Synthesis and properties of ibuprofen

Ibuprofen predstavlja nesteroidni protuupalni lijek, NSAID (engl. non-steroidal anti-inflammatory drug), koji je komercijaliziran krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Iako je struktura ibuprofena relativno jednostavna, postoji više načina njegove sinteze, kako na industrijskoj, tako i na laboratorijskoj skali. Prvi način dobivanja ibuprofena patentirala je Boots kompanija. Bootsova sinteza ibuprofena polazi od izobutilbenzena, a sastoji se od šest sintetskih koraka uz prinos produkta od 40 %. Drugi način dobivanja ibuprofena razvila je Hoechst Celanese kompanija devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Njihova sinteza također polazi od izobutilbenzena, ali sastoji se od samo tri sintetska koraka te daje prinos produkta od 77 %. Taj postotak se povećava na 99 % ako se uzme u obzir i regeneriranje određenih sporednih produkata reakcije. Osim na industrijskoj skali, poznate su sinteze ibuprofena koje je moguće jednostavno provesti u bilo kojem sintetskom organskom laboratoriju, pa i kao vježbu u studentskom laboratoriju. U strukturi ibuprofena jedan je ugljikov atom kiralan te stoga postoje dva enantiomera ibuprofena. S-(+)-ibuprofen predstavlja aktivni oblik ibuprofena, dok je R-(-)-ibuprofen neaktivni oblik koji nije otrovan. Ljudsko tijelo u svom metabolizmu prevodi R-(-)-ibuprofen u aktivni S-(+)-ibuprofen. Postoje različiti postupci enantioselektivne sinteze S-(+)-ibuprofena, ali oni nemaju komercijalni značaj zato što su puno skuplji i kompliciraniji. Ibuprofen se prodaje kao racemična smjesa ili kao ibuprofen lizin. Ibuprofen lizin predstavlja sol ibuprofena koja ima veću topljivost u vodi od čistog ibuprofena. Time je omogućena intravenozna upotreba ibuprofena čime je smanjena potrebna doza i vrijeme apsorpcije lijeka. Od svih NSAID lijekova, kod ibuprofena se najmanje javljaju neželjene nuspojave te ga to čini lijekom s najvećom proizvodnjom i upotrebom u skupini lijekova koji se koriste za tretiranje simptoma bolova, upale i groznice

Sustainability assessment of pension systems of new EU member states using data envelopment analysis with sensitivity and cross-efficiency analysis

This paper assesses the sustainability of pension systems of New Member States of the European Union that have undergone the transition to a market economy and the establishment of a multipillar pension model. Investigating pension sustainability from a slightly different perspective, we apply the Mercer CFA Institute Global Pension Index methodology, whose sustainability subindex measures indicators that have a significant influence on the likelihood that the current pension system will be able to provide benefits into the future. However, this methodology predefines the weights for each indicator, which can be limiting for countries that have large oscillations between indicators. To obtain a sustainability analysis without predefined weights, we apply data envelopment analysis (DEA) to calculate efficiency scores using sustainability indicators as inputs. Furthermore, since DEA generally allows each country to load on their strong indicators as much as possible, allowing thus for self-appraisal, we perform the analysis of the perturbations in the data and examine how these changes affect the overall relative positions of the countries in the set. Also, we explore the cross-efficiency approach to define peer-appraisal as a more objective efficiency score. As a final step, a comparison of all EU Member States provides an overall perspective

