FREIZEITSTILE VON MITTELSCHÜLERN IN SLAWONIEN UND BARANYA

Rad se bavi sadržajnom dimenzijom provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca koja određuje njihov prepoznatljiv životni stil. Stilovi slobodnog vremena srednjoškolaca rasvjetljavaju načine ponašanja i njihove životne orijentacije, ali i specifičnost društvenog konteksta u kojem odrastaju. Uporište je u istraživanjima koja pokazuju da aktivno i smisleno provođenje slobodnog vremena pridonosi razvoju ličnosti. S obzirom na to da slobodno vrijeme uz funkciju samorealizacije, odmora i rekreacije ima i obrazovnu važnost, u ovome mu se radu pristupa s pedagoškog aspekta. Cilj istraživanja jest utvrđivanje pojavnosti različitih stilova na osnovi sadržaja koje srednjoškolci preferiraju u svom slobodnovremenskom prostoru. Egzaktni rezultati istraživanja pokazuju da slobodno vrijeme srednjoškolaca Slavonije i Baranje nije jedinstven i pedagoški osmišljeni prostor. Srednjoškolci preferiraju različite stilove slobodnog vremena: elitni, hedonistički, sportsko-rekreativni i tradicionalno-(ne)konvencionalni. Slavonski srednjoškolci nisu nespecifični i neprepoznatljivi, iskazuju kulturu slobodnog vremena elitnim, sportsko-rekreativnim i tradicionalno-(ne)konvencionalnim stilom. Možemo ih podijeliti na moderne i one koji su tradicionalno orijentirani ili one koji su utopljeni u konzumizam i hedonizam u hedonističkom stilu.This article deals with the contents dimension of high school students’ free time which defines their recognizable life-style. The styles of high school student’s free time throw light not only on their behaviours and life orientations, but also on the specificity of the social context in which they are growing up. The point of reference is found in studies showing that active and meaningful spending of free time contributes to the personality development. As the free time serves not only the purpose of self-actualization, rest and recreation but is also important for education, in this article we consider it from the pedagogical point of view. The aim of this study was to establish the appearance of different styles on the bases of contents that high school students prefer in their free-time space. The results of the investigation show that the free time of high school students from Slavonija and Baranja is not an integral and pedagogically organized space. High school students prefer free-time styles: elite, hedonistic, sportive/recreational and traditional-(non)conventional. Slavonian high-school students are neither non-specific nor unrecognizable; they express their free time culture by elite, recreational, and traditionalnon)conventional styles. We can divide them on those who are modern, those who are traditionally oriented and those who are drowned in consumerism and hedonism in the hedonistic style.Die Arbeit beschäftigt sich mit der inhaltlichen Dimension der Freizeitgestaltung von Mittelschülern, die ihren erkennbaren Lebensstil mitbestimmt. Freizeitstile von Mittelschülern beleuchten deren Verhaltensweisen und Lebensorientierungen, aber auch den spezifischen gesellschaftlichen Kontext, in dem sie aufwachsen. Die Grundlage dieser Arbeit bilden Untersuchungen, die zeigen, dass aktive und sinnvolle Freizeitgestaltung der Persönlichkeitsentwicklung beiträgt. Im Hinblick auf die Tatsache, dass die Freizeit neben der rekreativen, Selbstbestimmungsund Erholungsfunktion auch einen Bildungswert besitzt, wird sie in diesem Beitrag unter dem pädagogischen Aspekt behandelt. Die Untersuchung hatte zum Ziel, Erscheinungsformen verschiedener Freizeitstile auf Grund von bevorzugten Freizeitinhalten unter Mittelschülern festzustellen. Exakte Untersuchungsergebnisse weisen darauf hin, dass die Freizeitgestaltung von Mittelschülern in Slawonien und Baranya keinen einheitlichen und pädagogisch durchdachten Raum darstellt. Die Mittelschüler bevorzugen verschiedene Freizeitstile: den elitären, hedonistischen, sportlich-rekreativen und traditionell-(un)konventionellen. Sie lassen sich in moderne und traditionell eingestellte einteilen bzw. in jene, die im Rahmen des hedonistischen Stils vom Konsumerismus und Hedonismus besessen (utopljeni) sind

