Forced detention and involuntary admission of psychiatric patients : (six-month follow-up at Psychiatric clinic Vrapče)

Neke psihijatrijske bolesti i stanja zahtijevaju primjenu prisilnog smještaja i prisilnog zadržavanja kako bi se zaštitilo duševne bolesnike, kao i društvo od opasnosti koju mogu prouzročiti takvi bolesnici. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su najčešće prisilno hospitalizirane osobe muškog spola s dijagnozom iz skupine psihotičnih poremećaja. Cilj ovog rada je ispitati problem prisilnog zadržavanja i prisilnog smještaja psihijatrijskih pacijenata te njihovog sudskog procesuiranja radi prisilnog smještaja u Klinici za psihijatriju Vrapče od 1.9.2013. zaključno sa 28.2.2014. Podaci o pacijentima su prikupljeni iz bolničke arhive Klinike za psihijatriju Vrapče. Napravljena je deskriptivna statistička analiza i hi-kvadrat test. Najčešće prisilno zadržane osobe bile su muškarci (55.92%), završene srednje škole (40.79%), neoženjeni (48.0%). Prosječna dob pacijenata bila je 45.3 godine. Najviše pacijenata je zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari (38.15%). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja značajno su rjeđe otpuštani unutar 72 sata od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari češće su otpuštani unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Rezultati su pokazali da nema statistčki značajne razlike između spolova i odnosa prema hospitalizaciji (p=0.073). Sukladno očekivanjima, najviše otpuštenih pacijenata unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja primljeno je pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih tvari. Također, najviše procesuiranih pacijenata bilo je muškog spola te zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja, ali bez statistički značajne razlike.Some psychiatric diseases and conditions require use of forced detention and involuntary admission in order to protect mentally ill patients and also to protect the society from the dangers caused by such patients. Previous studies have shown link between male sex and psychotic spectrum disorders with higher risk of involuntary hospitalization. The aim of this study was to examine the issue of forced detention and involuntary admission of psychiatric patients and their civil commitment at psychiatric clinic Vrapče between September 1, 2013 and February 28, 2014. Patients data were collected from medical records of the psychiatric clinic Vrapče. Results were statistically analyzed by descriptive statistics and chi-square test. Most often, involuntary admissioned patients were men (55.92%), finishing highschool (40.79%), unmarried (48.0%). Most common diagnosis among admissioned patients was from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use (38.15%). Patients with diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders were significantly less often dismissed from hospital within 72 hours (p<0.001). Patients with diagnosis from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use were significantly more often dismissed withn 72 hours (p<0.001). There was no difference between involuntarily hospitalized patients regarding sex (p=0.073). As expected, most patients discharged within 72 hours after the start of the involuntary admission had been received under the working diagnosis from a group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use. Also, most processed patients were male and admissioned under the working diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders, but without statistically significant differences

Forced detention and involuntary admission of psychiatric patients : (six-month follow-up at Psychiatric clinic Vrapče)

