34 research outputs found
Procjena cerebrovaskularne bolesti magnetskom rezonancijom mozga i magnetskom angiografijom
Magnetic resonance imaging (MRI) is an important imaging technique for evaluation of cerebral ischemic changes. Using magnetic resonance angiography (MRA), both large and medium sized intracranial arteries and veins can be visualized by selecting appropriate imaging parameters. The aim of this retrospective study was to evaluate our own results in the diagnosis of cerebrovascular diseases with MRI and MRA, and to compare them with literature data. Data on 278 patients with cerebrovascular symptomatology (158 female and 120 male, mean age 45-54 years), examined between April 2001 and November 2002, were analyzed. MRA was performed in all 278 and both MRA and MRI in 231 patients. On MRA, 90 pathologic alterations of intracranial arteries (69 aneurysms and 21 vascular malformations), 13Rintracranial arterial occlusions, 19 intracranial arterial stenoses, and 14 cases of intracranial arteriosclerotic changes were identified. On MRI, 114 strokes (73 brain infarctions, 22 cerebral hemorrhages and 19 sub-arachnoid hemorrhages), 14 vascular malformations and 14 cases of small vessel disease were detected. MRI was found to be a powerful tool to detect ischemic lesions immediately upon stroke onset. MRA is highly sensitive for the detection of occlusive disease in large intracranial arteries. For cerebral venous and sinus thrombosis, MRI and MRA are first line studies. MRA of extracranial and intracranial vessels alone or in combination with transcranial color-coded duplex sonography (TCCD) as well as computed tomography angiography (CTA) may eliminate the need of intra-arterial digital subtraction angiography (DSA) in most patients studied for occlusive cerebrovascular disease. DSA may be reserved for those patients in whom there is a disagreement among the results obtained by use of noninvasive techniques, and for the diagnosis of arteriovenous malformations, whereas MRA can prove useful on follow-up examinations.Magnetska rezonancija (MR) mozga je važna tehnika prikazivanja u procjeni ishemijskih promjena moždanoga parenhima. Magnetskom angiografijom (MRA) se birajuÄi odgovarajuÄe parametre prikaza mogu pokazati i velike i male intrakranijske arterije i vene. Cilj ove retrospektivne studije bila je procjena vlastitih rezultata u dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti pomoÄu MR mozga i MRA, te njihova usporedba s literaturnim podacima. Analizirani su podaci 278 bolesnika (158 žena i 120 muÅ”karaca srednje životne dobi od 45,54 godine), koji su bili pregledani u razdoblju od travnja 2001. do studenoga 2002. UÄinjeno je 278 postupaka MRA, a u 231 bolesnika uÄinjena je i MR mozga. MRA je otkrila 88 patoloÅ”ki promijenjenih intrakranijskih krvnih žila (69 aneurizma i 21 vaskularnu malformaciju), 13 okluzija intrakranijskih arterija, 19 stenoza intrakranijskih arterija, te 14 sluÄajeva arteriosklerotskih promjena intrakranijskih arterija. MR mozga otkrila je 114 cerebrovaskularnih inzulta (73 cerebralne ishemije, 22 intracerebralne hemoragije i 19 subarahnoidnih hemoragija), 14 vaskularnih malformacija, te 14 sluÄajeva "patologije malih krvnih žila". MR mozga je moÄno sredstvo u otkrivanju ishemijskih promjena neposredno nakon nastupa moždanog inzulta. RMRA ima visoku osjetljivost za otkrivanje okluzivne bolesti velikih intrakranijskih arterija. MR mozga i MRA su osnovne pretrage za dijagnozu tromboze moždanih vena i sinusa. Samo se pomoÄu MRA ekstrakranijskih i intrakranijskih krvnih žila ili u kombinaciji s obojenom dupleks sonografijom krvnih žila glave i vrata (TCCD) te kompjutoriziranom tomografijskom angiografijom (CTA) može iskljuÄiti potreba za intraarterijskom digitalnom subtrakcijskom angiografijom (DSA) u veÄine bolesnika pregledanih zbog okluzivne cerebrovaskularne bolesti. DSA može biti rezervirana za one bolesnike kod kojih postoji neslaganje izmeÄu nalaza neinvazivnih metoda pregleda, te za dijagnozu arteriovenskih malformacija, dok se MRA može rabiti za daljnje praÄenje
