Tanja Perić-Polonijo

Perić-Polonijo, Tanja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

244Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZIMetody izucenija fol'klora. Sbornik nauc-nyh trudov. Otvetstvennyj redaktor V.E.Gusev, LGITMiK, Leningrad 1983, 155 str.Zbomikje posvecen aktualnim pro-blemima suvr~mene folkloristike. Dobra jekarakteristika ovog zbomika 5tOautari ne pre-tendiraju na globalno rjdenje slozenihmetodoloskih problema, nego nastojepojcdinacnim zahvatima upozorili l1ancka pi-tanja metodoloskog i mctodickog karaktera uisLrazivanju foJklora.U prvom su dijclu cianci 0 aktu-alnim opeemetodoJoskim problernima suvre-menih folkloristickih istrazivanja. Zbornikzapocinje studijom V.E. Guseva "Pluralizam"i "univerzalizam" U {olkloristickoj metodo-logiji. Gusev polazi od pret.postavke da ncmauniverzalne mctodc u proucavanju folklora, lcda svako inzistiranje na jednoj vazeeoj ivrijednoj, ne mazc biti plodotvorno. Klasicnahistoriografija ruske znanosti promatrala jepovijcst folklora kao pravocrtni razvoj, kaozamjenu jedne metodc drugom. Od 50-tihgod ina ovog stoljcea razvoj se folkloristike,kako nas upozorava Guscv, poceo promatralikao smjcna slicnih ili posvc sliprotnih metoda,a pojcdine su sc ctape promatralc kao razlicitisustavi znanstvcnih mctoda. Suvrcmena sovje-tska folkloristika priznaje istodobno razlicitemCLodeistrazivanjajcr jc, uoslalom, isam prc-dmct istrazivanja - [olklor, slozena pojava kojaomogucuje raznorodna istrazivanja. Guscvsmatra da trcba biti kritican prcma tzv. "tradi-cionalnim mctodama", ali da ih nc treba odba-citi. Polifunkcionalnost folklora, kako prcdlazcGuscv, mora sc istrazivati posebnom mctodom_ {unkcionalno-socioJoskom, koja bi inte-grirala pojcdinacne metode sociolagijc, soci-jalnc psihologije, povijesti religije, estetike i dr.Druga studija u prvom dijelu knjigejos jc, po nascm rnisljcnju, zanimljivija. I.I.Zemcovski govori 0 vjerojatnosnoj mctodolo-giji u sllvrcmenoj znanosti i predlaze da sc onauvcdc i u [olklor. Organsko jedinstvo kontrast-nih fcnomcna (tradicije i stvaralastva) pre-dstavlj a bazu za shvacanje vjerojatnosnc priro-de folklora, kako nam tumaci Zcmcovski. Fol-kJor jc vjcrojatan kao svako stvaralastvo, ':azcdalje Zemcovski, i ta vjerojatnost nije neuhvat-Ijiva jer se folklor realizira u okvirima i prav-ilima tradicije, po njezinim kanonima ikliseima i, ako se tako moze reci, oprezno upo-zorava Zemcovski, "kanon vjerojatnostisluzi kao stvaralacki cinilac folklome tradicije"(str.24).Drugi dio zbomika posvecen jeorganologiji - grani koja se u posljednje vrijemeuspjesno razvija. Studije pokazuju novu meto-diku proucavanja folklornih glazbala i glazbeusmcne tradicijc.U lreccm sc dijclu osvjctljava pro-blcmatika zbornika n1\gradi folklornog pjc-snistva. Autori donose konkrctnc analitickerazradc i upozoravaju na problemc zapisivanjaglazbenog folklora. Nastoje iznaci takavgraficki sustav koji bi omogucio bolju informa-ciju 0 zivoj izvedbi, odnosno 0 svim onimvaznim clcmcntima kao ~to su tembr glasa,instrumentalna pratnja i dr.Cclvrli i posljcdnji dio objedinjlljcstudijc koje upozoravaju na spcciricnc mctodcproucavanja foLklorakao viSeslojne umjetnosLikoja ujedinjuje razlicilc ali istodobno i lIz,uam-no povczanc komponente glazbc, plcsa, prc-dstavljanja i govorcnja.TANJA PERIC-POLONIJORusskaja narodnaja p09zija, Epiceskajap09zija, Sost., podg. teksta, vstup. st., pre-dislovija k razdelam i kommentarii B. Pu-tilova, "Hudozestvennajaliteratura", Lenin-grad 1984, 440 str.Godine 1984. "Hudoz.csLvennajaliteratura" izdala jc tri znacajna folkloristickazbomika posveeena usmcnoj pocziji. Do nas jcdo sada stigao same onaj koji prikazujemo avezan je uz cpsku poeziju. Zbomici posvcceniobrednoj i Iirskoj poeziji nisu jos, na i.alost, pr-istigli.I ovaj zbornik, kao i oSLala djelapoznatog znanstvenika B.N. PULilova,pokazu-jc visoku znanslvenu akribiju i svjcdoci 0cvrstoj vezi znanosti i z.ivota. Uvodna studijaRuska nllrodnacpska poezija odrazava stanjesuvrcmcne folkloristike (nc same sovjetske).Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI245Putilov u sirokim potezima pokazuje ono zaje-dnicko, opce, sto biljine, povijesne pjesme ibalade objedinjuje i daje nam mogucnost dapostavimo niz problema meGu kojima je svaka-ko pitanje klasifikacije jedno od teZih. Premavee ustaljenoj podjeli i Putilov je podijelio ep-ske pjesme na biljine, povijesne pjesme i baladei reklo bi se da tu zapravo nema problema, aosobito ne onakvih kakvi se otvaraju pri podjclilirske poezije. Pa ipak, listajuci zbornik moglabi se upravo na toj razini postaviti neka pitanja.lesu Iisve povijesne pjesme u ovom zbornikuzaista epske? Slazit cerna se s B.N. Putilavimdaje "size - osnova epske pjesme, njezina dusa"(str.l0), ali upravo u vczi s tim poslavljamopitanje: posloji Ii size u povijesnim pjesmamakao ~to su Pesnja razincev, Razin i kozacijkrug (Pesnja 1 j 2), Esaul soobscact 0 kazniRazina i dr.? Cini nam se da u tim pjesm8manema sizea, da su to tipicne lirske pjesme spovijesnom tematikom. I zatim: po ccmu seostale povijesne pjesmc koje imaju size zapra-vo razlikuju od balada koje u zbomiku slijcdeza njima? Pjesmc kao sto su A vdot'ja Rjaza-nocka, Scelkan, Vzjatije Kazani , MastrjukTerrujukovic mogli bismo, po nasem misJjenjuproglasiti baladama. I uopee, mozemo Iigovor-iti 0 posebnom zanru - povijesne pjesme?Dio koji se odnosi na balade tak:OGernam otvara neka pitanja. Jcsu Ii ovdje svi tck-stovi balade? Imaju Ii svi oni sizc, "epskudusu"? kako kaze Putilov. Cini se da nemajusve. Pjesme Molodec bezit iz nevoJi , Pa.Ynja- me.~to krovavoj bi/vy , Mat; sestra i zeliaoplakivajut ubi/ogo, Zamuzllaja doc plask<lj'priietaet v rodnoj dom i dr., proglasili bismoipak lirskima s izrazilijim pripovijednim kant-kterom.Bez obzira na postavljena pitanja,pred nama jc vrijedan zbornik koji pokazu je dase i vrsni znalci kao lito je B.N. Putilov mogunaci u zarnkama koje im postavlja klasifikacijausmene poezije. Uostalom, u folkloristici se namnoga pitanja ne moze jednoznacno odgovoritipa ee nam tako i ovaj zbomik, ako ga shvatimokao praklicnu primjenu jedne od mogueih kla-sifikacija usmene epske poezije, dobro doei uprovjeri nasih postavki iodgovora na pitanja.TAN1A PERIC-POLONIJOFol'klornyj teatr narodov SSSR, olv. red.O.N. Kajdalova, "Nauka", Moskva 1985,248 sir.105 jedna u vee povelikom brojusovjetskih knjiga s problematikom folklornogkazaliSta. Rijec je 0 zbomiku u kojem se nalazidvanaest clan aka 0 cetrnaest "nacionalnih"oblika folklomog kazalilita. Autori su: V.E.Gusev, N.H. Nurdzanov, M.H. Kadyrov, S.A.Kaskabasov, G.!. Spataru, M. Allahverdiev, E.Petrosjan, P. Bel'skis, V. Najdakova, V.S.Bryzinskij, B. Magomedgadzijeva i T.G.Gulca. Nepotpisani uvod zbomika smjesta fol-klomi lcatar u cjclinu narodne umjetnicke kul-ture i folklora kao njezina vazoog dijela. MeGunedovljno prouccnim aspcktima folklora kaoprcdstavljackog stvaralastva spominje seistrazivanje folklora kao izvora scenskogumijeea. U tom smislu nedvosmislenje primjermnogih naroda SSSR-a, gdje je zaista pro-fesionalno kazaliste nastalo na folklomim lra-dicijama, koristeei se i iz folklora posudcnim"arsenalom". Pisac uvoda se zalaze za takvoistrazivanje folklornog teatra koje ee u obziruzeti umjetnicke vrijedilosli.Folklorni se teatar odredujc kaoskup raz!icitih pojava narodnog dramskogstvaralastva, od kazalisnih pojava u pravomsmislu dt) tcatarskih elemenata u izvedbamacpike i lirike iIi epizoda unutar obreda. Autori uzborniku ogranicili su se u svojim radovima naone obi ike igre i obrcda koji u sebi sadrze"clemente teatralnosti". Pitanja odredenja fol-klornog kazaJiSta i njcgovih oblika i dalje jepredmct diskusije, ~to se pokazalo i na konfcr-enciji 0 folklornom teatru naroda SSSR-aodrlanoj u Ta~kentu 1982. godinc. Ncsuglasicesu uglavnom oko razlikovanja "doteatarskog" i"teatarskog" koje je svojedobno uveo V.E.Gusev, i pokazalo se' da je takvo dihotomnorazlikovanje neprikladno. Tendencija je, dakJe,sirenje podrucja folklornog teatra na gotovo sveoblike koji ukuljucuju predstavljacko umijeee.U zbomiku ima radova kojisu za temu odabrali"prave" kazalisne pojave, ali ima i onih kojimaje predmet izvan podru~ja folklornog kazalista,u sferi teatraliziranih obreda, itd.Kolektivnost stvaralastva, impro-vizacija, vcdar svjetonazor, uzajamno djclo-

Russkaja narodnaja poezija, Epičeskaja poezija, Sost., podg. teksta, vstup. st., predislovija k razdelam i kommentarii B. Putilova, "Hudožestvennaja literatura", Leningrad 1984, 440 str.

Russkaja narodnaja poezija, Epičeskaja poezija, Sost., podg. teksta, vstup. st., predislovija k razdelam i kommentarii B. Putilova, "Hudožestvennaja literatura", Leningrad 1984, 440 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia