Validation of electrocardiographic diagnosis of AMI by comparison with urgent coronary arteriography findings

„Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. „Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima.Cardiovascular disease is the leading cause of death and includes coronary artery disease which is due to process of atherosclerosis and can lead to myocardial infarction. Milions of people a year experience acute myocardial infarction and most of them are men, older than 50 years of age, have diabetes mellitus and/or hypertension, and are smoking cigarettes. The aim of this thesis was to show median age for any kind of acute myocardial infarction (AMI) linked to gender and to determine if the left anterior descending artery (LAD) really is most often responsible for the disease. Since the ECG is used for diagnosis of MI it is important to know if it is reliable. Comparison between admission and final diagnosis will enable to asses how accurate ECG for patients in this thesis was. Acording to denivelation and elevation of ST segment and raised cardiac markers there are two kinds of infarction: NSTEMI and STEMI. The final aim is to find out if complete occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment and incomplete oclussion to denivelation among the patients in this thesis. 178 patients diagnosed with acute myocardial infarction and admitted to KCB Zagreb from August 2012 to June 2013 were included. Age, gender, admitted diagnosis, and discarge letter were known for every patient. Results showed that most of the patients were men and had 9 years lower median than woman. LAD is most often responsible for any kind of AIM, but the most often cause in patients with STEMI were atherosclerotic changes in right coronary artery (RCA). In 69% admission and final diagnosis were identical. In general, occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment, but there is a difference for each coronary artery. Occlusion in right coronary artery and left anterior descending is presented with elevation of the segment and on the other hand left circumflex artery (LCX) is not. It is more often presented with denivelation of the segment or even normal ECG findings. To conclude, men are more likely to suffer from AMI and tend to be younger than woman who were admitted. Atherosclerotic changes in LAD are most common cause of infarction. Also, ECG as one of the most important diagnostic tools, has enough accuracy and can be used in emergency rooms as such. Occlusion in the RCA and LAD will lead to elevation of the ST segment but occlusion in LCX is often presented with denivelation of ST segment or with normal ECG finding

Validation of electrocardiographic diagnosis of AMI by comparison with urgent coronary arteriography findings

„Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. „Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima.Cardiovascular disease is the leading cause of death and includes coronary artery disease which is due to process of atherosclerosis and can lead to myocardial infarction. Milions of people a year experience acute myocardial infarction and most of them are men, older than 50 years of age, have diabetes mellitus and/or hypertension, and are smoking cigarettes. The aim of this thesis was to show median age for any kind of acute myocardial infarction (AMI) linked to gender and to determine if the left anterior descending artery (LAD) really is most often responsible for the disease. Since the ECG is used for diagnosis of MI it is important to know if it is reliable. Comparison between admission and final diagnosis will enable to asses how accurate ECG for patients in this thesis was. Acording to denivelation and elevation of ST segment and raised cardiac markers there are two kinds of infarction: NSTEMI and STEMI. The final aim is to find out if complete occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment and incomplete oclussion to denivelation among the patients in this thesis. 178 patients diagnosed with acute myocardial infarction and admitted to KCB Zagreb from August 2012 to June 2013 were included. Age, gender, admitted diagnosis, and discarge letter were known for every patient. Results showed that most of the patients were men and had 9 years lower median than woman. LAD is most often responsible for any kind of AIM, but the most often cause in patients with STEMI were atherosclerotic changes in right coronary artery (RCA). In 69% admission and final diagnosis were identical. In general, occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment, but there is a difference for each coronary artery. Occlusion in right coronary artery and left anterior descending is presented with elevation of the segment and on the other hand left circumflex artery (LCX) is not. It is more often presented with denivelation of the segment or even normal ECG findings. To conclude, men are more likely to suffer from AMI and tend to be younger than woman who were admitted. Atherosclerotic changes in LAD are most common cause of infarction. Also, ECG as one of the most important diagnostic tools, has enough accuracy and can be used in emergency rooms as such. Occlusion in the RCA and LAD will lead to elevation of the ST segment but occlusion in LCX is often presented with denivelation of ST segment or with normal ECG finding

CARE QUALITY FOR PATIENTS WITH CORONARY ARTERY DISEASE IN FAMILY MEDICINE - GUIDELINE IMPLEMENTATION BY TAKING A GLANCE AT THE RISK FACTORS