Vrijednost CT-a mozga u hitnoj službi: retrospektivna analiza
The objective of the study was evaluation and radiologic - clinical correlation of brain computed tomography (CT) scans performed at emergency service. The relation between the number of urgent and total CT scans performed during a 2-year period (January 1, 2001 - December 31, 2002) was analyzed. Emergency brain CT scans were especially investigated according to clinical indications, requests from particular clinical specialties, and need of anesthesiologist\u27s assistance. CT scans were correlated with clinical examinations and diagnoses as well as with literature data. During the study period, 15,933 CT scans were performed at our department, 3132 (19.66%) of them at emergency service (1757 male and 1375 female, mean age 56.97 years), and 2576 (82.25%) of the latter emergency brain CT scans (1398 male and 1178 female, mean age 57.80 years). Data analysis showed the following distribution of emergency brain CT scans according to hospital departments: neurology 1441 (55.94%), neurosurgery 632 (24.53%), internal medicine 186 (7.22%), surgery 138 (5.36%), other departments 150 (5.82%), and other institutions 29 (1.13%). Clinical diagnoses for emergency brain CT scanning were as follows: stroke 905 (35.13%), subarachnoid hemorrhage 128 (4.97%), head injury 617 (23.95%), consciousness disorders and convulsions 389 (15.10%), intracranial expansive lesions 234 (9.08%), headache and/or vertigo 141 (5.47%), cerebrovascular insufficiency 50 (1.94%), infectious disease 46 (1.79%), hydrocephalus 12 (0.47%), metabolic disorders 2 (0.08%), and lost or unavailable data at the time of the study 52 (2.02%). Anesthesiologist\u27s assistance during emergency brain CT scanning was needed in 234 (9.08%) cases. Correlation of CT findings with clinical diagnosis yielded the following results: 96 (3.73%) lost or unavailable data at the time of the study, 639 (25.77%) normal findings, and 1841 (74.23%) pathologic findings. Study results showed the number of emergency brain CT scans to be quite high with a tendency of continuous growth (cerebrovascular disorders, new therapeutic approaches, head injury). Difficulties encountered on brain CT scanning because of the patient\u27s state, and delicacy of the emergency interpretation of CT scans impose the need of higher availability of a neuroradiologist within the frame of the emergency state algorithm.Cilj ove studije bila je evaluacija i radioloÅ”ko-kliniÄka korelacija CT pretraga mozga u hitnoj službi. Tijekom dvogodiÅ”njeg razdoblja (1. sijeÄnja 2001. - 31. prosinca 2002.) analiziran je odnos hitnih i sveukupnih CT pretraga. Posebno su obraÄeni hitni CT pregledi mozga prema kliniÄkim indikacijama, zastupljenosti pojedinih kliniÄkih struka i potrebi anestezioloÅ”ke asistencije. CT nalazi su korelirani s kliniÄkim upitima i dijagnozama, te usporeÄeni s literaturnim podacima. Tijekom 24 mjeseca na KliniÄkom zavodu su izvedene 15.933 CT pretrage, od Äega 3132 (19,66%) u hitnoj službi (1757 muÅ”karaca i 1375 žena srednje dobi od 56,97 godina). Äak 2576 (82,25%) svih hitnih CT pretraga bile su hitne CT pretrage mozga (1398 muÅ”karaca i 1178 žena srednje dobi od 57,80 godina). RasporeÄenost hitnih CT pretraga mozga prema klinikama bila je slijedeÄa: neurologija 1441 (55,94%), neurokirurgija 632 (24,53%), interna medicina 186 (7,22%), kirurgija 138 (5,36%), ostale klinike 150 (5,82%) i vanjske ustanove 29 (1,13%). KliniÄke indikacije za hitnu CT pretragu mozga bile su slijedeÄe: moždani udar 905 (35,13%), subarahnoidno krvarenje 128 (4,97%), trauma glave 617 (23,95%), poremeÄaj svijesti i konvulzije 389 (15,10%), intrakranijska ekspanzija 234 (9,08%), glavobolja