Prisutnost radona u okolišu i utjecaj na ljudsko zdravlje

Radon (222Ra) je prirodni radioaktivni element u plinovitom stanju bez boje i mirisa, a nastaje kao potomak u radioaktivnim nizovima urana. Ljudi su svakodnevno izloženi određenoj koncentraciji radona koji se nalazi u zemlji, vodi, zraku ihrani. Koncentracija radona u zraku koji se udiše prilično je niska, no može biti visoka unutar stambenog prostora u koji može prodrijeti iz temeljnog tlapreko podruma u samu građevinu. Radon se smatra jednim od najčešćih uzročnika karcinoma pluća prvenstveno zbog udisanja. Štetni utjecaj prisutnosti radona unutar stambenih prostora može se smanjiti čestim provjetravanjem prostorija u kojima ljudi borave. Postoje različite mjerne metode i tehnike zamjerenje koncentracije radona u okolišu. Najčešće se koristi tehnika mjerenja usisavanja zraka preko aerosolnog filtera, pri čemu se koncentracija radona i pripadnih izotopa u zraku određuje iz aktivnosti raspada nestabilnih izotopa na temelju vremena poluraspada. Prosječne izmjerene vrijednosti koncentracije radona po županijama diljem Hrvatske kreću se od 33 – 198 Bq/m3 što je unutar zakonskih okvira Europske unije. S obzirom na prisutnost radona u okolišu i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje, potrebna su daljnja mjerenja u stambenim prostorima diljem Hrvatske, ali i u tlu i vodi kako bi se dobile informacije o koncentracijama radona u okolišu

DEPENDENCE OF CONCENTRATION OF RADON ON ENVIRONMENTAL PARAMETERS – MULTIPLE LINEAR REGRESSION MODEL

Radon (222Ra) is a colourless and odourless natural radioactive element in gaseous state. The concentration of radon in the air is usually low, but it can be very high inside of a living space, because of its possibility to penetrate from a foundation soil over a basement into a building itself. People are daily exposed to a certain concentration of radon that is found in soil, water, air and food. This paper shows a correlation analysis of environmental parameters by using the model of multiple regressions. It defines certain statistical relations between environmental parameters such as temperature, humidity, and atmospheric pressure with measured values of radon concentrations. Measurements were carried out at several locations in various residential buildings in north-western Croatia. The results indicated that individual environmental parameters and radon concentration at individual locations were connected. For example, at one location the concentration of radon was decreasing if atmospheric pressure was increasing. Measurements at another location indicated that the concentration of radon was increasing if air humidity was increasing. Due to large number of different parameters affecting the concentration of radon in residential buildings, a satisfactory statistical model to predict the concentration of radon with environmental parameters is not easy to achieve since it was observed variability of radon concentrations with environmental parameters within different local sites. It is necessary to consider a longer period to determine with certainty a mathematical model that would give the most accurate prediction of radon concentration dependence on environmental parameters which can affect human health and quality of life

Europsko istraživanje o alkoholu i ostalim drogama u školama (ESPAD)

Temeljni je cilj ESPAD istraživanja prikupljanje standardiziranih, međunarodno usporedivih podataka o pušenju duhana, pijenju alkohola i uporabi psihoaktivnih droga među učenicima 15-16 godina u europskim zemljama, kao i sagledavanje čimbenika koji utječu na ta ponašanja. Osim moguće usporedbe pojedinih zemalja u godinama istraživanja, redovito provođenje ESPAD-a u četverogodišnjim razmacima omogućava praćenje kretanja pojavnosti rizičnih ponašanja među mladima, kako u pojedinim zemljama tako i u Europi u cjelini. Rezultati pružaju objektivnu sliku situacije koja pomaže u planiranju aktivnosti preventive i tretmana. Praćenje trendova važno je i kao osnova za planiranje preventivnih aktivnosti u budućnosti. Spoznaje prikupljene u istraživanju mogu poslužiti kao prognostički faktor za zemlje u kojima se određene promjene još nisu dogodile, a za pretpostaviti je da će se dogoditi u budućnosti. Podatci dobiveni ESPAD istraživanjem mogu poslužiti i kao evaluacija akcijskog plana EU vezanog uz droge i alkohol. Rezultati ESPAD-a se koriste u godišnjoj publikaciji European Monitoring Centre for Drugs nad Drug Addiction (EMCDDA), Centra za praćenje ovisnosti o drogama u Europi u Lisabonu, kao službeno istraživanje o uporabi droga među adolescentima. Podatci često služe i kao podloga javnim raspravama koje su osnova planiranja preventivnih aktivnosti, a odnose se na mlade. Istraživanje se provodi u svim zemljama koje u njemu sudjeluju u isto vrijeme i istom metodologijom. Ponavljanje istraživanja u razdobljima od četiri godine omogućava praćenje kretanja pojavnosti rizičnih ponašanja među mladima, kako u pojedinim zemljama tako i u Europi u cjelini

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC)

