Prva linija liječenja metastatskog urotelnog raka mokraćnog mjehura

This manuscript reviewes recent knowledge regarding first line therapy of metastatic urothelial bladder cancer. Bladder cancer is on the 10th place in the world by its incidence, and more prevalent in men. Patients with metastatic urothelial cancer should be classified into one of the two groups: cisplatin eligible and cisplatin-ineligible. Cisplatin-eligible can be treated with cisplatin based regimens and have better outcome. Cisplatin-ineligible patients (40-50%) are cisplatin-ineligible patients are primarily those with creatinine clirence les than 50 ml/min, the ones with certain comorbities and/or poor ECOG performance status, and, as an alternative, can be treated with carboplatin which is less effective. After the diagnosis of metastatic bladder cancer has been confirmed, it is necessary to choose one of the cisplatin based chemotherapy regimens. However, one should have in mind that cisplatin can cause certain side effects such as nephrotoxic, neurotoxic and ototoxic effects. A minority of patients are not eligible for any platinum-containing chemotherapy regimen. Besides chemotherapy regimens, checkpoint inhibitors (CPIs)-PD-1 and PD-L1 inhibitors play an important role in first-line therapy of metastatic urothelial cancer. NCCN guidelines have included avelumab, pembrolizumab and atezolizumab in a first-line systemic therapy. Recently, Javelin Bladder 100 study has confirmed a positive impact of avelumab as a maitenance therapy in cisplatin-eligible and cisplatin-ineligible patients, which is why the combination of chemotherapy and avelumab is nowadays deemed to be the best therapeutic option.Ovaj rukopis daje pregled nedavnih saznanja o prvoj liniji terapije metastatskog urotelnog raka mokraćnog mjehura. Rak mokraćnog mjehura je na 10. mjestu u svijetu po učestalosti, a češći je u muškaraca. Bolesnike s metastatskim urotelnim rakom svrstava se u dvije skupine: prihvatljivi za liječenjem cisplatinom i nepodobni za liječenje cisplatinom. Bolesnici prihvatljivi za liječenje cisplatinom mogu se liječiti režimima temeljenim na cisplatini i imati bolji ishod. Bolesnici koji ne ispunjavaju uvjete za liječenje cisplatinom, njih oko 40-50%, su oni s određenim komorbitetima i/ili lošim ECOG statusom te se mogu liječiti karboplatinom koja je, međutim, manje učinkovita. Nakon potvrde dijagnoze metastatskog urotelnog raka mokraćnog mjehura, potrebno je odabrati jedan od režima kemoterapije na bazi cisplatine. Međutim, treba imati na umu da cisplatina može uzrokovati nuspojave poput nefrotoksičnosti, neurotoksičnosti i ototoksičnosti. Danas u u prvoj liniji terapije važnu ulogu igraju inhibitori kontrolnih točaka (CPI), PD-1 i PD-L1. Smjernice NCCN-a uključuju avelumab, pembrolizumab i atezolizumab u sustavnu terapiju prve linije. Nedavno je studija ″Javelin bladder 100″ potvrdila pozitivan utjecaj avelumaba kao terapije održavanja u bolesnika koji ispunjavaju uvjete za liječenje cisplatinom i koji ne ispunjavaju uvjete za liječenje cisplatinom, zbog čega se kombinacija kemoterapije i avelumaba trenutno smatra najboljom terapijskom opcijom