Implizite Nachrichten im heimlichen Curriculum der modernen Schule

U kulturi ustanove koja se transformira, u organizaciji koja uči i istražuje, kurikulum se neprekidno provjerava, dopunjuje i mijenja u odgojnoj i obrazovnoj praksi. Javni i skriveni kurikulum korespondira s kvalitetom uvjeta (fizičkog i socijalnog) okruženja za življenje, učenje i odgoj. U strukturu javnog kurikuluma ugrađene su poruke preko cilja, vrijednosti, sadržaja i očekivanih ishoda te teže omogućiti odrastanje kompetentne i samopouzdane osobe, zdrave u tjelesnom, psihičkom i duhovnom smislu. Socijalna organizacija i ponašajni obrasci učitelja posljedično utječu na sudionike (učenike) socijalne interakcije u nastavi, a pretpostavljaju dominantni kulturni model, šire i skriveni kurikulum društva. Skriveni kurikulum objedinjuje javno neprepoznate, nepriznate i nepredviđene vrijednosti, znanja i stavove koje učenici preoblikuju u ponašajne životne obrasce. U interakciji s učiteljima različitih vrijednosnih orijentacija mogu biti skrivena nepisana pravila, podrazumijevana znanja na sve ono što se od učenika očekuje na neformalnoj i implicitnoj razini, a koje je „teško“ istraživati i analizirati u kulturi škole. U nastavi kao složenom procesu, skrivene poruke utječu na interakciju, kreativnost, kritičko mišljenje, motivaciju, uspjeh, druženje, samopoštovanje, povjerenje… Skriveni se kurikulum odražava svakodnevnim ponašanjem učitelja, učenika i ostalih odraslih, gdje učenici u različitim socijalnim interakcijama dobivaju poruke za cijeli život, a one posljedično utječu na kvalitetu školskog života.In a school culture that is constantly transforming, and in a learning organization, a curriculum is constantly being tested, complemented and changed in educational practice. Public and hidden curriculum corresponds with the environmental (physical and social) quality of living, learning and upbringing. Messages are integrated into the public curriculum structure through aim, values, content and expected outcomes. These messages seek for creating competent and confident person who is physically and psychologically healthy. Social organization and behavior patterns of a teacher has a consequent impact on participants of social interaction in class (students), and they represent a dominant cultural model, and also spread the hidden curriculum of society. A hidden curriculum combines publicly unrecognized and unforeseen values, knowledge and attitudes, which students then transform into behavioral life patterns. Unwritten rules and implied knowledge along with what is expected from learners on informal and implicit level and which is “difficult” to investigate and analyze in the school culture could be hidden in interaction with teachers of different value orientations. In teaching as a complex process, hidden messages affect interaction, creativity, critical thinking, motivation, success, socialization, self-respect, trust… Hidden curriculum is seen in everyday behavior of teachers, students and other adults where students, through different social interactions, receive messages for a lifetime, and those messages consequently influence the quality of school life.In der Kultur der sich transformierenden Institution, in der Organisation, die lehrt und forscht, wird das Curriculum kontinuierlich überprüft, in der Erziehungs- und Bildungspraxis ergänzt und verändert. Das offene und das heimliche Curriculum korrespondieren mit der Qualität der (physischen und sozialen) Bedingungen im Lebens-, Lern- und Erziehungsumkreis. In die Struktur des offenen Curriculums sind Nachrichten über Ziele und Werte, über Inhalte und zu erwartende Ergebnisse eingebaut, die das Erwachsenwerden einer kompetenten und selbstbewussten, im körperlichen, psychischen und geistigen Sinne gesunden Persönlichkeit ermöglichen sollen. Die soziale Organisation und Verhaltensmuster der Lehrer/der Unterrichtenden beeinflussen folglich die Teilnehmer der sozialen Interaktion im Unterricht (die Schüler), setzen das dominante Kulturmodell voraus und im weiteren Sinne auch das heimliche Curriculum der Gesellschaft. Das heimliche Curriculum vereinigt die öffentlich nicht erkannten und nicht anerkannten sowie nicht vorhersehbaren Werte, Kenntnisse und Haltungen, die die Schüler dann in Verhaltensmuster im Leben verwandeln. In der Interaktion mit den Lehrern/Unterrichtenden verschiedener Wertrichtungen können ungeschriebene Regel versteckt werden, sowie vorausgesetzte Kenntnisse über alles, was vom Schüler auf der informalen und impliziten Ebene erwartet wird, und was in der Kultur der Schule "schwer" zu untersuchen und zu analysieren ist. Im Unterricht als einem komplexen Prozess beeinflussen versteckte Nachrichten die Interaktion, die Kreativität, kritische Haltungen, Motivation, Erfolg, Kontakte, Selbstvertrauen, Vertrauen … Das heimliche Curriculum spiegelt sich im alltäglichen Verhalten der Lehrer, der Schüler und der Erwachsenen wider, wo die Schüler in verschiedenen sozialen Interaktionen Nachrichten für das ganze Leben bekommen, die folglich auch die Qualität des Schullebens beeinflussen