Kinetics of polymerization of 1,3-dinitrosobenzene in solid state

U sklopu ovog rada istražena je kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena u čvrstom stanju u različitim topokemijskim okolinama. 1,3–Dinitrozobenzen sintetiziran je redukcijom 1,3– dinitrobenzena do odgovarajućeg hidroksilamina, koji je potom oksidiran do 1,3– dinitrozobenzena. Kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena istražena je nakon kriogene fotolize polimera u KBr pastili pri kriogenim uvjetima te nakon kriogene depozicije para monomera na pločicu cezijeva jodida. Kinetike reakcija polimerizacije praćene su pri različitim temperaturama vremenski razlučenom IR spektroskopijom. Iz temperaturne ovisnosti koeficijenta brzina reakcija određeni su aktivacijski parametri za reakciju polimerizacije 1,3– dinitrozobenzena.Within this work, kinetics of solid–state polymerization of 1,3–dinitrosobenzene in different topochemical environments was studied. 1,3–Dinitrosobenzene was synthetised by reduction of 1,3–dinitrobenzene to corresponding hydroxylamine, which was subsequently oxidized to 1,3–dinitrosobenzene. Kinetics of polymerization of 1,3–dinitrosobenzene was studied after cryogenic photolysis of polymers in KBr pellet and after cryogenic deposition of monomers on cesium iodide surface. Kinetics of polymerization was followed by time–resolved IR spectroscopy at different temperatures. Activation parameters for the polymerization reaction of 1,3–dinitrosobenzene were calculated from the temperature dependence of the reaction rate constants

Kinetics of polymerization of 1,3-dinitrosobenzene in solid state

U sklopu ovog rada istražena je kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena u čvrstom stanju u različitim topokemijskim okolinama. 1,3–Dinitrozobenzen sintetiziran je redukcijom 1,3– dinitrobenzena do odgovarajućeg hidroksilamina, koji je potom oksidiran do 1,3– dinitrozobenzena. Kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena istražena je nakon kriogene fotolize polimera u KBr pastili pri kriogenim uvjetima te nakon kriogene depozicije para monomera na pločicu cezijeva jodida. Kinetike reakcija polimerizacije praćene su pri različitim temperaturama vremenski razlučenom IR spektroskopijom. Iz temperaturne ovisnosti koeficijenta brzina reakcija određeni su aktivacijski parametri za reakciju polimerizacije 1,3– dinitrozobenzena.Within this work, kinetics of solid–state polymerization of 1,3–dinitrosobenzene in different topochemical environments was studied. 1,3–Dinitrosobenzene was synthetised by reduction of 1,3–dinitrobenzene to corresponding hydroxylamine, which was subsequently oxidized to 1,3–dinitrosobenzene. Kinetics of polymerization of 1,3–dinitrosobenzene was studied after cryogenic photolysis of polymers in KBr pellet and after cryogenic deposition of monomers on cesium iodide surface. Kinetics of polymerization was followed by time–resolved IR spectroscopy at different temperatures. Activation parameters for the polymerization reaction of 1,3–dinitrosobenzene were calculated from the temperature dependence of the reaction rate constants

Kinetics of polymerization of 1,3-dinitrosobenzene in solid state

U sklopu ovog rada istražena je kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena u čvrstom stanju u različitim topokemijskim okolinama. 1,3–Dinitrozobenzen sintetiziran je redukcijom 1,3– dinitrobenzena do odgovarajućeg hidroksilamina, koji je potom oksidiran do 1,3– dinitrozobenzena. Kinetika polimerizacije 1,3–dinitrozobenzena istražena je nakon kriogene fotolize polimera u KBr pastili pri kriogenim uvjetima te nakon kriogene depozicije para monomera na pločicu cezijeva jodida. Kinetike reakcija polimerizacije praćene su pri različitim temperaturama vremenski razlučenom IR spektroskopijom. Iz temperaturne ovisnosti koeficijenta brzina reakcija određeni su aktivacijski parametri za reakciju polimerizacije 1,3– dinitrozobenzena.Within this work, kinetics of solid–state polymerization of 1,3–dinitrosobenzene in different topochemical environments was studied. 1,3–Dinitrosobenzene was synthetised by reduction of 1,3–dinitrobenzene to corresponding hydroxylamine, which was subsequently oxidized to 1,3–dinitrosobenzene. Kinetics of polymerization of 1,3–dinitrosobenzene was studied after cryogenic photolysis of polymers in KBr pellet and after cryogenic deposition of monomers on cesium iodide surface. Kinetics of polymerization was followed by time–resolved IR spectroscopy at different temperatures. Activation parameters for the polymerization reaction of 1,3–dinitrosobenzene were calculated from the temperature dependence of the reaction rate constants