Surgical treatment of tympanic membrane perforation in children

Bubnjić kao dio slušnog aparata ima važnu ulogu u provođenju zvučnog vala pa je stoga perforacija bubnjića patologija koja može predstavljati značajan zdravstveni problem. Perforacija bubnjića češća je u dječjoj dobi, a najčešći je uzrok nastanka perforacije kronična upala srednjeg uha. Upale respiratornog sustava najčešće su među pedijatrijskom populacijom zbog nezrelosti imunološkog sustava i anatomskih specifičnosti te dobi. Osim toga, perforacija može nastati kao rezultat traume ili nekih predisponirajućih faktora koji mogu potencirati razvoj perforacije. Većina perforacija cijeli spontano, ali ukoliko do toga ne dođe nakon višemjesečnog praćenja i konzervativnih metoda liječenja, razmatra se mogućnost kirurškog liječenja. Neki od faktora koji utječu na odluku o operativnom liječenju su dob, etiologija, trajanje perforacije, stanje adenoidnih vegetacija i nepčanih tonzila i stanje kontralateralnog uha, a dvije temeljne pretrage u prijeoperativnoj obradi su otoskopski pregled i audiometrija. Tri su vrste kirurških pristupa na bubnjić, a svaka od njih ima svoje specifičnosti i nedostatke. Također, više je vrsta tkiva koja se mogu koristiti za reparaciju bubnjića te oni mogu biti postavljeni na više načina u odnosu na sam bubnjić. Kod djece s jednostavnim perforacijama nastoji se primijeniti neka od manje invazivnih kirurških metoda s ciljem kraćeg trajanja zahvata i poslijeoperativnog oporavka, a da se pri tom postignu jednako dobri rezultati kao i kod drugih zahvata. Preduvjet za uspješan rezultat timpanoplastike važno je dobro poznavanje i pridržavanje poslijeoperativnih mjera opreza. Za kvalitetnu procjenu uspješnosti operativnog zahvata potrebno je praćenje bolesnika od barem godinu dana. Kao i svaki operativni zahvat, timpanoplastika nosi rizik od nastanka komplikacija kao što su primjerice reperforacija ili nastanak retrakcijskog džepa. Prevencija komplikacija sastoji se od dobrog poznavanja indikacija za timpanoplastiku te poznavanja rizičnih čimbenika pojedinog bolesnika.As a part of the auditory system, tympanic membrane has an important role in the transmission of a soud wave thus tympanic membrane perforation can be a significant health issue. Tympanic membrane perforation is more common in childhood, the most common cause being chronic otitis media. Respiratory tract inflammations are most commonly found among the pediatric population due to immune system immaturity and anatomical specificities. Furthermore, perforation can occur as a result of trauma or certain precipitating factors which can potentiate perforation development. Most perforations heal spotaneously, but if this is not the case even after a follow-up period of a few months and attempts of conservative treatment, surgical treatment options are considered. Some of the factors that influence decision making regarding the surgical treatment are age, etiology, perforation duration, adenoid vegetations and palatine tonsils condition and contralateral ear condition, while the two medical investigations which are considered the most important in the preoperative evaluation are otoscopy and audiometry. There are three types of surgical approaches to reach tympanic membrane and each of these has its specificities and disadvantages. In addition, there are various tissue types that can be used for typanic membrane reparation and they can be positioned in multiple ways towards the tympanic membrane. If a child has a simple perforation, it is preferable to apply one of the less invasive surgical methods which aims to reduce the duration of operation and postoperative recovery, while at the same time accomplishing an outcome as successful as by other methods. Precondition for successful outcome of tympanoplasty is a good knowledge and compliance in terms of postoperative precautionary measures. For a proper evaluation of surgical outcome, a patient follow-up of at least one year period is required. Just like any other surgical procedure, tympanoplasty carries a risk of complications such as reperforation or retraction pocket development. Prevention of complications consists of knowing indications for tympanoplasty and recognizing risk factors for each patient

Surgical treatment of tympanic membrane perforation in children

Bubnjić kao dio slušnog aparata ima važnu ulogu u provođenju zvučnog vala pa je stoga perforacija bubnjića patologija koja može predstavljati značajan zdravstveni problem. Perforacija bubnjića češća je u dječjoj dobi, a najčešći je uzrok nastanka perforacije kronična upala srednjeg uha. Upale respiratornog sustava najčešće su među pedijatrijskom populacijom zbog nezrelosti imunološkog sustava i anatomskih specifičnosti te dobi. Osim toga, perforacija može nastati kao rezultat traume ili nekih predisponirajućih faktora koji mogu potencirati razvoj perforacije. Većina perforacija cijeli spontano, ali ukoliko do toga ne dođe nakon višemjesečnog praćenja i konzervativnih metoda liječenja, razmatra se mogućnost kirurškog liječenja. Neki od faktora koji utječu na odluku o operativnom liječenju su dob, etiologija, trajanje perforacije, stanje adenoidnih vegetacija i nepčanih tonzila i stanje kontralateralnog uha, a dvije temeljne pretrage u prijeoperativnoj obradi su otoskopski pregled i audiometrija. Tri su vrste kirurških pristupa na bubnjić, a svaka od njih ima svoje specifičnosti i nedostatke. Također, više je vrsta tkiva koja se mogu koristiti za reparaciju bubnjića te oni mogu biti postavljeni na više načina u odnosu na sam bubnjić. Kod djece s jednostavnim perforacijama nastoji se primijeniti neka od manje invazivnih kirurških metoda s ciljem kraćeg trajanja zahvata i poslijeoperativnog oporavka, a da se pri tom postignu jednako dobri rezultati kao i kod drugih zahvata. Preduvjet za uspješan rezultat timpanoplastike važno je dobro poznavanje i pridržavanje poslijeoperativnih mjera opreza. Za kvalitetnu procjenu uspješnosti operativnog zahvata potrebno je praćenje bolesnika od barem godinu dana. Kao i svaki operativni zahvat, timpanoplastika nosi rizik od nastanka komplikacija kao što su primjerice reperforacija ili nastanak retrakcijskog džepa. Prevencija komplikacija sastoji se od dobrog poznavanja indikacija za timpanoplastiku te poznavanja rizičnih čimbenika pojedinog bolesnika.As a part of the auditory system, tympanic membrane has an important role in the transmission of a soud wave thus tympanic membrane perforation can be a significant health issue. Tympanic membrane perforation is more common in childhood, the most common cause being chronic otitis media. Respiratory tract inflammations are most commonly found among the pediatric population due to immune system immaturity and anatomical specificities. Furthermore, perforation can occur as a result of trauma or certain precipitating factors which can potentiate perforation development. Most perforations heal spotaneously, but if this is not the case even after a follow-up period of a few months and attempts of conservative treatment, surgical treatment options are considered. Some of the factors that influence decision making regarding the surgical treatment are age, etiology, perforation duration, adenoid vegetations and palatine tonsils condition and contralateral ear condition, while the two medical investigations which are considered the most important in the preoperative evaluation are otoscopy and audiometry. There are three types of surgical approaches to reach tympanic membrane and each of these has its specificities and disadvantages. In addition, there are various tissue types that can be used for typanic membrane reparation and they can be positioned in multiple ways towards the tympanic membrane. If a child has a simple perforation, it is preferable to apply one of the less invasive surgical methods which aims to reduce the duration of operation and postoperative recovery, while at the same time accomplishing an outcome as successful as by other methods. Precondition for successful outcome of tympanoplasty is a good knowledge and compliance in terms of postoperative precautionary measures. For a proper evaluation of surgical outcome, a patient follow-up of at least one year period is required. Just like any other surgical procedure, tympanoplasty carries a risk of complications such as reperforation or retraction pocket development. Prevention of complications consists of knowing indications for tympanoplasty and recognizing risk factors for each patient