Parenting Upbringing and Communication in Modern Conditions

Obilježja suvremene obitelji utječu na promjenu razumijevanja djeteta, djetinjstva i odgojnih postupaka, a uvjetovane su društvenim promjenama i promjenama vrijednosnog sustava. Globalne, gospodarske, socijalne, moralne i ine promjene dovode do promjena u obitelji, do problema i izazova: kako odgovoriti na potrebe suvremenog odgoja danas? Životne filozofije individualizma i mogućnosti slobode izbora mijenjaju uloge muškarca, žene i djeteta, što rezultira promjenama u partnerskim i roditeljskim oblicima života te u interpersonalnim odnosima. Fokus rada je na roditeljskom odgoju, složenom procesu značajnom za cjelovit razvoj djeteta. Povjerenje i suradnja roditelja za odgovorne roditeljske uloge u odgoju djeteta je interpersonalni proces i novija ga literatura određuje kao suroditeljstvo. Kompetentni roditelji spremni su za izazove roditeljstva 21. stoljeća i otvoreni za učenje. Cilj je rada teorijska analiza o odgovornom roditeljstvu i prikaz rezultata istraživanja o uvjerenjima, obilježjima ponašanja i komunikacije roditelja te djetetove prilagodbe i specifičnosti roditeljskih uloga danas.Characteristics of the modern family influence the change in understanding of the child, childhood and educational procedures, and are conditioned by social changes and changes in the value system. Global, economic, social, moral and other changes lead to changes in the family, to problems and challenges of how to respond to the needs of modern education today? Life philosophies of individualism and possibilities of freedom of choice change the roles of man, woman and child resulting in changes in partner and parental life forms and in interpersonal relationships. The focus of the paper is on parenting, a complex process important for the overall development of the child. The trust and cooperation of parents for responsible parental roles in the upbringing of a child is an interpersonal process and recent literature defines it as co-parenting. Competent parents are ready for the challenges of the 21st century parenting and are open to learning. The aim of the paper is a theoretical analysis of responsible parenting and a presentation of research results on the beliefs, characteristics of behaviour and communication of parents and specificity of parental roles

