Prevalencija patoloških lezija dijagnosticiranih citologijom u mačaka i njihova povezanost s dobi, pasminom i spolom.

Cytology is the diagnostic procedure of the microscopic evaluation of cells. It is becoming increasingly important and more frequently used in veterinary diagnostics, having many advantages including simplicity, speed and low cost. To determine the pathological changes diagnosed by cytology in cats, as well as the distribution of age, breed and gender in the diagnosed changes, we performed a retrospective study on slides submitted to the Department of Veterinary Pathology for routine cytological examination. The archive was searched for all feline cytology slides submitted from 2009 to 2018. All the slides were re-evaluated and classified into one of the four pathological processes: ‘neoplasia’, ‘inflammation’, ‘other condition’ or ‘non-diagnostic sample’. Breed, age, gender and the tissue from which the lesion was sampled were noted from the submission form, and statistically analyzed. The most frequent type of pathological process diagnosed was neoplasia, which reflects the high prevalence of neoplastic diseases in cats reported in literature data. Pathological changes were mostly diagnosed in domestic shorthaired cats of both sexes, with an average age of 8.4 years, but no breed, age or gender predisposition was found. The most evaluated tissue was skin, probably due to its accessibility and the ease of obtaining a sample from skin lesions. The most frequent neoplasia were malignant and the most frequent diagnosis was round cell neoplasia. Cats affected with round cell neoplasia had a significantly lower average age (7.3 years) than cats diagnosed with epithelial and mesenchymal neoplasia (9.9 and 10.3 years, respectively), probably reflecting the common retroviral infection in Croatian cats.Citologija je sve važniji i sve češće primjenjivan dijagnostički postupak u kojemu se mikroskopski analiziraju stanice, a ima i brojne prednosti, kao što su jednostavnost izvedbe, brzina i niska cijena. Kako bismo odredili patološke promjene dijagnosticirane citologijom u mačaka kao i raspodjelu prema dobi, pasmini i spolu, proveli smo retrospektivno istraživanje na uzorcima dostavljenima Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rutinsku citološku analizu. Pretraženi su arhivski preparati za sve mačje citološke nalaze od 2009. do 2018. godine. Svi su preparati ponovno analizirani i razvrstani u jedan od četiri patološka procesa: neoplazija, upala, druga stanja i nedijagnostički uzorak. Pasmina, dob, spol i tkivo iz kojega su uzorci uzeti zabilježeni su u odgovarajućem obrascu i statistički analizirani. Najčešće dijagnosticiran patološki proces bio je neoplazija, što govori o visokoj prevalenciji neoplastične bolesti u mačaka opisanoj u literaturi. Patološke promjene najčešće su dijagnosticirane u domaće kratkodlake mačke oba spola, prosječne dobi 8,4 godina. Pasminska, dobna i spolna predispozicija međutim nisu utvrđene. Najčešće analizirano tkivo bila je koža, vjerojatno zbog najlakše dostupnosti i lakog dobivanja uzorka iz kožnih lezija. Najčešća je neoplazija bila zloćudna tvorevina, a najčešća dijagnoza neoplazija okruglih stanica. Mačke oboljele od ove neoplazije imale su znakovito nižu prosječnu dob (7,3 godina) od mačaka kojima je dijagnosticirana epitelna i mezenhimna neoplazija (9,9 i 10,3 godina), što je vjerojatno pokazatelj da se radi o čestoj retrovirusnoj infekciji u mačaka u Hrvatskoj

CLINICAL AND LABORATORY VARIABLES AS PROGNOSTIC INDICATORS IN COLIC HORSES

Neovisno o uzroku, kolike obuhvaćaju skupinu bolesti s visokom smrtnošću u konja, te su simptomi kolike vrlo čest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim 44 istraživanju obuhvaćeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog količnih bolova. Prikupljeni su klinički i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i ultrazvučne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patološkog procesa i način liječenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage, prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina i albumina, lokalizacija patološkog procesa, kao ni način provedene terapije nisu pokazali prognostičku važnost u našoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) značajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom bolesti. Najznačajniji prognostički pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku primitka. Stišana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostički parametar, kao i koncentracija laktata viša od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoći u prognoziranju ishoda bolesti, što dodatno naglašava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta.Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89 45 horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect patient’s condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease, circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage), appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour, CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers, nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome, which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators during the first admission of the patient

CLINICAL AND LABORATORY VARIABLES AS PROGNOSTIC INDICATORS IN COLIC HORSES

Neovisno o uzroku, kolike obuhvaćaju skupinu bolesti s visokom smrtnošću u konja, te su simptomi kolike vrlo čest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim 44 istraživanju obuhvaćeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog količnih bolova. Prikupljeni su klinički i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i ultrazvučne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patološkog procesa i način liječenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage, prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina i albumina, lokalizacija patološkog procesa, kao ni način provedene terapije nisu pokazali prognostičku važnost u našoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) značajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom bolesti. Najznačajniji prognostički pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku primitka. Stišana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostički parametar, kao i koncentracija laktata viša od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoći u prognoziranju ishoda bolesti, što dodatno naglašava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta.Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89 45 horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect patient’s condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease, circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage), appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour, CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers, nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome, which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators during the first admission of the patient