Neke psihijatrijske bolesti i stanja zahtijevaju primjenu prisilnog smještaja i prisilnog zadržavanja kako bi se zaštitilo duševne bolesnike, kao i društvo od opasnosti koju mogu prouzročiti takvi bolesnici. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su najčešće prisilno hospitalizirane osobe muškog spola s dijagnozom iz skupine psihotičnih poremećaja. Cilj ovog rada je ispitati problem prisilnog zadržavanja i prisilnog smještaja psihijatrijskih pacijenata te njihovog sudskog procesuiranja radi prisilnog smještaja u Klinici za psihijatriju Vrapče od 1.9.2013. zaključno sa 28.2.2014. Podaci o pacijentima su prikupljeni iz bolničke arhive Klinike za psihijatriju Vrapče. Napravljena je deskriptivna statistička analiza i hi-kvadrat test. Najčešće prisilno zadržane osobe bile su muškarci (55.92%), završene srednje škole (40.79%), neoženjeni (48.0%). Prosječna dob pacijenata bila je 45.3 godine. Najviše pacijenata je zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari (38.15%). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja značajno su rjeđe otpuštani unutar 72 sata od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari češće su otpuštani unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Rezultati su pokazali da nema statistčki značajne razlike između spolova i odnosa prema hospitalizaciji (p=0.073). Sukladno očekivanjima, najviše otpuštenih pacijenata unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja primljeno je pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih tvari. Također, najviše procesuiranih pacijenata bilo je muškog spola te zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja, ali bez statistički značajne razlike.Some psychiatric diseases and conditions require use of forced detention and involuntary admission in order to protect mentally ill patients and also to protect the society from the dangers caused by such patients. Previous studies have shown link between male sex and psychotic spectrum disorders with higher risk of involuntary hospitalization. The aim of this study was to examine the issue of forced detention and involuntary admission of psychiatric patients and their civil commitment at psychiatric clinic Vrapče between September 1, 2013 and February 28, 2014. Patients data were collected from medical records of the psychiatric clinic Vrapče. Results were statistically analyzed by descriptive statistics and chi-square test. Most often, involuntary admissioned patients were men (55.92%), finishing highschool (40.79%), unmarried (48.0%). Most common diagnosis among admissioned patients was from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use (38.15%). Patients with diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders were significantly less often dismissed from hospital within 72 hours (p<0.001). Patients with diagnosis from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use were significantly more often dismissed withn 72 hours (p<0.001). There was no difference between involuntarily hospitalized patients regarding sex (p=0.073). As expected, most patients discharged within 72 hours after the start of the involuntary admission had been received under the working diagnosis from a group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use. Also, most processed patients were male and admissioned under the working diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders, but without statistically significant differences

Autoimmune Liver Diseases

Autoimune bolesti jetre uključuju autoimuni hepatitis (AIH), primarni bilijarni kolangitis (PBC) i primarni sklerozirajući kolangitis (PSC), te se nerijetko pojavljuju i zajedno u vidu sindroma preklapanja (overlap). Dok AIH primarno pogađa jetrene stanice, druge dvije bolesti zahvaćaju bilijarni epitel i tipično se prezentiraju svrbežom, umorom, žuticom te kolestatskim profilom u laboratorijskim nalazima. AIH i PBC pogađaju dominantno osobe ženskog spola i imaju specifične, gotovo patognomonične serološke biljege, dok se PSC tipično javlja kod mladih muškaraca oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Ove bolesti pretežito su asimptomatske ili vrlo nespecifičnih simptoma, zbog čega često prođu nezapaženo i otkriju se tek u stadiju uznapredovane fibroze ili ciroze. Dok je biopsija jetre zlatni standard u dijagnostici AIH i sindroma preklapanja, MRCP je metoda izbora u PSC-u. U terapijskom smislu, AIH uglavnom pokazuje dobar odgovor na imunosupresivnu terapiju za koju je ključno ne prekinuti je do postizanja ne samo biokemijske, već i histološke remisije, što nužno zahtijeva barem tri godine liječenja. Ursodeoksikolna i obetikolna kiselina te ERCP kod striktura ekstrahepatalnih žučnih vodova zasad su jedini modaliteti liječenja kolestatskih bolesti jetre. U razdoblju dekompenzirane ciroze jetre transplantacija ostaje kao posljednja mogućnost izlječenja, osobito u slučaju razvoja hepatocelularnog karcinoma.Autoimmune liver diseases include autoimmune hepatitis (AIH), primary biliary cholangitis (PBC) and primary sclerosing cholangitis (PSC). Sometimes they occur simultaneously in the form of the ‘overlap syndrome’. While AIH primarily affects liver cells, the other two diseases affect biliary epithelium and typically present with pruritus, fatigue, jaundice, and cholestatic profile in laboratory findings. AIH and PBC affect predominantly females and have specific, almost pathognomonic serologic features, whereas PSC typically occurs in young men with inflammatory bowel disease. These diseases are mostly asymptomatic, or manifest themselves in nonspecific symptoms, and are therefore often detected in advanced stages of fibrosis or cirrhosis. While liver biopsy is the gold standard in the diagnosis of AIH and the overlap syndrome, MRCP is the method of choice for PSC. Regarding therapy, AIH generally responds well to immunosuppressive therapy, but requires continued treatment until biochemical and histological remission is achieved, which inevitably implies at least three years of treatment. Ursodeoxycholic acid, obeticholic acid, and ERCP in extrahepatic bile duct strictures are currently the only modalities for the treatment of cholestatic liver diseases. In decompensated liver cirrhosis or hepatocellular cancer, liver transplantation remains the last treatment option