i/ili vrtoglavica 141 (5,47%), cerebrovaskularna insuficijencija 50 (1,94%), infekcija 46 (1,79%), hidrocefalus 12 (0,47%), metaboliÄne promjene 2 (0,08%) i nedostupni podaci u vrijeme studije 52 (2,02%). AnestezioloÅ”ka asistencija pri hitnom CT pregledu mozga bila je potrebna u 234 (9,08%) sluÄaja. Korelacija CT nalaza s kliniÄkom dijagnozom (kliniÄkim upitom) pokazala je kako je 96 (3,73%) podataka bilo nedostupno u vrijeme studije, dok je od 2480 preostalih nalaza hitnih CT pregleda mozga bilo 639 (25,77%) normalnih i 1841 (74,23%) patoloÅ”kih. Provedena je i usporedba s podacima iz literature. ZakljuÄeno je kako je velik broj hitnih CT pretraga mozga s tendencijom stalnog porasta (cerebrovaskularne bolesti, novi terapijski pristupi, trauma glave). Otežano izvoÄenje pretrage zbog teÅ”kog stanja bolesnika i osjetljivost hitne interpretacije nalaza nameÄu potrebu veÄe dostupnosti neuroradiologa uz pridržavanje algoritma pretraga u hitnim stanjima
Vrijednost CT-a mozga u hitnoj službi: retrospektivna analiza
The objective of the study was evaluation and radiologic - clinical correlation of brain computed tomography (CT) scans performed at emergency service. The relation between the number of urgent and total CT scans performed during a 2-year period (January 1, 2001 - December 31, 2002) was analyzed. Emergency brain CT scans were especially investigated according to clinical indications, requests from particular clinical specialties, and need of anesthesiologist\u27s assistance. CT scans were correlated with clinical examinations and diagnoses as well as with literature data. During the study period, 15,933 CT scans were performed at our department, 3132 (19.66%) of them at emergency service (1757 male and 1375 female, mean age 56.97 years), and 2576 (82.25%) of the latter emergency brain CT scans (1398 male and 1178 female, mean age 57.80 years). Data analysis showed the following distribution of emergency brain CT scans according to hospital departments: neurology 1441 (55.94%), neurosurgery 632 (24.53%), internal medicine 186 (7.22%), surgery 138 (5.36%), other departments 150 (5.82%), and other institutions 29 (1.13%). Clinical diagnoses for emergency brain CT scanning were as follows: stroke 905 (35.13%), subarachnoid hemorrhage 128 (4.97%), head injury 617 (23.95%), consciousness disorders and convulsions 389 (15.10%), intracranial expansive lesions 234 (9.08%), headache and/or vertigo 141 (5.47%), cerebrovascular insufficiency 50 (1.94%), infectious disease 46 (1.79%), hydrocephalus 12 (0.47%), metabolic disorders 2 (0.08%), and lost or unavailable data at the time of the study 52 (2.02%). Anesthesiologist\u27s assistance during emergency brain CT scanning was needed in 234 (9.08%) cases. Correlation of CT findings with clinical diagnosis yielded the following results: 96 (3.73%) lost or unavailable data at the time of the study, 639 (25.77%) normal findings, and 1841 (74.23%) pathologic findings. Study results showed the number of emergency brain CT scans to be quite high with a tendency of continuous growth (cerebrovascular disorders, new therapeutic approaches, head injury). Difficulties encountered on brain CT scanning because of the patient\u27s state, and delicacy of the emergency interpretation of CT scans impose the need of higher availability of a neuroradiologist within the frame of the emergency state algorithm.Cilj ove studije bila je evaluacija i radioloÅ”ko-kliniÄka korelacija CT pretraga mozga u hitnoj službi. Tijekom dvogodiÅ”njeg razdoblja (1. sijeÄnja 2001. - 31. prosinca 2002.) analiziran je odnos hitnih i sveukupnih CT pretraga. Posebno su obraÄeni hitni CT pregledi mozga prema kliniÄkim indikacijama, zastupljenosti pojedinih kliniÄkih struka i potrebi anestezioloÅ”ke asistencije. CT nalazi su korelirani s kliniÄkim upitima i dijagnozama, te usporeÄeni s literaturnim podacima. Tijekom 24 mjeseca