PARTNERSHIP WITH LOCAL COMMUNITY IN SCHOOL CURRICULUM FOR ENCOURAGING ENTREPRENEURIAL COMPETENCE

Distinctiveness of an individual school is reflected in the school curriculum which is used to organize educational activities. The purpose of the paper is to give theoretical and legislative frame as well as the results of the analysis of three primary and three secondary school curricula. Document analysis is used as a research method. The basic areas of school curriculum are school efficiency, process of learning and teaching, school management, teacher’s professionalism and strategies of quality development. Each school constructs its own curriculum which is aligned with its optimal possibilities and demands of the national curriculum. A school curriculum plans for coexistence between students, teachers, parents, school management and local community. School and local community partnership encourages development of entrepreneurial competences, so it is necessary for cultural, economic and social events, in the context of pedagogical values, to find their place in the school. The analysis of legislation shows the need of introducing and developing entrepreneurial competences in schools, while the review of relevant research shows that 76. 2 % of teachers consider that entrepreneurial competences should be introduced in schools (Jokić et al., 2007). Entrepreneurial competences are developed in the school curriculum through cooperation with the local community. The analysis of school curricula points out the need of increasing the number of activities suggested in the school curricula (extracurricular activities, projects, etc.)

UČINKOVITOST VOĐENJA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Promjene u školama usmjerene su na promjene organizacijskoga razvoja škole i na promjene pedagoškoga vođenja. To pretpostavlja logičan zahtjev za intenzivnom profesionalizacijom ravnatelja i njihovim kompetencijskim standardima. Jesu li sadašnji ravnatelji spremni odgovoriti tim zahtjevima i imaju li odgovarajuće kompetencije za učinkovito vođenje razvoja škole? Istraživanjem smo tražili odgovore na prethodna pitanja. U radu se istražuje kako učitelji i pedagozi percipiraju kvalitetu vođenja škola, te propituje hipoteza o povezanosti između varijabli: vođenja, školskoga ozračja, organizacijske učinkovitosti i zadovoljstva poslom. Empirijsko je istraživanje provedeno na uzorku od 265 ispitanika: 85 stručnih suradnika – pedagoga i 180 učitelja iz 48 osnovnih škola na području istočne Hrvatske. U istraživanju je primijenjen instrument koji je sadržavao četiri skale: Skalu za procjenu učinkovitosti vođenja, Skalu za procjenu školskog ozračja, Skala za procjenu organizacijske učinkovitosti škole i jedno pitanje za procjenu zadovoljstva odnosima i poslom u školi. S obzirom na dobivene rezultate, analizira se postojeći sustav osposobljavanja i usavršavanja ravnatelja i predlažu rješenja za nove modele obrazovanja u području obrazovnog i pedagoškog vođenja.Changes in schools are aimed at changes in organisational school development and in pedagogical leadership. This presupposes a logical demand for the intense professionalisation of headteachers and for their standards of competence. Are the head teachers of today ready to meet these demands and do they possess appropriate competences for effective leadership in school development? This study searches for answers to the above questions. The paper attempts to answer the question about how teachers and school counsellors perceive the quality of school leadership, and it considers the hypothesis of the relations among the variables: leadership, school atmosphere, organisational effectiveness and job satisfaction. The empirical research was conducted on a sample of 265 respondents: 85 expert associates – school counsellors, and 180 teachers from 48 primary schools in the area of eastern Croatia. An instrument was applied in the research consisting of four scales: for the evaluation of leadership effectiveness; for the evaluation of school atmosphere; for the evaluation of organisational school leadership; and one question was posed for the evaluation of satisfaction with relationships and the job at school. Considering the results, the existing qualifying system and the system for developing head teachers are analysed, and solutions for educational models in the area of educational and pedagogical leadership are suggested

