In memoriam Radoslav Večerka (Brno, 18. travnja 1928. – Brno, 15. prosinca 2017.)

Svjetska je slavistika smrću Radoslava Večerke, profesora emerita Filozofskoga fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu, izgubila još jednu povijesnu osobu iz generacije slavnih čeških filologa i njihovih đaka. U rodnome Brnu, kojemu je ostao vjeran do kraja života, završio je gimnaziju, zatim studij bohemistike i rusistike, a tijekom znanstvenoga usavršavanja i studije komparativne slavistike i indoeuropeistike.Svjetska je slavistika smrću Radoslava Večerke, profesora emerita Filozofskoga fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu, izgubila još jednu povijesnu osobu iz generacije slavnih čeških filologa i njihovih đaka. U rodnome Brnu, kojemu je ostao vjeran do kraja života, završio je gimnaziju, zatim studij bohemistike i rusistike, a tijekom znanstvenoga usavršavanja i studije komparativne slavistike i indoeuropeistike

In memoriam Radoslav Večerka (Brno, 18. travnja 1928. – Brno, 15. prosinca 2017.)

Svjetska je slavistika smrću Radoslava Večerke, profesora emerita Filozofskoga fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu, izgubila još jednu povijesnu osobu iz generacije slavnih čeških filologa i njihovih đaka. U rodnome Brnu, kojemu je ostao vjeran do kraja života, završio je gimnaziju, zatim studij bohemistike i rusistike, a tijekom znanstvenoga usavršavanja i studije komparativne slavistike i indoeuropeistike.Svjetska je slavistika smrću Radoslava Večerke, profesora emerita Filozofskoga fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu, izgubila još jednu povijesnu osobu iz generacije slavnih čeških filologa i njihovih đaka. U rodnome Brnu, kojemu je ostao vjeran do kraja života, završio je gimnaziju, zatim studij bohemistike i rusistike, a tijekom znanstvenoga usavršavanja i studije komparativne slavistike i indoeuropeistike

Modalni modeli u hrvatskom i drugim slavenskim jezicima

Polazeći od razlika u teorijskom pristupu sintaktičkoj obradi hrvatskoga i većine slavenskih jezika, u ovome ćemo se prilogu baviti modalnom sastavnicom pojedinih tipova jednostavnih iskaza, odnosno rečenica različitoga »sadržaja«. Usporedbom hrvatskih modalnih obrazaca s češkima, poljskima i ruskima, pokušat ćemo redefinirati osnovne modalne modele u hrvatskom jeziku

Zadi san samo obo kamen... O čakavskome prepjevu Jesenjina

Bogatoj hrvatskoj dijalektalnoj književnosti, posebice poeziji, pripada i njezina zanemarena, opusom nevelika ali translatološki zanimljiva, prijevodna sastavnica koja i danas potvrđuje vitalnost tzv. neknjiževnih hrvatskih idioma. U tome smislu specifičan primjer »obratnoga« prijevoda predstavlja Jakšićev čakavski prepjev književnim (ruskim) jezikom pisanoga teksta - Jesenjinove poezije. Naša usporedba s prepjevima dviju Jesenjinovih pjesama na hrvatski književni jezik (Cesarića i Krkleca) otkriva neke jezične, prvenstveno leksičke i frazeološke posebnosti bračkoga, odnosno selačkoga, čakavskog govora, koje u Jakšićevu stilskome postupku dobivaju i posebnu poetsku funkciju