Uvod: Bolesnici s koronarnom bolešću su velik izazov u skrbi liječnika obiteljske medicine (LOM) zbog brojnih komorbiditeta te primjene mjera sekundarne prevencije kojima se prate i istovremeno korigiraju rizični čimbenici koji se odnose na bolesnika, njegovu okolinu i stil života. Cilj: Istražiti uspješnost LOM-a u primjeni mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti i pronaći moguće rješenje za poboljšanje kvalitete skrbi. Ispitanici i metode: Opservacijsko istraživanje provedeno je 2017. godine u devet specijalističkih ordinacija obiteljske medicine diljem Hrvatske, a uključivalo je 169 bolesnika koji su ili preboljeli infarkt miokarda i/ili su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji i/ili operaciji aortokoronarnog premoštenja. Praćene su vrijednosti krvnog tlaka, LDL kolesterola i indeksa tjelesne mase, a ispitivano je pridržavanje poželjnih oblika ponašanja (nepušenje, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, redovno uzimanje dokazano djelotvornih lijekova) te prilagodba novom stilu života koja je mjerena Likertovom ljestvicom (1-5) kao i zadovoljstvo liječnika preglednošću elektroničkog zdravstvenog zapisa. Rezultati: Zadovoljavajuće vrijednosti arterijskog tlaka postignute su u 63,2 % ispitanika, razinu LDL kolesterola prema smjernicama imalo je 19,4 %, dok je 25,3 % ispitanika imalo uredan indeks tjelesne mase; 25,1 % ispitanika je i dalje pušilo, dok je 43,2 % ispitanika konzumiralo alkohol. Prehrambene navike promijenilo je 63,7 % ispitanika, a 63,4 % je povećalo svoju tjelesnu aktivnost. LOM je u većini slučajeva proveo savjetovanje oko promjene životnog stila nakon koronarnog incidenta. Liječnici su većinom bili zadovoljni sadržajem i količinom podataka u elektroničkom zdravstvenom zapisu, ali ne i njihove upotrebljivosti u svakodnevnoj, vremenski ograničenoj konzultaciji s bolesnikom. Osmišljeno rješenje u programu Adobe Illustrator® omogućilo bi i olakšalo bolju preglednost rizičnih čimbenika i time bi moglo imati utjecaja na učinkovitiju kontrolu provođenja mjera sekundarne prevencije. Zaključak: Skrb za bolesnike s koronarnom bolešću u obiteljskoj medicini je vrlo kompleksna, a dio kompleksnosti se odnosi na primjenu mjera sekundarne prevencije koje su od vitalne važnosti. Zbog toga je potrebno planirati i osigurati dovoljno vremena za konzultaciju s takvim bolesnicima kako bi se dobio uvid u kontrolu rizičnih čimbenika i pravovremeno učinile promjene sukladno važećim smjernicama. Rezultati istraživanja pokazali su da se u bolesnika svi rizični čimbenici ne nalaze unutar preporučenih vrijednosti te da je jedan od mogućih razloga tome što ne postoji njihov pregledan prikaz u elektroničkom zdravstvenom zapisu. Kvalitetnija skrb mogla bi se postići kada bi postojalo jasno vizualno rješenje stanja rizičnih čimbenika koje je u ovom radu osmišljeno i predloženo u obliku slika koje bi LOM-u dale brzi uvid u “profi l” bolesnika te poboljšale učinkovitost svake konzultacije s obzirom na njeno kratko vremensko ograničenje u svakodnevnim uvjetima rada u ordinacijama obiteljske medicine.Introduction: Patients with coronary artery disease represent a challenge in each family medicine practice because of many comorbidities and the application of secondary prevention measures which represent a tool for tracking and simultaneously correcting risk factors related to the patient, his surroundings and lifestyle. Objective: Explore the effectiveness of family medicine specialists in applying secondary prevention measures in cardiovascular diseases and to find a solution for improving quality of care. Participants and Methods: This observational study, was conducted in 2017. under nine specialised family medicine practices throughout Croatia and included 169 patients who suffered from myocardial infarction and/or underwent percutaneous coronary intervention and/or bypass surgery. Blood pressure, LDL cholesterol and body mass index were measured and it was examined whether the participants were abiding to the advised healthy habits (nonsmoking, physically active, good diet, regular use of medicaments according to the guidelines). Adjustment to the new lifestyle was measured with Likert scale (1-5) and the same scale was used to asses physicians satisfaction with transparency of electronic health record data. Results: 63.2% of participants had recommended values for blood pressure, 19.4% for LDL cholesterol and 25.3% had a normal body mass index according to the guidelines. 25.1% of participants continued to smoke and 43.2% continued alcohol consumption. In terms of diet, a change was observed in 63.7% and physical activity increase in 63.4% of participants. In most cases, after coronary incident, physician consulted them regarding lifestyle changes. Family medicine specialists were mostly pleased with the content and the amount of data in electronic health records, but not with their transparency and ease of use in everyday, usually time constrained, patient - doctor consultations. A software application Adobe Illustrator® was used to visually represent the relevant risk factors which could provide more effective control for conducting secondary prevention measures. Conclusion: The care for coronary artery disease patients in family medicine is very complex, and a part of it is related to providing effective measures of secondary prevention which are of crucial importance. Therefore it is imperative to plan ahead and allow sufficient consultation time to obtain control over the risk factors and make timely changes according to the guidelines. Research results have shown that not all risk factors are within recommended values and one of the reasons could be the lack of clear presentation in the electronic health record. Better quality of care could be achieved with the proposed visual solution using pictures that allows the family physician fast access to the patient’s “profile” and improves efficiency of every consultation despite its constrained duration in everyday conditions

Validation of electrocardiographic diagnosis of AMI by comparison with urgent coronary arteriography findings

„Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. „Elektrokardiografska dijagnoza akutnog infarkta miokarda: provjera interpretacija elektrokardiograma usporedbom s nalazima hitne koronarne arteriografije“, autorica Sunčana Vlah, ključne riječi: akutni infarkt miokarda, elektrokardiografija, koronarne arterije, subokluzija i okluzija Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima. Kardiovaskularne bolesti su neke od najvažnijih uzroka smrti u moderno doba. Posljedica su procesa ateroskleroze koji, između ostalih, zahvaća i koronarne arterije što rezultira pojavom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda. O ozbiljnosti koronarne bolesti govore podatci Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da od koronarne bolesti godišnje umire 7,6 milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj će 50% oboljelih od kardiovaskularnih bolesti umrijeti od akutnog infarkta miokarda. Bolesnici su češće osobe muškog spola, obično starije od 50 godina, boluju od hipertenzije i puše cigarete. Ruptura aterosklerotskog plaka može dovesti do tolikog suženja lumena koronarne arterije da dolazi do subokluzije ili okluzije žile. To će rezultirati subendokardijalnom ili transmuralnom ishemijom i/ili nekrozom miokarda i tada će se na elektrokardiografskom nalazu pojaviti promjene poput elevacije ili denivelacije ST-spojnice, negativni simetrični T-valovi, Q-zupci ili blok lijeve grane provodnog sustava srca. Na temelju elevacije ili denivelacije spojnice govori se o akutnom infarktu miokarda sa ili bez ST-elevacije (STEMI ili NSTEMI). Bolesnici s ova dva oblika akutnog koronarnog sindroma razlikuju se po dobi, spolu, postojanju pratećih bolesti (komorbiditeta), broju koronarnih arterija zahvaćenih aterosklerozom i stupnjem stenoze žile. Osim perzistirajućih promjena na EKG-u, kriteriji za dijagnozu akutnog koronarnog sindroma također uključuju kliničku sliku s centralnim retrosternalnim pritiskom ili stezanjem te porast kardioselektivnih enzima (kreatin kinaza MB i troponin I). Osjetljivost i specifičnost EKG-a za akutni infarkt miokarda dosta varira, jer je raspon osjetljivosti od 50 do 87% i specifičnosti od 50 do 97%. Radi se o specifičnosti i osjetljivosti za sve koronarne arterije, ali ukoliko se gleda svaka posebno, podatak će biti drugačiji. Prilikom koronarografije i perkutane koronarne intervencije na bolesniku sa ST-elevacijom, obično se viđa akutna okluzija koronarne arterije, dok se kod denivelacije obično utvrdi subokluzija. To često nije slučaj kod lijeve cirkumfleksne arterije gdje se čak 30% akutnih okluzija ne prezentira nikakvim promjenama u EKG-u, a još 30% dovodi do denivelacije spojnice. Elektrokardiografija je jednostavna, neinvazivna i jeftina pretraga koja ima dovoljnu osjetljivost i specifičnost u prikazivanju promjena čestih za akutni koronarni sindrom čiji je uzrok okluzija ili subokluzija desne koronarne arterije i lijeve descedentne koronarne arterije, ali ne i lijeve cirkumfleksne arterije pa je kod bolesnika s bolovima u prsima neophodno periodično pratiti i razvoj kliničke slike i porast kardioselektivnih enzima.Cardiovascular disease is the leading cause of death and includes coronary artery disease which is due to process of atherosclerosis and can lead to myocardial infarction. Milions of people a year experience acute myocardial infarction and most of them are men, older than 50 years of age, have diabetes mellitus and/or hypertension, and are smoking cigarettes. The aim of this thesis was to show median age for any kind of acute myocardial infarction (AMI) linked to gender and to determine if the left anterior descending artery (LAD) really is most often responsible for the disease. Since the ECG is used for diagnosis of MI it is important to know if it is reliable. Comparison between admission and final diagnosis will enable to asses how accurate ECG for patients in this thesis was. Acording to denivelation and elevation of ST segment and raised cardiac markers there are two kinds of infarction: NSTEMI and STEMI. The final aim is to find out if complete occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment and incomplete oclussion to denivelation among the patients in this thesis. 178 patients diagnosed with acute myocardial infarction and admitted to KCB Zagreb from August 2012 to June 2013 were included. Age, gender, admitted diagnosis, and discarge letter were known for every patient. Results showed that most of the patients were men and had 9 years lower median than woman. LAD is most often responsible for any kind of AIM, but the most often cause in patients with STEMI were atherosclerotic changes in right coronary artery (RCA). In 69% admission and final diagnosis were identical. In general, occlusion of the coronary artery leads to elevation of the ST segment, but there is a difference for each coronary artery. Occlusion in right coronary artery and left anterior descending is presented with elevation of the segment and on the other hand left circumflex artery (LCX) is not. It is more often presented with denivelation of the segment or even normal ECG findings. To conclude, men are more likely to suffer from AMI and tend to be younger than woman who were admitted. Atherosclerotic changes in LAD are most common cause of infarction. Also, ECG as one of the most important diagnostic tools, has enough accuracy and can be used in emergency rooms as such. Occlusion in the RCA and LAD will lead to elevation of the ST segment but occlusion in LCX is often presented with denivelation of ST segment or with normal ECG finding