CHILDREN’S RIGHTS AND THEIR IMPLEMENTATION IN PRESCHOOL EDUCATION

Ljudska prava su dio cjelokupnog života svakog pojedinca, a njihovo ugrožavanje u korijenu je svih problema s kojima se danas suočava suvremeni svijet; od nasilja, siromaštva, globalizacije, pitanja okoliša, ekonomske nejednakosti i nezakonitosti, pa do sukoba i ratova. Aktualnost teme o pravima djeteta danas je vrlo izražena. Masovni mediji nam omogućuju uvid koliko se i kako danas krše prava djeteta i od kolike je važnosti odgoj za ljudska prava. Suvremena pedagogija ide u smjeru humanističkog odgoja koji svoje temelje polaže na pravima djeteta, a takav pristup odgoju kreće prema demokratizaciji društva. Odgojitelj se nalazi pred velikim izazovima kada je u pitanju njegova odgojiteljska praksa u kontekstu odgoja za dječja prava. Njegov je zadatak pronaći pravu ravnotežu između zahtjeva suvremene pedagogije, potreba djeteta te obitelji iz koje dijete dolazi. Za uspješan odgojni učinak važno je da odgojitelj jača svoju stručnu, komunikacijsku i društvenu sposobnost, stvara pozitivno ozračje u dječjem vrtiću i razvija partnerski odnos s roditeljima. Na osnovi provedene ankete u dječjim vrtićima, zaključujemo da odgojitelji znaju što su prava djeteta i imaju svijest o tome kako bi se ta prava oživotvorila u kontekstu vrtića.Human rights are part of every individual’s life, and their violation is the root of all problems that the modern world faces today: violence, poverty, globalization, environmental issues, economic differences, crime, conflicts, and war. The issue of children’s rights is very controversial today. Mass media provide insight into how and to what extent the children’s rights are violated, and the importance of education. The goal of modern pedagogy is humanistic education that rests on children’s rights, finally leading to the democratization of the society. Educators meet with great challenges when they examine their practice in the context of children’s rights. Their task is to find the right balance between the requirements made by contemporary pedagogy, children’s needs, and their families. For a successful educational effect, it is necessary for educators to strengthen their professional, communicational and social skills, create a positive atmosphere in kindergartens, and build partnership relations with parents

Istraživački pristupi i metodološki okviri u istraživanjima budućih učitelja

U novije vrijeme u društvenim znanostima, a posebno u pedagogiji, različita istraživačka iskustva podrazumijevaju različite istraživačke stilove i filozofske pristupe koje je potrebno poznavati prije provođenja istraživanja. U radu se daje pregled različitih istraživačkih pristupa i znanstvenih paradigmi u okviru kojih je moguće kreirati i usmjeriti osobni istraživački projekt (istraživanje). Cilj i svrha rada je istražiti i upoznati različite istraživačke pristupe i metodološke okvire koji se ogledaju u zastupljenosti stanovitih znanstvenih paradigmi, primjeni kvalitativne i kvantitativne metodologije te različitih istraživačkih tehnika kojima se u svojim istraživanjima koriste budući učitelji. Iz navedenih je razloga istraženo 159 diplomskih radova studenata Učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku koji su javno obranjeni od siječnja 2015. do prosinca 2017. godine. Uvidom u diplomske radove studenata dobiveni su sljedeći rezultati: od ukupnoga broja diplomskih radova (159), njih 132 (83 %) ima istraživanje. Nadalje, znanstveno područje koje je najzastupljenije u istraživanjima su društvene znanosti (36, 47 %), a unutar njih polje pedagogije (46, 55 %). Prema vrsti istraživanja dominiraju empirijska, temeljna, transverzalna i istraživanja sadašnjosti. Od svih istraženih znanstvenih paradigmi, najzastupljenija je pozitivistička (60, 6 %), a potom konstruktivistička (17, 43 %) i postpozitivistička (15, 91 %) paradigma. Dominiraju primijenjena istraživanja (78 %), dok su razvojna istraživanja (5 %) još uvijek nedovoljno zastupljena i prihvaćeno kod studenata

Atteggiamenti di alunni e di insegnanti circa la costruzione degli curricula delle attività extrascolastiche per i primi anni delle scuole elementari