The Frequency and Causes of Physical Complications/ Adverse Events During the Hospitalization of Patients with Dementia

Uvod: Osobe s demencijom osjetljivije su na razvoj različitih komplikacija/neželjenih događaja u odnosu na osobe iste dobne skupine bez demencije. Češće se zaprimaju u bolnicu, gdje imaju veću prevalenciju komplikacija i povećanu smrtnost. Cilj: ispitati učestalost hitnih premještaja bolesnika s demencijom zbog tjelesnih komplikacija iz Klinike za psihijatriju Vrapče na somatske odjele drugih bolnica. Metode: U ovom retrospektivnom istraživanju analizirali smo podatke bolesnika s demencijom koji su liječeni od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine na Odjelu psihogerijatrije u Klinici za psihijatriju Vrapče s naglaskom na vrijeme trajanja hospitalizacije i razloge otpusta koji su doveli do premještaja s Odjela. Rezultati: Od siječnja do kraja kolovoza 2019. godine na Odjel psihogerijatrije u Klinici zaprimljeno je ukupno 256 bolesnika (67,97 % žena i 32,03 % muškaraca). Prosječna dob žena bila je 80,5, a muškaraca 76,4 godina. Premješteno na somatski odjel (bolnicu) bilo je 28 % bolesnika (40,24 % muškaraca, 23 % žena), a od toga 39 % u prvih sedam dana od dolaska u bolnicu. Pneumonija je bila vodeća somatska dijagnoza kod 19 % premještenih. Prosječno trajanje hospitalizacije među svim ispitanicima bilo je kod muškaraca 33,08 dana, a kod žena 36,47 dana. U istom je razdoblju na Odjelu preminulo 10,93 % bolesnika (12,2 % muškaraca i 10,34 % žena), od toga 25 % unutar pet dana od dolaska u bolnicu. Zbog neujednačenosti pisanja redoslijeda otpusnih dijagnoza, za detaljniju analizu razloga premještaja, bit će potrebno podrobnije ispitivanje. Zaključak: Najteža tjelesna pogoršanja i smrtni ishodi javljali su se u prvih tjedan dana od dolaska u bolnicu. Rezultati ukazuju na nužnost somatske obrade i liječenja bolesnika s demencijom prije nego budu hospitalizirani na psihijatrijskom odjelu.Introduction: Patients with dementia are more susceptible to the development of various complications/adverse events than people of the same age group without dementia. They are more often admitted to hospitals, where they have a higher prevalence of complications and higher mortality. Aim: To examine the frequency of physical complications that require emergency transfers of patients with dementia from the psychogeriatric ward of the University Psychiatric Hospital Vrapče (UPHV) to somatic wards of other hospitals. Patients and methods: In this retrospective study we analysed the data of patients with dementia who received medical treatment at the psychogeriatric ward of the University Psychiatric Hospital Vrapče between 1 January and 31 August 2019, with special emphasis on the treatment length and reasons for discharge due to compromised medical condition. Results: 256 patients (67.97% female, 32.03% male) were admitted to the psychogeriatric ward of the UPHV. The average age was 80.5 years for female and 76.4 years for male patients. 28% of patients (23% of all female and 40.24% of all male patients) were transferred to somatic wards of other hospitals. 39% of all transferred patients were transferred within the first seven days after the admission to the UPHV. Pneumonia was the main somatic diagnosis among 19% of all transferred patients. The mean duration of hospitalization was 36.47 days for female patients and 33.08 days for male patients. 10.93% of all admitted patients (10.34% of all female and 12.2% of all male patients) died at the psychogeriatric ward, 25% of whom died within the first five days after the admission to the UPHV. Due to a lack of uniform order of registering diagnoses, a more detailed examination of reasons for transfers will be required. Conclusion: The most severe deteriorations in the physical condition and fatal outcomes occurred within the first week after the admission to the UPHV. The results indicate the necessity of somatic treatment of dementia patients before admission to a psychiatric ward