na KliniÄkom zavodu su izvedene 15.933 CT pretrage, od Äega 3132 (19,66%) u hitnoj službi (1757 muÅ”karaca i 1375 žena srednje dobi od 56,97 godina). Äak 2576 (82,25%) svih hitnih CT pretraga bile su hitne CT pretrage mozga (1398 muÅ”karaca i 1178 žena srednje dobi od 57,80 godina). RasporeÄenost hitnih CT pretraga mozga prema klinikama bila je slijedeÄa: neurologija 1441 (55,94%), neurokirurgija 632 (24,53%), interna medicina 186 (7,22%), kirurgija 138 (5,36%), ostale klinike 150 (5,82%) i vanjske ustanove 29 (1,13%). KliniÄke indikacije za hitnu CT pretragu mozga bile su slijedeÄe: moždani udar 905 (35,13%), subarahnoidno krvarenje 128 (4,97%), trauma glave 617 (23,95%), poremeÄaj svijesti i konvulzije 389 (15,10%), intrakranijska ekspanzija 234 (9,08%), glavobolja i/ili vrtoglavica 141 (5,47%), cerebrovaskularna insuficijencija 50 (1,94%), infekcija 46 (1,79%), hidrocefalus 12 (0,47%), metaboliÄne promjene 2 (0,08%) i nedostupni podaci u vrijeme studije 52 (2,02%). AnestezioloÅ”ka asistencija pri hitnom CT pregledu mozga bila je potrebna u 234 (9,08%) sluÄaja. Korelacija CT nalaza s kliniÄkom dijagnozom (kliniÄkim upitom) pokazala je kako je 96 (3,73%) podataka bilo nedostupno u vrijeme studije, dok je od 2480 preostalih nalaza hitnih CT pregleda mozga bilo 639 (25,77%) normalnih i 1841 (74,23%) patoloÅ”kih. Provedena je i usporedba s podacima iz literature. ZakljuÄeno je kako je velik broj hitnih CT pretraga mozga s tendencijom stalnog porasta (cerebrovaskularne bolesti, novi terapijski pristupi, trauma glave). Otežano izvoÄenje pretrage zbog teÅ”kog stanja bolesnika i osjetljivost hitne interpretacije nalaza nameÄu potrebu veÄe dostupnosti neuroradiologa uz pridržavanje algoritma pretraga u hitnim stanjima
Dural MALT lymphoma with disseminated disease
Central nervous system (CNS) lymphoma involving the dura mater is very rare and histologically is usually a subtype of non-Hodgkin's lymphoma (NHL) termed mucosa-associated lymphoid tissue (MALT) lymphoma. We present a case of a 46-year old woman with dural MALT lymphoma that was found to also involve a lacrimal gland, inguinal lymph nodes, and bone marrow. Magnetic resonance imaging of the brain showed an extra-axial enhancing mass approximately 6 cm in maximum diameter along the right frontotemporal convexity. Histopathology of the resected dural mass showed MALT lymphoma expressing CD20, CD52, CD19, and CD38. Molecular studies of the B-cell receptor heavy chain demonstrated monoclonality at the involved sites. The patient was treated with four cycles of fludarabine, mitoxantrone, and rituximab with complete remission. She had recurrence in the subcutaneous tissue of the back at 12 months but has remained free of intracranial disease for 31 months. A review of the literature reveals 57 cases of dural MALT lymphoma. Only 4 had extra-CNS involvement at presentation, and only 3 had local recurrence of the dural tumor. Because of the indolent behavior of this tumor, the intracranial portion can be treated conservatively after resection with or without chemotherapy. Deferral of brain radiation can be considered with close clinical and neuroimaging follow up
Magnetic Resonance in Diagnostic Evaluation of Cerebral Aneurysms
Metode U prvom dijelu istraživanja je 59 uzastopnih bolesnika s akutnim subarahnoidnim krvarenjem (SAH) usporedno pregledano ciljanom angiografijom magnetskom rezonancom (MRA) i intraarterijskom digitalnom suptrakcijskom angiografijom (IA-DSA). Rezultati obje dijagnostiÄke metode u detekciji i evaluaciji aneurizmi usporeÄene su s intraoperativnim kirurÅ”kim nalazom kao zlatnim standardom u 53 bolesnika (6 ispitanika je iskljuÄeno iz studije zbog nedostatka intraoperativne potvrde nalaza). MRA pretrage su vrÅ”ene bez primjene paramagnetnog kontrastnog sredstva. U drugom dijelu istraživanja su analizirana 94 uzastopna bolesnika s cerebralnim aneurizmama, lijeÄena