Promicanje zdravlja (Health promotion)

Osnovne odrednice zdravlja  Zdravlje je jedna od najvažnijih stvari u našem životu. Ipak, zdravlje se uzima "zdravo za gotovo". čini se kao da u zdravlje ne treba ulagati i o njemu se govori tek kad se pojavi bolest. Međutim, ono je izvor svakodnevnog života; dobro zdravlje pojedinca pozitivno djeluje na osoban, ali i na ukupan društveni razvoj.Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao fizičko, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti.   Brojni čimbenici utječu na očuvanje zdravlja, na razini pojedinca, ali i društva u cjelini. Na individualnoj razini na zdravlje utječe dob, spol, genetsko određenje i životne navike. Ali postizanje fizičkog i mentalnog zdravlja nije samo odgovornost pojedinca. Na očuvanje zdravlja utječu u određenoj mjeri i informacije - pruženo znanje, obrazovanje i ekonomska situacija.

Od urednice broja

Završeno je dvogodišnje pilot razdoblje Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo. Tijekom protekle dvije godine časopis je postao prepoznatljiv kao komunikacijski medij svih koji promišljaju, razmišljaju i djeluju kao preventivci. Broj autora i čitatelja raste iz dana u dan i čini mi se da sazrijeva vrijeme i kritična masa koja zdravlje ne uzima „zdravo za gotovo“ i o zdravlju ne razmišlja tek kad se bolest pojavi

Association of Elevated Body Mass Index and Hypertension with Mortality: the CroHort Study

Aim of this study was to investigate association of elevated body mass index and hypertension with general mortality in the cohort from Croatian Adult Health Cohort Study (CroHort). Risk of death according to body mass index (BMI) and blood pressure category, in period 2003/08, was calculated for 7,490 respondents, out of which 6,682 were alive and 808 were dead in 2008. Among men aged 65 and more, elevated BMI was associated with lower risk of death, in accordance with obesity paradox recorded in some previous studies which showed that older men with higher BMI have lower risk of death. Among women aged 50–64 years, being hypertensive was associated with increased risk of death compared to normotensive respondents. Despite obesity paradox which should be further explored, activities on primary and secondary prevention of excess weight and hypertension should be encouraged as means to prevent premature mortality in Croatian population

Promicanje zdravlja-ulaganje u zdravlje

Promicanje zdravlja ključna je odrednica i sastavni dio aktualne zdravstvene politike i strategije razvitka zdravstva. Ideja promicanja zdravlja nije nova. Stasanje promicanja zdravlja kao organizirane discipline potječe od 1974. godine, kada je tadašnji ministar zdravlja Kanade objavio dokument „Nove perspektive zdravlja stanovnika Kanade“. Bio je to prvi dokument nacionalne politike koji je promicanje zdravlja identificirao kao ključnu strategiju. Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja održana je 1986. godine u Ottawi, Kanada te je rezultirala Poveljom o promicanju zdravlja i dala je snažan poticaj razvoju promicanja zdravlja u cijelom svijetu. Promicanje zdravlja definira se kao proces osposobljavanja ljudi za kontrolu i unapređenje vlastitog zdravlja

Strateški ciljevi i zadaće promicanja zdarvlja u Hrvatskoj (Strategy of health promotion in Croatia)

Služba za promicanje zdravlja planira i uspostavlja programe i principe promicanja zdravlja kroz stalnu edukaciju i usavršavanje znanja i vještina1.  razvoj mreže jedinica za promicanje zdravlja na regionalnoj i županijskoj razini neophodne za učinkovitost, razvoj i održivost - uspostava funkcionalne mreže profesionalaca u promicanju zdravlja razvojem intersektorske suradnje:razvoj politike usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja,  jačanje partnerstva,    Nacionalni forum promicanja zdravlja,    (pre)usmjeravanje zdravstvenog sustava,    jačanje regionalnih (županijskih) struktura promicanja zdravlja,  konzultacije s korisnicima usluga promicanja zdravlja;2.  rad na izmjeni nacrta prijedloga Zakona o promicanju zdravlja i prevenciji bolesti;3.  razvoj i implementacija programa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;4.  edukacija iz promicanja zdravlja na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi   za liječnike, sociologe, psihologe i antropologe;5.  organizacija i koordinacija edukacijskih aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini;6.  osigurati edukaciju cjelokupnog pučanstva o čimbenicima koji utječu na očuvanje zdravlja: edukacijski materijali koji uključuju tiskani i video zapis;7. osigurati kontinuirane edukacije za ciljne grupe o:psihološkim i sociološkim aktivnostima promicanja zdravlja,  edukacijskim metodama promicanja zdravlja;8.  pomagati državnim i županijskim, odnosno gradskim institucijama, nevladinim organizacijama i pojedincima u osmišljavanju i prezentaciji preporuka i informacija o pitanjima iz promicanja zdravlja;9.  organizirati i koordinirati aktivnosti promicanja zdravlja na nacionalnoj i regionalnoj razini, usklađenih s internacionalnim programima;10.  razviti bazu podataka o:postojećim edukacijskim modelima promicanja zdravlja,budućim, planiranim modelima promicanja zdravlja,suradnicima i partnerima;11.  razviti bazu informacija (web stranica);12.  sudjelovati na konferencijama, seminarima i događanjima na nacionalnoj i internacionalnoj razini i organizirati ih;13.  organizirati i voditi istraživanja uz neophodnu suradnju znanstvenika i znanstvenih institucija;14.  razviti sustav financiranja:državni proračun,županijski proračun,privatni sektor   (sponzori/donatori),  međunarodne institucije (EU, SZO…): financiranje projekata