Surgical treatment of tympanic membrane perforation in children

Bubnjić kao dio slušnog aparata ima važnu ulogu u provođenju zvučnog vala pa je stoga perforacija bubnjića patologija koja može predstavljati značajan zdravstveni problem. Perforacija bubnjića češća je u dječjoj dobi, a najčešći je uzrok nastanka perforacije kronična upala srednjeg uha. Upale respiratornog sustava najčešće su među pedijatrijskom populacijom zbog nezrelosti imunološkog sustava i anatomskih specifičnosti te dobi. Osim toga, perforacija može nastati kao rezultat traume ili nekih predisponirajućih faktora koji mogu potencirati razvoj perforacije. Većina perforacija cijeli spontano, ali ukoliko do toga ne dođe nakon višemjesečnog praćenja i konzervativnih metoda liječenja, razmatra se mogućnost kirurškog liječenja. Neki od faktora koji utječu na odluku o operativnom liječenju su dob, etiologija, trajanje perforacije, stanje adenoidnih vegetacija i nepčanih tonzila i stanje kontralateralnog uha, a dvije temeljne pretrage u prijeoperativnoj obradi su otoskopski pregled i audiometrija. Tri su vrste kirurških pristupa na bubnjić, a svaka od njih ima svoje specifičnosti i nedostatke. Također, više je vrsta tkiva koja se mogu koristiti za reparaciju bubnjića te oni mogu biti postavljeni na više načina u odnosu na sam bubnjić. Kod djece s jednostavnim perforacijama nastoji se primijeniti neka od manje invazivnih kirurških metoda s ciljem kraćeg trajanja zahvata i poslijeoperativnog oporavka, a da se pri tom postignu jednako dobri rezultati kao i kod drugih zahvata. Preduvjet za uspješan rezultat timpanoplastike važno je dobro poznavanje i pridržavanje poslijeoperativnih mjera opreza. Za kvalitetnu procjenu uspješnosti operativnog zahvata potrebno je praćenje bolesnika od barem godinu dana. Kao i svaki operativni zahvat, timpanoplastika nosi rizik od nastanka komplikacija kao što su primjerice reperforacija ili nastanak retrakcijskog džepa. Prevencija komplikacija sastoji se od dobrog poznavanja indikacija za timpanoplastiku te poznavanja rizičnih čimbenika pojedinog bolesnika.As a part of the auditory system, tympanic membrane has an important role in the transmission of a soud wave thus tympanic membrane perforation can be a significant health issue. Tympanic membrane perforation is more common in childhood, the most common cause being chronic otitis media. Respiratory tract inflammations are most commonly found among the pediatric population due to immune system immaturity and anatomical specificities. Furthermore, perforation can occur as a result of trauma or certain precipitating factors which can potentiate perforation development. Most perforations heal spotaneously, but if this is not the case even after a follow-up period of a few months and attempts of conservative treatment, surgical treatment options are considered. Some of the factors that influence decision making regarding the surgical treatment are age, etiology, perforation duration, adenoid vegetations and palatine tonsils condition and contralateral ear condition, while the two medical investigations which are considered the most important in the preoperative evaluation are otoscopy and audiometry. There are three types of surgical approaches to reach tympanic membrane and each of these has its specificities and disadvantages. In addition, there are various tissue types that can be used for typanic membrane reparation and they can be positioned in multiple ways towards the tympanic membrane. If a child has a simple perforation, it is preferable to apply one of the less invasive surgical methods which aims to reduce the duration of operation and postoperative recovery, while at the same time accomplishing an outcome as successful as by other methods. Precondition for successful outcome of tympanoplasty is a good knowledge and compliance in terms of postoperative precautionary measures. For a proper evaluation of surgical outcome, a patient follow-up of at least one year period is required. Just like any other surgical procedure, tympanoplasty carries a risk of complications such as reperforation or retraction pocket development. Prevention of complications consists of knowing indications for tympanoplasty and recognizing risk factors for each patient