Life on Goli otok Through Tattoos

Od početka vremena čovjek, kao misaono biće, ima potrebu ostavljati i odašiljati poruke drugim ljudima, bilo u obliku spiljskih crteža, kipova ili otisaka na svojoj koži. Kako će poruka koju prenosi izgledati u očima primaoca i hoće li je on htjeti prihvatiti kao takvu, u tom trenutku čovjek ne može znati. Čovjekova potreba za ostavljanjem traga nije stala na spiljskim slikarijama, već je svoje strahove, vjerovanja i ideale želio utkati u nešto više, nešto najvrjednije što postoji, a to je on sam. Otkrivši tehniku tetoviranja, njegovo tijelo postaje nositelj slike i teksta, a tetovaže svjedok načina života koji je živio. Tetoviranje, kao kulturna praksa i jedan od oblika tjelesnih modifikacija, zabilježeno je na svim stranama svijeta te datira još iz Brončanoga doba i nastavlja se sve do današnjice u raznim područjima ljudskoga djelovanja. Tetovaža je svjesna tjelesna modifikacija nastala pod utjecajem okoline i kulture u kojoj se individuum nalazi. U ovom radu opisan je bolesnik s brojnim tetovažama po tijelu njihovo značenje u bolesnikom životu te zatvorenički dani na Golom otoku. Možemo reći da su tetovaže način na koji neke osobe drugima dopuštaju da vide što oni misle, osjećaju ili kako doživljavaju sami sebe.Since the beginning of time, man has, as a thinking creature, felt the urge to leave and transmit messages to others, whether in the form of cave drawings, statues, or prints on his skin. At the moment of sending a message, one cannot know how the message will appear to the eyes of the recipient or whether they will want to accept it as such. Man’s need to leave traces did not end with cave paintings, and he wished to weave his fears, beliefs, and ideals into something more, something of utmost value, which is man himself. Having discovered the technique of tattooing, his body became the bearer of image and text, and his tattoos evidence of the way he had lived his life. As a cultural practice and one of the forms of body modification, tattooing has been found in all parts of the world and dates from the Bronze Age, continuing until today in various fields of human activity. A tattoo is a conscious modification of the body created under the influence of an individual’s surroundings and culture. This paper describes a patient with numerous tattoos, their meaning in the patient’s life, and the days of imprisonment spent on Goli otok. We can say that tattoos are a way in which certain people allow others insight into what they think, feel, or how they perceive themselves

Neurodegenerative changes caused by inhalation anesthetics

Mozak je ciljni organ djelovanja inhalacijskih anestetika. Osjetljivost mozga na oksidacijski stres povezana je sa njegovom izraženom metaboličkom aktivnošću, proizvodnjom ROSa (engl. reactive oxygen species, ROS), velikim brojem mitohondrija i smanjenom enzimskom antioksidativnom aktivnošću. Inhalacijski anestetici, poput Isoflurana i Sevoflurana, utječu na jačanje osjetljivosti mozga na oštećenja oksidativnim stresom te na povećanje aktivnost beta-sekretaze (BACE), enzima koji formira beta-amiloidne plakove i izaziva beta-amiloidnu ovisnu apoptozu živčanih stanica. Nadalje, beta-amiloidni plakovi, kao patološki produkt amiloidnog prekursorskog proteina (APP), predstavljaju važnu značajku za razvoj neurodegenerativnih promjena povezanih sa nastankom Alzheimerove bolesti. Istraživanje prooksidativnih, upalnih i neurotoksičnih učinaka inhalacijskih anestetika, te praćenje razine oksidativnog stresa u moždanom tkivu i nastalih patohistoloških promjena na mozgu štakora vezanih za neurodegenerativna oštećenja i upalu možemo povezati sa dugotrajnim izlaganjem inhalacijskim anesteticima, narušavanjem oksidacijsko/antioksidacijske homeostaze i stvaranje beta-amiloidnih plakova. Razumijevanjem povezanosti izloženosti inhalacijskim anesteticima i nastanku ireverzibilnih neurodegenerativnih promjena sugeriralo bi se poštednijim korištenjem inhalacijskih anestetika utjecati na ograničavanje neurodegenerativnihpromjena vezanih za nastanak Alzheimerove bolesti.Main target of inhalation anesthetics is the brain. The sensitivity of the brain to oxidative stress is associated with its pronounced metabolic activity, production of ROS (reactive oxygen species), large number of mitochondria and reduced enzymatic antioxidant activity. Inhaled anesthetics, such as Isoflurane and Sevoflurane, increase the sensitivity of the brain to oxidative stress damage and increase the activity of beta-secretase (BACE), an enzyme that forms beta-amyloid plaques and causes beta-amyloid-dependent apoptosis of nerve cells. Furthermore, beta-amyloid plaques, pathological product of amyloid precursor protein (APP), represent an important feature for the development of neurodegenerative changes associated with the development of Alzheimer’s disease. By investigation of prooxidative, inflammatory and neurotoxic effects of inhaled anesthetics and analyzing the parameters of oxidative stress levels in brain tissue and pathohistological changes in rat brain related to neurodegenerative damage and inflammation, connection with long-term exposure to inhaled anesthetics disruption of oxidative/antioxidant homeostasis and formation of beta amyloid plaques can be made. By understanding the relationship between exposure to inhaled anesthetics and the occurrence of irreversible neurodegenerative changes it could be suggested to reduce using inhaled anesthetics to limit the neurodegenerative changes associated with the development of Alzheimer’s disease