endovaskularnom embolizacijom zavojnicama, bez otvorenog kirurÅ”kog zahvata. U prvih 39 bolesnika sa 49 aneurizmi uspjeÅ”nost lijeÄenja je evaluirana kontrolnim pregledima ciljanom MRA i IA-DSA, 6 mjeseci nakon embolizacije. U preostalih 49 bolesnika kontrolni pregled je obavljen samo ciljanom MRA (6 ispitanika je iskljuÄeno zbog izrazitih artefakata na MRA snimkama, uglavnom zbog nemira). Sve MRA pretrage drugog dijela istraživanja su ukljuÄivale i primjenu kontrastnog sredstva. ----- Rezultati U prvom dijelu istraživanja su intraoperativno utvrÄene 44 cerebralne aneurizme u 39 bolesnika. Osjetljivost otkrivanja tih promjena je bila jednaka za obje dijagnostiÄke metode i iznosila 97,7%. SpecifiÄnost je takoÄer bila jednaka, iznoseÄi 100%. Nisu naÄene znaÄajne razlike izmeÄu dvije dijagnostiÄke metode u procjeni veliÄine, oblika ili vrata aneurizme, kao ni u odreÄivanju arterije s koje aneurizma polazi. U drugom dijelu istraživanja analizirano je ukupno 108 aneurizmi. U prvih 49 je rezidualni protok unutar lijeÄenih aneurizmi utvrÄen u 36 (73,5%) MRA pregledom, a u 25 (51,0%) IA-DSA tehnikom. Rezidualni protok na MRA snimkama je kod svih aneurizmi bio jednak ili veÄi u usporedbi s IA-DSA. Primjena kontrastnog sredstva je pomogla u evaluaciji 7 aneurizmi (6,5%), dok je, uslijed venske kontaminacije, ometala analizu snimaka za njih 20 (18,5%). Korist kontrastnog sredstva je bila znatno ÄeÅ”Äa (14,3%) u aneurizama prednje cerebralne cirkulacije veliÄine 5-10mm, no i u toj skupini je uÄestalost venske kontaminacije bila joÅ” veÄa (16,7%). Nije bilo statistiÄki znaÄajne razlike usporeÄujuÄi neovisno razliÄite veliÄine i lokacije aneurizmi. Dodatna dijagnostiÄka informacija postkontrastne MRA je bila minimalna i ni u jednom od 7 sluÄajeva nije utjecala na daljnje lijeÄenje. ----- ZakljuÄci 1) Ciljana MRA je usporediva s IA-DSA u procjeni moždanih aneurizmi. 2) Za praÄenje moždanih aneurizama lijeÄenih endovaskularnom embolizacijom pouzdanija je neinvazivna, ciljana MRA nego invazivna IA-DSA. 3) Primjena kontrastnog sredstva ne doprinosi dijagnostiÄkoj pouzdanosti MRA kod emboliziranih aneurizmi, uz moguÄe lažno pozitivne nalaze.Methods In the first part, 59 consecutive patients with acute subarachnoid hemorrhage were examined with targeted magnetic resonance angiography (MRA) and intra-arterial digital substraction angiography (IA-DSA). The results of both modalities in aneurysm detection and evaluation were compared to surgical findings in 53 patients. The second part included 94 consecutive patients with cerebral aneurysms treated by coil embolization. The first 39 patients harboring 49 aneurysms were evaluated by both targeted MRA and IA-DSA 6 months after embolization. For 49 patients the follow-up imaging was performed by MRA only. All MRA studies were performed without and with contrast media. -----Results In the first part there were 44 cerebral aneurysms in 39 patients. The sensitivity was the same for both diagnostic modalities at 97,7%. The specificity was also the same at 100%. No significant differences between the modalities were found for aneurysm size, shape or neck estimates, nor for the parent artery determination. In the second part 108 aneurysms were analyzed. In 49 residual flow within the treated aneurysms was detected in 36 (73,5%) on MRA, and in 25 (51,0%) by IA-DSA. The size of the residual aneurysm on MRA was the same or larger compared to IA-DSA for all aneurysms. Contrast agent helped in evaluation of 7 aneurysms (6,5%), while it made it more difficult due to venous contamination for 20 aneurysms (18,5%). The additional diagnostic information from postcontrast MRA did not affect patient management in any of the 7 cases. ----- Conclusions 1) Targeted MRA is comparable with IA-DSA for evaluation of cerebral aneurysms. 2) In follow-up of cerebral aneurysms treated with endovascular embolization targeted MRA is more accurate than IA-DSA. 3) Contrast agent administration does not contribute to diagnostic accuracy of MRA for embolized aneurysms
