HISTORICAL SUBJECT MATTER IN ORAL LYRIC POETRY

Ono što se u usmenoj književnosti u prošlosti mijenjalo i kako se mijenjalo ostalo nam je slabo poznato. Zbog toga utječu na našu svijest oni aspekti koji se održavaju trajno i naglašenije negoli bi to bilo kad bismo mogli ravnomjerno poznavati međusobne odnose stabilnosti promjena u proteklim dugotrajnim razdobljima povijesti usmene književnosti. Međutim, trajnost pojava u usmenoj književnosti nije mjerilo njihove vrijednosti (premda i danas još postoji sklonost baštinjena iz romantičkih vremena, da se poistovjete ili bar blisko povežu starost i vrijednost).The relationship between lyrical oral poems and historial events is discussed. As contents of lyric oral poems, historical events are transformed according to poetical pattern. So transformed, they lose connection with the real historical data. The author concludes that it is necessary to distinguish the poetical pattern from the historical fact, and that the lyric poem has to be regarded as a folkloristic fact. Such a fact can only indirectly be considered as a testimony of historical data

ORAL LYRIC POEMS OF THE DUBROVNIK REGION

Ovaj rad je pokušaj uključivanja usmenoga lirskog pjesništva u širi okvir razmatranja ratom ugroženoga hrvatskog identiteta na području dubrovačke regije. Ističe se već dobro poznat zaključak mnogih hrvatskih znanstvenika da su dodiri i utjecaji Mediterana i zapadne pjesničke tradicije s onim tradicijama što su dolazile na jadransku obalu iz dinarskog kopnenog zaleđa stvorili u dubrovačkoj regiji, kao i u čitavoj Dalmaciji, usmenu poeziju osebujne ljepote koja već stoljećima traje u zapisima, tiskanim i rukopisnim. Potvrđuje se to u drugom dijelu: pored osvrta na suvremeno zapisivanje usmenih pjesama 50-ih i 60-ih godina što su ih zapisivali suradnici zagrebačkog Instituta za narodnu umjetnost, iscrpnije se opisuju tri neobjavljene rukopisne zbirke Olinka Delorka nastale zapisivanjem usmenih lirskih pjesama u Konavlima (1961. g.), u Župi i Rijeci dubrovačkoj (1962. g.) i Dubrovačkom primorju (1963. g.). Na kraju, ovim se osvrtom zeli podsjetiti na život koji je umjetnost nadređena svemu i koji će ispuniti svaku formu, pa i onu tragičnu. Nastoji se upozoriti na humanost i ljudsko dostojanstvo koje pronalazi svoju formu i u usmenom pjesničkom kazivanju

Notions of Custom and Rite in Soviet Ethnology and Folklore Studies

Ovaj rad prikazuje kako se u sovjetskoj etnologiji i folkloristici shvaćaju pojmovi obred i običaj. Premda se svakodnevno ta dva pojma upotrebljavaju u istom značenju, mnogi ih sovjetski etnolozi i folkloristi nastoje razgraničiti, upozoravajući na teorijska i metodološka pitanja koja se otvaraju u istraživanju običaja ..This paper describes how the notion of rite and custom are treated in Soviet ethnology and folklore studies. Although these two concepts are often attributed the same meaning in everyday usage, many Soviet ethnologists and folklorists have attemped to differentiate between them, pointing to theoretical and methodological issues that are opening up in the study of customs. Problems facing Soviet ethnologists indicate that customs and rites, no matter how important they are considered (even as the most important subject of ethnological research) still lack a precise definition. A closer study of Soviet theoretical and comparative achievements might aid theoretical insight among Yugoslav ethnologists as well, since they are in the midst of qualifying and explaining a similar terminology for ethnology