5 research outputs found

    Political and security dimensions of social networks usage in modern information environment

    Get PDF
    Zbog snažnog razvoja informacijskih tehnologija informacijske operacije više nisu predmet isključivo vojne terminologije ratovanja, već se pod pojmom informacijskih operacija mogu opisati i djelovanja koja se manifestiraju i unutar civilnog informacijskog prostora. U tom kontekstu suvremeni informacijski prostor u sve većoj mjeri obilježavaju društvene mreže koje su formirale jednu nereguliranu virtualnu okolinu čime se pogoduje širenju ekstremnih stavova, namjernih protuobavijesti i stvaranju obmana. Društvene mreže koriste se za radikalizaciju, regrutaciju, popularizaciju i oblikovanje javne percepcije djelovanja terorističkih, anarhističkih, radikalnih i ekstremnih društvenih grupacija koje ih koriste za agitiranje, nametanje ideoloških koncepata ili za nametanje interesno određenih narativa. Njihovo korištenje u manipulativnom kontekstu sve je izraženija i u političkoj komunikaciji čime pridonose polarizaciji društva. Predstavljaju pogodan alat i za upravljanje percepcijom kako bi se utjecalo na emocije, motive, promišljanje i odluke interesno određene skupine. Uz pomoć softverskih robota mogu se koristiti i za vođenje operacija utjecaja, informacijskih, medijskih i psiholoških operacija, bez obzira da li ih poduzimaju državni ili nedržavni akteri, manjiske i nasilne grupacije ili da se radi o korporativnom, marketinškom, političkom ili znanstvenom djelovanju. Meta takvog djelovanja mogu biti izvještajni sustavi i politički čelnici u cilju da donesu krive zaključke, procjene i odluke (u pravilu su to odluke od interesa provoditelja navedenih operacija). Plasiranje protuobavijesti i širenje interesno određenih narativa, nisu novost, međutim suvremene tehnologije omogućavaju nove metode manipulacije čiji su razmjeri sve zamagljeniji i teže raspoznatljivi, poglavito u društvenom djelovanju. Teoretičari informacijskih znanosti stoga se suočavaju s problemom vrednovanja takvih informacija. U tu svrhu teorijski je opisano korištenje društvenih mreža u političkom i sigurnosnom kontkestu, koji su potencijalni nositelji takvog djelovanja te su problematizirani i analizirani najsuvremeniji mehanizmi i tehnološki alati, korištenje tzv. softverskih robota.Due to the substantial development of information technologies, information operations are no longer solely part of military warfare vocabulary; the term ‘information operations’ can now be used to describe actions manifested within the civilian information environment. In his context, the modern information environment is increasingly characterised by social networks, which have formed an unregulated virtual environment conducive to spreading extreme views and deliberate counter-information, as well as creating deceptions. Social networks are being used to radicalize, recruit, popularise and shape public perception of the actions of terrorist, anarchical, radical and extreme social groups, which use the networks to agitate, to impose ideological concepts and to impose interest-based narratives. The usage of social networks in the manipulative context is more and more expressed in the political communication, thus contributing to polarisation of society. It represents a useful tool for managing perception in order to influence emotions, motivation, thinking and decisions of an interest-based group. With the help of software robots, they can be used to conduct influence operations, as well as information, media and psychological operations, regardless of whether the operations are being undertaken by state on non-state actors, minority or violent groups, or if it is corporate, marketing, political or scientific action. Such action can target information broadcast systems or political leaders, leading them to make inaccurate conclusions, estimates and decisions (as a rule, the decisions of interest to those undertaking the operations). Releasing disinformation and spreading interest-based narratives are not new concepts. However, modern technologies enable new methods of manipulation, whose scope is growingly vague and harder to identify, especially in social activity. Information science theorists are therefore facing the challenge of evaluating such information. This article describes the usage of social networks in a political and security context, which are potential carriers of such activity. It also analyses the cutting-edge mechanisms and technological tools, the usage of the so-called software robots

    Novi oblici manipuliranja u digitaliziranom prostoru javnog znanja i potreba za uspostavom digitalnog i podatkovnog suvereniteta