Magnetic Resonance in Diagnostic Evaluation of Cerebral Aneurysms
Metode U prvom dijelu istraživanja je 59 uzastopnih bolesnika s akutnim subarahnoidnim krvarenjem (SAH) usporedno pregledano ciljanom angiografijom magnetskom rezonancom (MRA) i intraarterijskom digitalnom suptrakcijskom angiografijom (IA-DSA). Rezultati obje dijagnostiÄke metode u detekciji i evaluaciji aneurizmi usporeÄene su s intraoperativnim kirurÅ”kim nalazom kao zlatnim standardom u 53 bolesnika (6 ispitanika je iskljuÄeno iz studije zbog nedostatka intraoperativne potvrde nalaza). MRA pretrage su vrÅ”ene bez primjene paramagnetnog kontrastnog sredstva. U drugom dijelu istraživanja su analizirana 94 uzastopna bolesnika s cerebralnim aneurizmama, lijeÄena endovaskularnom embolizacijom zavojnicama, bez otvorenog kirurÅ”kog zahvata. U prvih 39 bolesnika sa 49 aneurizmi uspjeÅ”nost lijeÄenja je evaluirana kontrolnim pregledima ciljanom MRA i IA-DSA, 6 mjeseci nakon embolizacije. U preostalih 49 bolesnika kontrolni pregled je obavljen samo ciljanom MRA (6 ispitanika je iskljuÄeno zbog izrazitih artefakata na MRA snimkama, uglavnom zbog nemira). Sve MRA pretrage drugog dijela istraživanja su ukljuÄivale i primjenu kontrastnog sredstva. ----- Rezultati U prvom dijelu istraživanja su intraoperativno utvrÄene 44 cerebralne aneurizme u 39 bolesnika. Osjetljivost otkrivanja tih promjena je bila jednaka za obje dijagnostiÄke metode i iznosila 97,7%. SpecifiÄnost je takoÄer bila jednaka, iznoseÄi 100%. Nisu naÄene znaÄajne razlike izmeÄu dvije dijagnostiÄke metode u procjeni veliÄine, oblika ili vrata aneurizme, kao ni u odreÄivanju arterije s koje aneurizma polazi. U drugom dijelu istraživanja analizirano je ukupno 108 aneurizmi. U prvih 49 je rezidualni protok unutar lijeÄenih aneurizmi utvrÄen u 36 (73,5%) MRA pregledom, a u 25 (51,0%) IA-DSA tehnikom. Rezidualni protok na MRA snimkama je kod svih aneurizmi bio jednak ili veÄi u usporedbi s IA-DSA. Primjena kontrastnog sredstva je pomogla u evaluaciji 7 aneurizmi (6,5%), dok je, uslijed venske kontaminacije, ometala analizu snimaka za njih 20 (18,5%). Korist kontrastnog sredstva je bila znatno ÄeÅ”Äa (14,3%) u aneurizama prednje cerebralne cirkulacije veliÄine 5-10mm, no i u toj skupini je uÄestalost venske kontaminacije bila joÅ” veÄa (16,7%). Nije bilo statistiÄki znaÄajne razlike usporeÄujuÄi neovisno razliÄite veliÄine i lokacije aneurizmi. Dodatna dijagnostiÄka informacija postkontrastne MRA je bila minimalna i ni u jednom od 7 sluÄajeva nije utjecala na daljnje lijeÄenje. ----- ZakljuÄci 1) Ciljana MRA je usporediva s IA-DSA u procjeni moždanih aneurizmi. 2) Za praÄenje moždanih aneurizama lijeÄenih endovaskularnom embolizacijom pouzdanija je neinvazivna, ciljana MRA nego invazivna IA-DSA. 3) Primjena kontrastnog sredstva ne doprinosi dijagnostiÄkoj pouzdanosti MRA kod emboliziranih aneurizmi, uz moguÄe lažno pozitivne nalaze.Methods In the first part, 59 consecutive patients with acute subarachnoid hemorrhage were examined with targeted magnetic resonance angiography (MRA) and intra-arterial digital substraction angiography (IA-DSA). The results of both modalities in aneurysm detection and evaluation were compared to surgical findings in 53 patients. The second part included 94 consecutive patients with cerebral aneurysms treated by coil embolization. The first 39 patients harboring 49 aneurysms were evaluated by both targeted MRA and IA-DSA 6 months after embolization. For 49 patients the follow-up imaging was performed by MRA only. All MRA studies were performed without and with contrast media. -----Results In the first part there were 44 cerebral aneurysms in 39 patients. The sensitivity was the same for both diagnostic modalities at 97,7%. The specificity