Izvannastavne aktivnosti potiču cjeloviti djetetov razvoj, stvaralačke sposobnosti i interese. Svi učenici u školi opredjeljuju se za izvannastavnu aktivnost prema svojim sposobnostima, potrebama i interesima. Odrednicom slobode izbora učenika za izvannastavnu aktivnost uvažava se odgojno-obrazovna potreba svakoga djeteta, učenika i odrasle osobe; potreba za zadovoljenjem potreba i interesa svakoga djeteta u školi. Sadržajno bogatstvo izvannastanih aktivnosti te prilagođenost potrebama i željama konkretne školske ustanove pruža mogućnost individualnog razvoja i učenika i učitelja. U radu se iznose stavovi 103 učenika i 23 učiteljice o gradnji kurikula izvannastavnih aktivnosti tijekom školske godine 2011./2012. u trima ruralnim i trima urbanim osnovnim školama Brodsko-posavske županije. Rezultatima istraživanja dobio se uvid u broj izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, u zadovoljstvo izborom izvannastavnih aktivnosti učenika i učitelja, u mogućnosti predlaganja novih izvannastavnih aktivnosti i razloge uključivanja učenika i učitelja u izvannstavne aktivnosti.Extracurricular activities encourage a child’s integral development, creative abilities and interests. In school, all students opt for an extracurricular activity according to their abilities, needs and interests. A determinant of freedom of choice regarding students’ choice of an extracurricular activity respects the educational needs of every child, student and adult; the need to respect each child’s school needs and interests. Variety regarding the content of extracurricular activities and their possibility of adaptation to the needs and desires of specific educational institution provide an opportunity for individual development of students and teachers. This paper presents the views of 103 students and 23 teachers on building a curriculum of extracurricular activities during the school year 2011/2012 in three rural and three urban primary schools in Brod-Posavina County. The research results gave an insight into the number of extracurricular activities, into students and teachers’ satisfaction with the choice of extracurricular activities, into possibilities of proposing new extracurricular activities and into reasons for the inclusion of students and teachers in extracurricular activities.Le attività extrascolastiche stimolano il processo dello sviluppo del bambino nella sua interezza, le sue capacitè creative, i suoi interessi. Tutti gli alunni a scuola sono tenuti a scegliere tra le varie attività extra scolastiche offerte in base alle proprie capacità, bisogni ed interessi. La libertà di scelta degli alunni rispetto alle attività extrascolastiche tiene in conto i bisogni educativi fondamentali per ogni bambino, alunno e persona adulta, il bisogno di veder soddisfatti i propri bisogni e i propri interessi. La ricchezza di contenuti delle attività extrascolastiche nonché il loro adeguarsi ai bisogni e i desideri di un determinato istituto scolastico offre la possibilità dello sviluppo individuale degli alunni e degli insegnanti. Il presente articolo vengono esposti i pareri di 103 alunni e di 23 insegnanti circa la costruzione dei curricula delle attività extrascolastiche durante l’anno scolastico 2011/ 2012 nelle tre scuole elementari (contesto rurale della regione Brodsko – posavska). I risultati della ricerca offrono un quadro piuttosto esauriente riguardo al numero delle attività extrascolastiche ed extracurriculari e si ha altresì un quadro del livello di soddisfazione rispetto alla scelta delle attività degli alunni e degli insegnanti nonché della possibilità dell’introduzione delle nuove attività extrascolastiche e le relative ragioni circa l’impegno degli alunni e degli insegnanti in tali attività