Ministarska konferencija protiv debljine

U Istambulu (Turska) je, od 15. do 17. studenog 2006. godine, održana Europska Ministarska konferencija protiv debljini na kojoj su sudjelovale 53 zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije Europske regije. Usvojena je Europska Povelja protiv debljine.Debljina je u Europi poprimila epidemijske razmjere. U zadnjih dvadeset godina prevalencija debljine je utrostručena i procjenjuje se da je danas u Europi pretilo 150 milijuna odraslih osoba (20% populacije) i 15 milijuna djece (10% populacije)

Uvod u temu promicanja zdravlja (Introduction to the subject of health promotion)

Zdravlje je jedna od najvažnijih stvari u našem životu. Ipak, zdravlje se uzima "zdravo za gotovo". čini se kao da je zdravlje nešto u što ne treba ulagati i o njemu se govori tek kada se pojavi bolest. Međutim, ono je izvor svakodnevnog života; dobro zdravlje pojedinca pozitivno djeluje na osoban, ali i ukupan društveni razvoj.Promicanje zdravlja kombinacija je zdravstvene edukacije, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvenog sustava koja se poduzima da unaprijedi zdravlje populacije, uz njihovo aktivno sudjelovanje. Ideja promicanja zdravlja nije nova, uz nekoliko pokušaja prominencije u prvoj polovini 20. stoljeća, njeno stasanje kao organizirane discipline može se uočiti 1974. godine, kada je tadašnji kanadski ministar zdravstva objavio dokument „Nove perspektive zdravlja stanovnika Kanade“, gdje je identificirao promicanje zdravlja kao ključnu strategiju. Kanadu slijede Š vedska i Sjedinjene Američke Države. Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja 1986. godine objedinila je rastući interes, rezultirajući Otawskom poveljom o promicanju zdravlja, koja je osnažila promicanje zdravlja u cijelom svijetu

Prehrambene navike (Food Habits)

Na pitanje što, kako i zašto jedemo svatko će od nas dati neki odgovor i on će zasigurno biti opravdan i prihvatljiv. No, postavimo li pitanje o tome koliko su pravilne naše prehrambene navike, mnogi će se od nas zbuniti jer nije lako odgovoriti na ovo pitanje.Suvremeni način života svakodnevno utječe na njegovu kvalitetu, ali i na način prehrane. Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života pri čemu se hrana uglavnom konzumira izvan doma. Tako se često konzumiraju obroci «na brzinu » koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari. Mladi zaposleni ljudi često pod pojmom pravilne prehrane podrazumjevaju nešto komplicirano i neodrživo s obzirom na brzi ritam današnjice, a takav stav prenose i na djecu. No, u pitanju je samo nedostatak volje kako bi se prihvatile pravilne prehrambene navike. Iako ljudi općenito dosta znaju o načinu poboljšanja prehrambenih navika, važno je to znanje usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu.  

Prehrambene navike (Food Habits)

Na pitanje što, kako i zašto jedemo svatko će od nas dati neki odgovor i on će zasigurno biti opravdan i prihvatljiv. No, postavimo li pitanje o tome koliko su pravilne naše prehrambene navike, mnogi će se od nas zbuniti jer nije lako odgovoriti na ovo pitanje.Suvremeni način života svakodnevno utječe na njegovu kvalitetu, ali i na način prehrane. Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života pri čemu se hrana uglavnom konzumira izvan doma. Tako se često konzumiraju obroci «na brzinu » koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari. Mladi zaposleni ljudi često pod pojmom pravilne prehrane podrazumjevaju nešto komplicirano i neodrživo s obzirom na brzi ritam današnjice, a takav stav prenose i na djecu. No, u pitanju je samo nedostatak volje kako bi se prihvatile pravilne prehrambene navike. Iako ljudi općenito dosta znaju o načinu poboljšanja prehrambenih navika, važno je to znanje usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu.  

Ministarska konferencija protiv debljine

U Istambulu (Turska) je, od 15. do 17. studenog 2006. godine, održana Europska Ministarska konferencija protiv debljini na kojoj su sudjelovale 53 zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije Europske regije. Usvojena je Europska Povelja protiv debljine.Debljina je u Europi poprimila epidemijske razmjere. U zadnjih dvadeset godina prevalencija debljine je utrostručena i procjenjuje se da je danas u Europi pretilo 150 milijuna odraslih osoba (20% populacije) i 15 milijuna djece (10% populacije)