    Get PDF
    Društvene mreže, nove informacijsko-komunikacijske tehnologije i sustavi za brzo i globalno komuniciranje te razmjenu brojnih informacijskih sadržaja, doveli su do radikalnih promjena u odnosu na procese prikupljanja, obrade, pretvorbe, pohrane i tumačenja obavijesti i na njima utemeljenih odluka i djelovanja. Obavijesti u cyber prostoru te javno znanje koje u njemu nastaje i koje se distribuira korištenjem tehnoloških sredstava, podložno je novim mogućnostima manipuliranja s realnošću. Društvo znanja i sustavna digitalizacija znanja, koja se temelje na točnim i provjerenim informacijama, postala su podložna financijskim interesima privatnih tehnoloških korporacija koje vlastite poslovne modele globalnog komuniciranja stavljaju ispred pouzdane i sigurne razmjene točnih i istinitih znanja. Javljaju se tako novi oblici manipuliranja u digitalnom prostoru, koji iskorištavaju platforme za ostvarivanje vlastitih političkih i drugih srodnih interesa u širem kontekstu unutarnjih, lokalnih, nacionalnih, regionalnih i međunarodnih sukoba. Jedan od mogućih odgovora na zlouporabu tog prostora je u mehanizmima stvaranja, oblikovanja te očuvanja podatkovnog i digitalnog suvereniteta država (i međudržavnih integracijskih zajednica) koji treba biti stvoren na temeljnim društvenim i demokratskim načelima slobode izražavanja, odgovornosti i transparentnosti

    Hippocampal expression of cell-adhesion glycoprotein neuroplastin is altered in Alzheimer's disease

    Get PDF
    Cell-adhesion glycoprotein neuroplastin (Np) is involved in the regulation of synaptic plasticity and balancing hippocampal excitatory/inhibitory inputs which aids in the process of associative memory formation and learning. Our recent findings show that neuroplastin expression in the adult human hippocampus is specifically associated with major hippocampal excitatory pathways and is related to neuronal calcium regulation. Here, we investigated the hippocampal expression of brain-specific neuroplastin isoform (Np65), its relationship with amyloid and tau pathology in Alzheimer's disease (AD), and potential involvement of neuroplastin in tissue response during the disease progression. Np65 expression and localization was analysed in six human hippocampi with confirmed AD neuropathology, and six age-/gender-matched control hippocampi by imunohistochemistry. In AD cases with shorter disease duration, the Np65 immunoreactivity was significantly increased in the dentate gyrus (DG), Cornu Ammonis 2/3 (CA2/3), and subiculum, with the highest level of Np expression being located on the dendrites of granule cells and subicular pyramidal neurons. Changes in the expression of neuroplastin in AD hippocampal areas seem to be related to the progression of disease. Our study suggests that cell-adhesion protein neuroplastin is involved in tissue reorganization and is a potential molecular marker of plasticity response in the early neurodegeneration process of AD