Bioetičke teme u visokoškolskoj nastavi budućih odgojitelja i učitelja

Bioethics, as a newer scientific discipline answers questions about the life of the contemporary man in an interdisciplinary way, and we use education to express what kind of a society and what kind of a man we want. Values on which the educational system in the Republic of Croatia is based are viewed as a new possibility to develop the Croatian national, cultural, and spiritual identity within complex globalization processes. In the era of globalization, informational and technological improvement, one of the hardest efforts of the modern age is the upbringing of children in the changed circumstances, which consequently reflects on the style of education and the conditions in which education is conducted. The aims of the upbringing focus the educational practice and the pedagogical action, while the responsibility and the complex task is bestowed upon educators/teachers. The importance of initial education of educators/ teachers is irrefutable today. To be an educator is a vocation/profession with specific professional standards and ethical rules of the teaching profession, inspired by the values of social inclusion and the needs of the child/pupil. This paper deals with a comparative analysis of study programmes and learning outcomes in the Integrated Undergraduate and Graduate University Teacher Study, as well as University Study of Early and Preschool Education at the Faculty of Education in Osijek, focused on the (bio)ethics, education and ethics of the teacher’s calling. Students, future preschool/primary school teachers during the study need to be made aware of the sensitivity in ethical decision-making in the future profession, as well as solving the problems which influence on building the character, because ethics and bioethics need to fulfil important social and individual aspects of education.Bioetika kao novija znanstvena disciplina interdisciplinarno odgovara na pitanja o životu suvremenog čovjeka, a odgojem i obrazovanjem izričemo kakvo društvo i kakvog čovjeka želimo. Vrijednosti na kojima se temelji odgojnoobrazovni sustav u Republici Hrvatskoj sagledava se kao nova mogućnost razvoja hrvatskoga nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta unutar složenih globalizacijskih procesa. U eri globalizacije, informacijskog i tehnološkog napretka jedan od najtežih poslova modernog doba je odgoj djece u promijenjenim okolnostima što se posljedično reflektira na stil odgoja i uvjete u kojima se odvija odgoj i obrazovanje. Ciljevi odgoja usmjeravaju odgojnoobrazovnu praksu i pedagoško djelovanje u njoj, a odgovornost i složenu zadaća imaju upravo odgojitelji/učitelji. Važnost inicijalnog obrazovanja odgojitelja/ učitelja neupitna je danas. Biti odgojiteljem/učiteljem je zvanje/profesija s jedinstvenim profesionalnim standardima i etičkim pravilima učiteljske profesije nadahnuta vrijednostima društvene uključenosti i potrebama njegovanja potencijala svakog djeteta/učenika. Rad se bavi komparativnom analizom studijskih programa i ishoda učenja u Sveučilišnom studijskom programu ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja i u Integriranom preddiplomskom i diplomskom studijskom programu za učitelje na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku usmjerenih na područje (bio)etike, odgoja te etike učiteljskoga poziva. Studente, buduće odgojitelje/učitelje tijekom studija, potrebno je senzibilizirati za osjetljivost u budućoj struci u etičkom odlučivanju i rješavanju problema koji utječu na oblikovanje karaktera jer etika i bioetika trebaju ispunjavati važne društvene i individualne aspekte odgoja i obrazovanja

Strategic, curriculum and legal documents as the basis of social competence development in Croatian schools

Kurikulumi europskih zemalja temeljeni su na kompetencijama i ishodima učenja. U radu se analiziraju i elaboriraju značajni dokumenti u Republici Hrvatskoj, strateški (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije), kurikularni (Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje) i zakonski, (Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru) koji određuju i obvezuju razvoj socijalnih kompetencija u školi. Analiza strateškog, kurikularnog i zakonskog dokumenta ukazuje na otvorenost, odnosno manji stupanj normiranja, što odgojno-obrazovnim ustanovama te učiteljima i nastavnicima omogućuje višu razinu autonomije u implementaciji kurikuluma, a učenicima pruža veću mogućnost izbora i bolje usklađivanje s njihovim interesima, iskustvima i razvojnim potrebama. Hrvatski dokumenti naglašavaju neophodnost razvoja socijalnih kompetencija te iznose brojne mogućnosti rada usmjerenog učeniku kroz metodičke prilagodbe, posebne individualizirane ili diferencirane kurikulume, područja i teme te ishode učenjaThe curricula of European countries are based on competences and study results. Significant documents in the Republic of Croatia are analyzed and elaborated in this work, strategic (Education, Science and Technology Strategy), curriculum (National Curriculum Framework for pre-school upbringing and education and the general obligatory and secondary school education) and legal, (Croatian Qualification Framework Act) that determine and engage the development of social competences in school. The analysis of strategic, curriculum and legal documents indicate openness, a lower degree of standardization respectively, of upbringing and education institutes and teachers enabling a higher level of autonomy in curriculum implementation, while offering pupils the possibility of choice and better harmonization with their interests, experiences and development needs. Croatian documents emphasize the necessity of social competences’ development and give numerous possibilities of performance directed towards the pupil through methodical adaptation, special individualized and differentiated curricula, fields and themes and study results