The differences in reasons for using schizophrenia Internet forums and depression Internet forums in Croatia

Rasprostranjenost korištenja interneta u općoj populaciji te značajan društveni teret depresije i shizofrenije, potiču nas na istraživanje obrazaca korištenja interneta među osobama s tim poremećajima. Istraživanje se sastojalo od kvalitativnog i kvantitativnog dijela. Kvalitativno istraživanje, provedeno kroz tematsku analizu sadržaja na forumima o shizofreniji i o depresiji, identificiralo je dvije glavne teme na oba foruma: emocionalnu i informacijsku podršku. Korisnici foruma o depresiji tražili su emocionalnu podršku drugih korisnika u 37, a informacijsku u devet navrata. Korisnici foruma o shizofreniji su emocionalnu podršku tražili u 17, a informacijsku u 23 navrata. Kvantitativno istraživanje provedeno je anketiranjem navika korištenja interneta 104 pacijenta oboljela od shizofrenije ili poremećaj sličnih shizofreniji te 105 pacijenata oboljelih od depresivnog poremećaja. Većina ispitanika je koristila internet, pristupala internetskim forumima o mentalnom zdravlju te je većini internet služio kao sredstvo za dobivanje informacija o mentalnom zdravlju. Ispitanici oboljeli od shizofrenije su statistički značajno češće smatrali internet i internetske forume o mentalnom zdravlju korisnima za nošenje s mentalnom bolešću. Osobe oboljele od shizofrenije i depresije češće koriste internet kao izvor zdravstvenih informacija nego opća populacija. Većina ispitanika koristila je internetske forume o mentalnom zdravlju, a koristili su ih u svrhu dobivanja informacijske i emocionalne podrške.The widespread Internet use in the general population, a significant social burden of depression and schizophrenia, encourages us to research the patterns of Internet use among persons with these disorders. The research consisted of qualitative and quantitative parts. Qualitative research, conducted through thematic analysis of the content on schizophrenia and depression forums, identified two main themes on both forums: emotional and informational support. Depression forum users sought emotional support from other users on 37 and informational support on nine occasions. Schizophrenia forum users sought emotional support on 17 and informational support on 23 occasions. Quantitative research was conducted by surveying the Internet usage habits of 104 patients suffering from schizophrenia and 105 patients suffering from depression. The majority used the Internet, accessed mental health Internet forums, and used the Internet as means for obtaining mental health information. Patients with schizophrenia were statistically significantly more likely to consider the Internet and online mental health forums helpful in coping with mental illness. People with schizophrenia and depression use the Internet more often as a source of health information than the general population. The majority of respondents used mental health Internet forums, and they used them to obtain informational and emotional support

The differences in reasons for using schizophrenia Internet forums and depression Internet forums in Croatia