was also the same at 100%. No significant differences between the modalities were found for aneurysm size, shape or neck estimates, nor for the parent artery determination. In the second part 108 aneurysms were analyzed. In 49 residual flow within the treated aneurysms was detected in 36 (73,5%) on MRA, and in 25 (51,0%) by IA-DSA. The size of the residual aneurysm on MRA was the same or larger compared to IA-DSA for all aneurysms. Contrast agent helped in evaluation of 7 aneurysms (6,5%), while it made it more difficult due to venous contamination for 20 aneurysms (18,5%). The additional diagnostic information from postcontrast MRA did not affect patient management in any of the 7 cases. ----- Conclusions 1) Targeted MRA is comparable with IA-DSA for evaluation of cerebral aneurysms. 2) In follow-up of cerebral aneurysms treated with endovascular embolization targeted MRA is more accurate than IA-DSA. 3) Contrast agent administration does not contribute to diagnostic accuracy of MRA for embolized aneurysms
Magnetska rezonanca u dijagnostici cerebralnih aneurizmi [Magnetic Resonance in Diagnostic Evaluation of Cerebral Aneurysms]
Methods In the first part, 59 consecutive patients with acute subarachnoid hemorrhage were examined with targeted magnetic resonance angiography (MRA) and intra-arterial digital substraction angiography (IA-DSA). The results of both modalities in aneurysm detection and evaluation were compared to surgical findings in 53 patients. The second part included 94 consecutive patients with cerebral aneurysms treated by coil embolization. The first 39 patients harboring 49 aneurysms were evaluated by both targeted MRA and IA-DSA 6 months after embolization. For 49 patients the follow-up imaging was performed by MRA only. All MRA studies were performed without and with contrast media. -----Results In the first part there were 44 cerebral aneurysms in 39 patients. The sensitivity was the same for both diagnostic modalities at 97,7%. The specificity was also the same at 100%. No significant differences between the modalities were found for aneurysm size, shape or neck estimates, nor for the parent artery determination. In the second part 108 aneurysms were analyzed. In 49 residual flow within the treated aneurysms was detected in 36 (73,5%) on MRA, and in 25 (51,0%) by IA-DSA. The size of the residual aneurysm on MRA was the same or larger compared to IA-DSA for all aneurysms. Contrast agent helped in evaluation of 7 aneurysms (6,5%), while it made it more difficult due to venous contamination for 20 aneurysms (18,5%). The additional diagnostic information from postcontrast MRA did not affect patient management in any of the 7 cases. ----- Conclusions 1) Targeted MRA is comparable with IA-DSA for evaluation of cerebral aneurysms. 2) In follow-up of cerebral aneurysms treated with endovascular embolization targeted MRA is more accurate than IA-DSA. 3) Contrast agent administration does not contribute to diagnostic accuracy of MRA for embolized aneurysms
Magnetic Resonance in Diagnostic Evaluation of Cerebral Aneurysms
Metode U prvom dijelu istraživanja je 59 uzastopnih bolesnika s akutnim subarahnoidnim krvarenjem (SAH) usporedno pregledano ciljanom angiografijom magnetskom rezonancom (MRA) i intraarterijskom digitalnom suptrakcijskom angiografijom (IA-DSA). Rezultati obje dijagnostiÄke metode u detekciji i evaluaciji aneurizmi usporeÄene su s intraoperativnim kirurÅ”kim nalazom kao zlatnim standardom u 53 bolesnika (6 ispitanika je iskljuÄeno iz studije zbog nedostatka intraoperativne potvrde nalaza). MRA pretrage su vrÅ”ene bez primjene paramagnetnog kontrastnog sredstva. U drugom dijelu istraživanja su analizirana 94 uzastopna bolesnika s cerebralnim aneurizmama, lijeÄena endovaskularnom embolizacijom zavojnicama, bez otvorenog kirurÅ”kog zahvata. U prvih 39 bolesnika sa 49 aneurizmi uspjeÅ”nost lijeÄenja je