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC) je međunarodno istraživanje koje od 1983. godine podupire Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu. Istraživanje se provodi u 40 zemalja Europe i Sjeverne Amerike, a uključuje multidisciplinarne istraživačke timove. Koordinacijski centar je Sveučilište u Edinburgu u Velikoj Britaniji. Istraživanje je započelo još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Prva međunarodna studija provedena je u školskoj godini 1983/84. i od tada se provodi svake četiri godine, primjenjujući zajednički istraživački protokol. Svrha je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata te što bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilovima života u određenom društvenom kontekstu i okruženju. Odrastati na početku 21. stoljeća proces je koji nije potpuno bez izazova. Međunarodni izvještaji pokazuju da dok s jedne strane možemo biti zadovoljni zdravljem mnogih mladih ljudi, s druge strane postoje oni koji se suočavaju sa stvarnim i zabrinjavajućim problemima vezanim uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, predodžbu o vlastitom tijelu, zadovoljstvo životom, zlouporabu sredstava ovisnosti i nasiljem među vršnjacima. Cilj HBSC projekta nije samo praćenje i istraživanje, već i obavještavanje javnosti i svih profesionalaca koji se bave mladima, kao i utjecaj na politiku kako bi podržala i omogućila programe i aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerene upravo na potrebe proizašle iz nalaza istraživanja. Ciljevi istraživanja su: • pratiti u određenim vremenskim razmacima zdravlje i ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi, • istražiti utjecaje koje na načine življenja i ponašanja mladih imaju škola, obitelj i drugi društveni čimbenici, • utjecati na razvoj programa i politike s ciljem promicanja zdravlja djece i mladih, • poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja o zdravlju mladih i ponašanju u vezi sa zdravljem, kroz međunarodnu mrežu znanstvenika zainteresiranih za to područje

Dependence of radon concentration on environmental parameters - a multiple linear regression model

Radon (222Ra) je prirodni radioaktivni plin kojeg se ne može vidjeti, okusiti ni namirisati. Ljudi su neprestano izloženi određenoj koncentraciji radona koji je nazočan u zemlji, vodi, zraku i hrani. Koncentracija radona u zraku koja se udiše poprilično je niska. Unutar stambenog prostora može biti vrlo visoka zbog toga jer radon može prodrijeti iz temeljnog tla preko podruma u samu građevinu [1]. U radu je provedena korelacijska analiza okolišnih parametara te je pomoću modela višestruke regresije određena statistička povezanost između okolišnih parametara (temperatura, vlažnost i atmosferski tlak) i koncentracije radona [2]. Mjerenja su provedena na više lokacija sjeverozapadne Hrvatske u različitim stambenim objektima. Rezultati su ukazali na postojanje povezanosti između pojedinih okolišnih parametara i koncentracije radona na pojedinim lokacijama odnosno uočeno je opadanje koncentracije radona s povećanjem atmosferskog tlaka te povećanje koncentracije radona s povećanjem vlažnosti zraka.Radon (222Ra) is natural radioactive gas that cannot be seen, tasted or smelled. People are daily exposed to a certain concentration of radon that is present in soil, water, air and food. The concentration of radon in the inhaled air is quite low. Inside a living space the concentration of radon can be very high because radon can permeate from a foundation soil over a basement into a building itself. The paper shows a correlation analysis of environmental parameters by using the model of multiple regressions. It defines certain statistical relations between environmental parameters such as temperature, humidity and atmospheric pressure and radon concentration.. Measurements were carried out at several locations in various residential buildings in north-western Croatia. The results indicated that individual environmental parameters and radon concentration at individual locations were connected. For example, at one location the concentration of radon was decreasing if atmospheric pressure was increasing. Measurements at another location indicated that the concentration of radon was increasing if air humidity was increasing

Dependence of radon concentration on environmental parameters - a multiple linear regression model

Radon (222Ra) je prirodni radioaktivni plin kojeg se ne može vidjeti, okusiti ni namirisati. Ljudi su neprestano izloženi određenoj koncentraciji radona koji je nazočan u zemlji, vodi, zraku i hrani. Koncentracija radona u zraku koja se udiše poprilično je niska. Unutar stambenog prostora može biti vrlo visoka zbog toga jer radon može prodrijeti iz temeljnog tla preko podruma u samu građevinu [1]. U radu je provedena korelacijska analiza okolišnih parametara te je pomoću modela višestruke regresije određena statistička povezanost između okolišnih parametara (temperatura, vlažnost i atmosferski tlak) i koncentracije radona [2]. Mjerenja su provedena na više lokacija sjeverozapadne Hrvatske u različitim stambenim objektima. Rezultati su ukazali na postojanje povezanosti između pojedinih okolišnih parametara i koncentracije radona na pojedinim lokacijama odnosno uočeno je opadanje koncentracije radona s povećanjem atmosferskog tlaka te povećanje koncentracije radona s povećanjem vlažnosti zraka.Radon (222Ra) is natural radioactive gas that cannot be seen, tasted or smelled. People are daily exposed to a certain concentration of radon that is present in soil, water, air and food. The concentration of radon in the inhaled air is quite low. Inside a living space the concentration of radon can be very high because radon can permeate from a foundation soil over a basement into a building itself. The paper shows a correlation analysis of environmental parameters by using the model of multiple regressions. It defines certain statistical relations between environmental parameters such as temperature, humidity and atmospheric pressure and radon concentration.. Measurements were carried out at several locations in various residential buildings in north-western Croatia. The results indicated that individual environmental parameters and radon concentration at individual locations were connected. For example, at one location the concentration of radon was decreasing if atmospheric pressure was increasing. Measurements at another location indicated that the concentration of radon was increasing if air humidity was increasing