Rasprostranjenost korištenja interneta u općoj populaciji te značajan društveni teret depresije i shizofrenije, potiču nas na istraživanje obrazaca korištenja interneta među osobama s tim poremećajima. Istraživanje se sastojalo od kvalitativnog i kvantitativnog dijela. Kvalitativno istraživanje, provedeno kroz tematsku analizu sadržaja na forumima o shizofreniji i o depresiji, identificiralo je dvije glavne teme na oba foruma: emocionalnu i informacijsku podršku. Korisnici foruma o depresiji tražili su emocionalnu podršku drugih korisnika u 37, a informacijsku u devet navrata. Korisnici foruma o shizofreniji su emocionalnu podršku tražili u 17, a informacijsku u 23 navrata. Kvantitativno istraživanje provedeno je anketiranjem navika korištenja interneta 104 pacijenta oboljela od shizofrenije ili poremećaj sličnih shizofreniji te 105 pacijenata oboljelih od depresivnog poremećaja. Većina ispitanika je koristila internet, pristupala internetskim forumima o mentalnom zdravlju te je većini internet služio kao sredstvo za dobivanje informacija o mentalnom zdravlju. Ispitanici oboljeli od shizofrenije su statistički značajno češće smatrali internet i internetske forume o mentalnom zdravlju korisnima za nošenje s mentalnom bolešću. Osobe oboljele od shizofrenije i depresije češće koriste internet kao izvor zdravstvenih informacija nego opća populacija. Većina ispitanika koristila je internetske forume o mentalnom zdravlju, a koristili su ih u svrhu dobivanja informacijske i emocionalne podrške.The widespread Internet use in the general population, a significant social burden of depression and schizophrenia, encourages us to research the patterns of Internet use among persons with these disorders. The research consisted of qualitative and quantitative parts. Qualitative research, conducted through thematic analysis of the content on schizophrenia and depression forums, identified two main themes on both forums: emotional and informational support. Depression forum users sought emotional support from other users on 37 and informational support on nine occasions. Schizophrenia forum users sought emotional support on 17 and informational support on 23 occasions. Quantitative research was conducted by surveying the Internet usage habits of 104 patients suffering from schizophrenia and 105 patients suffering from depression. The majority used the Internet, accessed mental health Internet forums, and used the Internet as means for obtaining mental health information. Patients with schizophrenia were statistically significantly more likely to consider the Internet and online mental health forums helpful in coping with mental illness. People with schizophrenia and depression use the Internet more often as a source of health information than the general population. The majority of respondents used mental health Internet forums, and they used them to obtain informational and emotional support

The differences in reasons for using schizophrenia Internet forums and depression Internet forums in Croatia

Rasprostranjenost korištenja interneta u općoj populaciji te značajan društveni teret depresije i shizofrenije, potiču nas na istraživanje obrazaca korištenja interneta među osobama s tim poremećajima. Istraživanje se sastojalo od kvalitativnog i kvantitativnog dijela. Kvalitativno istraživanje, provedeno kroz tematsku analizu sadržaja na forumima o shizofreniji i o depresiji, identificiralo je dvije glavne teme na oba foruma: emocionalnu i informacijsku podršku. Korisnici foruma o depresiji tražili su emocionalnu podršku drugih korisnika u 37, a informacijsku u devet navrata. Korisnici foruma o shizofreniji su emocionalnu podršku tražili u 17, a informacijsku u 23 navrata. Kvantitativno istraživanje provedeno je anketiranjem navika korištenja interneta 104 pacijenta oboljela od shizofrenije ili poremećaj sličnih shizofreniji te 105 pacijenata oboljelih od depresivnog poremećaja. Većina ispitanika je koristila internet, pristupala internetskim forumima o mentalnom zdravlju te je većini internet služio kao sredstvo za dobivanje informacija o mentalnom zdravlju. Ispitanici oboljeli od shizofrenije su statistički značajno češće smatrali internet i internetske forume o mentalnom zdravlju korisnima za nošenje s mentalnom bolešću. Osobe oboljele od shizofrenije i depresije češće koriste internet kao izvor zdravstvenih informacija nego opća populacija. Većina ispitanika koristila je internetske forume o mentalnom zdravlju, a koristili su ih u svrhu dobivanja informacijske i emocionalne podrške.The widespread Internet use in the general population, a significant social burden of depression and schizophrenia, encourages us to research the patterns of Internet use among persons with these disorders. The research consisted of qualitative and quantitative parts. Qualitative research, conducted through thematic analysis of the content on schizophrenia and depression forums, identified two main themes on both forums: emotional and informational support. Depression forum users sought emotional support from other users on 37 and informational support on nine occasions. Schizophrenia forum users sought emotional support on 17 and informational support on 23 occasions. Quantitative research was conducted by surveying the Internet usage habits of 104 patients suffering from schizophrenia and 105 patients suffering from depression. The majority used the Internet, accessed mental health Internet forums, and used the Internet as means for obtaining mental health information. Patients with schizophrenia were statistically significantly more likely to consider the Internet and online mental health forums helpful in coping with mental illness. People with schizophrenia and depression use the Internet more often as a source of health information than the general population. The majority of respondents used mental health Internet forums, and they used them to obtain informational and emotional support

Forced detention and involuntary admission of psychiatric patients : (six-month follow-up at Psychiatric clinic Vrapče)

Neke psihijatrijske bolesti i stanja zahtijevaju primjenu prisilnog smještaja i prisilnog zadržavanja kako bi se zaštitilo duševne bolesnike, kao i društvo od opasnosti koju mogu prouzročiti takvi bolesnici. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su najčešće prisilno hospitalizirane osobe muškog spola s dijagnozom iz skupine psihotičnih poremećaja. Cilj ovog rada je ispitati problem prisilnog zadržavanja i prisilnog smještaja psihijatrijskih pacijenata te njihovog sudskog procesuiranja radi prisilnog smještaja u Klinici za psihijatriju Vrapče od 1.9.2013. zaključno sa 28.2.2014. Podaci o pacijentima su prikupljeni iz bolničke arhive Klinike za psihijatriju Vrapče. Napravljena je deskriptivna statistička analiza i hi-kvadrat test. Najčešće prisilno zadržane osobe bile su muškarci (55.92%), završene srednje škole (40.79%), neoženjeni (48.0%). Prosječna dob pacijenata bila je 45.3 godine. Najviše pacijenata je zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari (38.15%). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja značajno su rjeđe otpuštani unutar 72 sata od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Pacijenti s radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nastalih uporabom psihoaktivnih tvari češće su otpuštani unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja od pacijenata s ostalim radnim dijagnozama (p<0.001). Rezultati su pokazali da nema statistčki značajne razlike između spolova i odnosa prema hospitalizaciji (p=0.073). Sukladno očekivanjima, najviše otpuštenih pacijenata unutar 72 sata od početka prisilnog zadržavanja primljeno je pod radnom dijagnozom iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih tvari. Također, najviše procesuiranih pacijenata bilo je muškog spola te zaprimljeno pod radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih shizofreniji i sumanutih stanja, ali bez statistički značajne razlike.Some psychiatric diseases and conditions require use of forced detention and involuntary admission in order to protect mentally ill patients and also to protect the society from the dangers caused by such patients. Previous studies have shown link between male sex and psychotic spectrum disorders with higher risk of involuntary hospitalization. The aim of this study was to examine the issue of forced detention and involuntary admission of psychiatric patients and their civil commitment at psychiatric clinic Vrapče between September 1, 2013 and February 28, 2014. Patients data were collected from medical records of the psychiatric clinic Vrapče. Results were statistically analyzed by descriptive statistics and chi-square test. Most often, involuntary admissioned patients were men (55.92%), finishing highschool (40.79%), unmarried (48.0%). Most common diagnosis among admissioned patients was from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use (38.15%). Patients with diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders were significantly less often dismissed from hospital within 72 hours (p<0.001). Patients with diagnosis from the group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use were significantly more often dismissed withn 72 hours (p<0.001). There was no difference between involuntarily hospitalized patients regarding sex (p=0.073). As expected, most patients discharged within 72 hours after the start of the involuntary admission had been received under the working diagnosis from a group of mental and behavioural disorders due to psychoactive substance use. Also, most processed patients were male and admissioned under the working diagnosis from the group of schizophrenia, schizotypal and delusional disorders, but without statistically significant differences