evaluirana kontrolnim pregledima ciljanom MRA i IA-DSA, 6 mjeseci nakon embolizacije. U preostalih 49 bolesnika kontrolni pregled je obavljen samo ciljanom MRA (6 ispitanika je iskljuÄeno zbog izrazitih artefakata na MRA snimkama, uglavnom zbog nemira). Sve MRA pretrage drugog dijela istraživanja su ukljuÄivale i primjenu kontrastnog sredstva. ----- Rezultati U prvom dijelu istraživanja su intraoperativno utvrÄene 44 cerebralne aneurizme u 39 bolesnika. Osjetljivost otkrivanja tih promjena je bila jednaka za obje dijagnostiÄke metode i iznosila 97,7%. SpecifiÄnost je takoÄer bila jednaka, iznoseÄi 100%. Nisu naÄene znaÄajne razlike izmeÄu dvije dijagnostiÄke metode u procjeni veliÄine, oblika ili vrata aneurizme, kao ni u odreÄivanju arterije s koje aneurizma polazi. U drugom dijelu istraživanja analizirano je ukupno 108 aneurizmi. U prvih 49 je rezidualni protok unutar lijeÄenih aneurizmi utvrÄen u 36 (73,5%) MRA pregledom, a u 25 (51,0%) IA-DSA tehnikom. Rezidualni protok na MRA snimkama je kod svih aneurizmi bio jednak ili veÄi u usporedbi s IA-DSA. Primjena kontrastnog sredstva je pomogla u evaluaciji 7 aneurizmi (6,5%), dok je, uslijed venske kontaminacije, ometala analizu snimaka za njih 20 (18,5%). Korist kontrastnog sredstva je bila znatno ÄeÅ”Äa (14,3%) u aneurizama prednje cerebralne cirkulacije veliÄine 5-10mm, no i u toj skupini je uÄestalost venske kontaminacije bila joÅ” veÄa (16,7%). Nije bilo statistiÄki znaÄajne razlike usporeÄujuÄi neovisno razliÄite veliÄine i lokacije aneurizmi. Dodatna dijagnostiÄka informacija postkontrastne MRA je bila minimalna i ni u jednom od 7 sluÄajeva nije utjecala na daljnje lijeÄenje. ----- ZakljuÄci 1) Ciljana MRA je usporediva s IA-DSA u procjeni moždanih aneurizmi. 2) Za praÄenje moždanih aneurizama lijeÄenih endovaskularnom embolizacijom pouzdanija je neinvazivna, ciljana MRA nego invazivna IA-DSA. 3) Primjena kontrastnog sredstva ne doprinosi dijagnostiÄkoj pouzdanosti MRA kod emboliziranih aneurizmi, uz moguÄe lažno pozitivne nalaze.Methods In the first part, 59 consecutive patients with acute subarachnoid hemorrhage were examined with targeted magnetic resonance angiography (MRA) and intra-arterial digital substraction angiography (IA-DSA). The results of both modalities in aneurysm detection and evaluation were compared to surgical findings in 53 patients. The second part included 94 consecutive patients with cerebral aneurysms treated by coil embolization. The first 39 patients harboring 49 aneurysms were evaluated by both targeted MRA and IA-DSA 6 months after embolization. For 49 patients the follow-up imaging was performed by MRA only. All MRA studies were performed without and with contrast media. -----Results In the first part there were 44 cerebral aneurysms in 39 patients. The sensitivity was the same for both diagnostic modalities at 97,7%. The specificity was also the same at 100%. No significant differences between the modalities were found for aneurysm size, shape or neck estimates, nor for the parent artery determination. In the second part 108 aneurysms were analyzed. In 49 residual flow within the treated aneurysms was detected in 36 (73,5%) on MRA, and in 25 (51,0%) by IA-DSA. The size of the residual aneurysm on MRA was the same or larger compared to IA-DSA for all aneurysms. Contrast agent helped in evaluation of 7 aneurysms (6,5%), while it made it more difficult due to venous contamination for 20 aneurysms (18,5%). The additional diagnostic information from postcontrast MRA did not affect patient management in any of the 7 cases. ----- Conclusions 1) Targeted MRA is comparable with IA-DSA for evaluation of cerebral aneurysms. 2) In follow-up of cerebral aneurysms treated with endovascular embolization targeted MRA is more accurate than IA-DSA. 3) Contrast agent administration does not contribute to diagnostic accuracy of MRA for embolized aneurysms