je opasna bolest koju uzrokuje gljiva Phomospis cinerescens. Hrđa smokve je sporadična bolest koju uzrokuje gljiva Cerotelium fici, a pjegavosti lišća je bolest koju najčešće uzrokuje gljiva Passalora bolleana.The fig tree (Ficus carica L.) is important fruit species in Mediterranean part of Croatia. Occurrence of diseases and pathogens on fig tree (etiology, epidemiology and control) in Croatia is not investigated well enough. The most common diseases of fig tree in Croatia can be considered as follows: canker of twigs, leaf rust, leaf spots and fig mosaic virus (FMV). Fungal species Phomopsis cinerescens is causal agent canker of twigs, fungal species Cerotelium fici is causal agent of leaf rust and fungal species Passalora bolleana is causal agent of leaf spots