    Social networks as means of influence in hybrid conflicts

    No full text
    Rezultat istraživanja prikazan je u šest glavnih dijelova: „Informacijski prostor i novi obrasci organiziranja podataka i informacija“, „Informacijske strategije, društvene mreže i operacije utjecaja u kiber prostoru“, „ Hibridni sukobi i novi instrumenti moći u kiber prostoru“, „Novi instrumenti moći: hibridne prijetnje i hibridne operacije“, „Hibridne operacije u hibridnim sukobima i hibridnom ratovanju“ te „Novi obrasci prevencije i obrane od hibridnih prijetnji“. U prvom dijelu društvene mreže promatraju se kao snažni i učinkoviti komunikacijski i medijski alati za globalnu, masovnu, umreženu, neposrednu i anonimnu komunikaciju, koji se u kiber prostoru koriste i za učinkovito nametanje ideja, ideologija te za stvaranje i širenje dezinformacija. U drugom dijelu opisana je izvršena prilagodba informacijskih strategija i informacijskih operacija te su opisani novi obrasci planiranja, provođenja i djelovanja psiholoških i medijskih operacija u kojima različiti akteri (državni, nedržavni i korporativni) tehnologije umjetne inteligencije na društvenim mrežama zloupotrebljavaju za vlastite potrebe i interese. U trećem dijelu disertacije prikazani su uzroci i nastanak hibridnih sukoba, definicije i glavna obilježja. Potom su prikazane hibridne prijetnje i hibridne operacije utjecaja kao novi instrumenti moći u kiber prostoru koji su nastali kao posljedica zloupotrebe kiber prostora i tehnologija umjetne inteligencije na društvenim mrežama. Društvene mreže u ovom dijelu istraživanja promatraju se kao alati kojima se planiraju i provode hibridne operacije utjecaja koje se pak promatraju kao glavni informacijski instrument hibridne moći koji najsnažnije učinke ostvaruje kroz kiber prostor i služi za stvaranje snažnih i učinkovitih dezinformacija te ostalih vrsta hibridnih prijetnji. U petom dijelu disertacije prikazani su rezultati istraživanja povezani s reprezentativnim uzorkom poznatih i priznatih primjera zloupotreba tehnologija umjetne inteligencije na društvenim mrežama za planiranje i izvođenje hibridnih operacija utjecaja. Primarno se istražuju hibridne operacije utjecaja koje su izvodile Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija na različitim geografskim područjima i u različitim kontekstima. U šestom dijelu disertacije predloženi su novi obrasci prevencije i obrane od hibridnih prijetnji i operacija, izrada nove informacijske strategije te su predloženi mehanizmi i modeli obrane. Na kraju ovog dijela ukazano je na važnost i ulogu izgradnje digitalne i podatkovne suverenosti. Istraživanjem je potvrđena glavna hipoteza. Tehnologije umjetne inteligencije i društvene mreže u hibridnim sukobima koriste se kao snažni i učinkoviti taktički alati s potencijalnim strateškim posljedicama nad korpusom javnog znanja ciljanih publika u svrhu njegovog (pre)oblikovanja prema potrebama informacijskog napadača. Prikazano je da se radi o psihološkim operacijama strateškog karaktera u kojima se tehnologije umjetne inteligencije i sve društvene mreže, u prostorno i vremenski neograničenom opsegu, koriste kao dominantni i učinkoviti taktički alati, za stvaranje dezinformacija, različitih vrsta hibridnih prijetnji te konstantnih (24/7) informacijsko-psiholoških pritisaka usmjerenih prema ciljanim publikama (pojedinačno, grupno ili masovno), ovisno o potrebama i ciljevima informacijskog napadača.The results of the research are presented in six main parts, as follows: “Information space and new patterns of data and information organization”, “Information strategies, social networks and influence in cyberspace”, “Hybrid conflicts and new instruments of power in cyberspace”, “New instruments of power: hybrid threats and hybrid operations”, “Hybrid operations in hybrid conflicts and hybrid warfare” and “New patterns of prevention and defence against hybrid threats”. In the first part, social networks are considered as powerful and effective means of communication and media for global, mass, networked, direct and anonymous communication, which are used in cyberspace to effectively impose ideas, ideologies and create and spread disinformation. The second part describes the adjustment of information strategies and information operations, and describes new patterns of planning, implementation and operation of psychological and media operations in which various actors (state, non-state and corporate) use artificial intelligence technologies on social networks for their own needs and interests. The third part of the dissertation presents the causes and occurrence of hybrid conflicts, their definitions and main features. Then, hybrid threats and hybrid operations of influence are presented, as new instruments of power in cyberspace that have emerged as a result of cyberspace misuse and artificial intelligence technologies on social networks. In this part of the research, we observe social networks as means of planning and conducting hybrid influence operations, which we consider here as the main information instrument of hybrid power, that achieves the strongest effects through cyberspace and serves to create strong and effective disinformation and other types of hybrid threats. The fifth part of the dissertation presents the results of research related to a representative sample of known and recognized examples of misuse of artificial intelligence technologies on social networks for planning and conducting hybrid impact operations. The primary scope of research relates to the hybrid influence operations carried out by the United States and the Russian Federation in different geographical areas and in different contexts. The sixth part of the dissertation proposes new patterns of prevention and defence against hybrid threats and operations, the creation of a new information strategy, and defence mechanisms and models. The end of this section points out the importance and the role of building digital and data sovereignty. The research confirmed the main hypothesis. Artificial intelligence and social networking technologies in hybrid conflicts are used as powerful and efficient tactical tools, with potential strategic consequences for the body of public knowledge of target audiences, in order to (re)shape it according to the needs of the information attacker. We have demonstrated that these are psychological operations of a strategic nature, in which artificial intelligence technologies and all social networks are used as dominant and effective tactical means, in a spatially and temporally unlimited range, to create disinformation and other various types of hybrid threats and constant (24/7) informationpsychological pressures directed at target audiences (individually, in groups or en masse) depending on the needs and goals of the information attacker
    corecore