TRANSCUTANEOUS OXIMETRY – BETWEEN THEORY AND PRACTICE

Transkutana oksimetrija je postupak kojim se mjeri pritisak kisika na tkivo te utvrđuje oksigenacija. Izuzetno je bitan za utvrđivanje stanja mikrocirkulacije te se primjenjuje kod procjene visine amputacije, učinka revaskularizacijskih postupaka, kao prediktor cijeljenja rane i učinkovitosti hiperbarične oksigenoterapije. Mjerenje se obavlja aplikacijom elektrode na mjerno mjesto, a rezultat izražava u mm Hg, pri čemu adekvatna zasićenost kisikom ima vrijednost veću od 50 mm Hg, vrijednost između 20 i 40 mm Hg ukazuje na hipoksiju, a ispod 20 mm Hg na izrazitu hipoksiju. U Hrvatskoj se ovo mjerenje provodi najčešće prilikom procjene pacijenata za hiperbaričnu oksigenoterapiju, no šira primjena bi objektivizirala i olakšala postupke u zbrinjavanju osoba s oštećenom mikrocirkulacijom.Transcutaneous oximetry is a procedure used to measure the pressure of oxygen in tissue and to determine oxygenation level. It is essential to determine the state of microcirculation and is used to assess the necessity and level of amputation and the effect of revascularization procedures, as a predictor of wound healing and hyperbaric oxygen therapy (HBOT) effectiveness tool. The measurement is done by the application electrode measuring point and the result is measured in mm Hg. Tissue with adequate oxygen level has a value greater than 50 mm Hg. Values between 20 and 40 mm Hg are considered hypoxic, while those below 20 mm Hg indicate extreme hypoxia. In Croatia, TcPO2 is commonly used for HBOT assessment but there is the need of broader application to objectify and facilitate procedures in the care of persons with impaired microcirculation

INITIAL KNOWLEDGE OF NURSING STUDENTS ABOUT WOUNDS

Edukacija medicinskih sestara u hrvatskoj provodi se na dodiplomskim i diplomskim studijima sestrinstva. od 9 studija 3 imaju poseban kolegij s tematikom zbrinjavanja rane. Cilj rada bio je ispitati inicijalno znanje studenata sestrinstva o ranama radi sastavljanja primjerenog sadržaja kolegija. Anonimnim upitnikom ispitani su demografski podaci i znanje o ranama 49 studenata koji su kao izborni predmet izabrali kolegij "Zbrinjavanje rane". od ukupnog broja ispitanika, 25 (51 %) studenata završilo je srednju medicinsku školu, a ostali drugi oblik obrazovanja. Iskustvo u struci imala su 24 (49 %) studenta. Većina ispitanika točno je odgovorila na pitanja o boli, pušenju i mijenjanju položaja kod nepokretnih bolesnika. nije bilo značajne razlike između studenata po iskustvu ili prethodnoj edukaciji u odgovorima na pitanja o venskom vrijedu ili upotrebi antiseptika. Dobro znanje o boli, pušenju i njezi bolesnika rezultat je usvojenog znanja tijekom prethodnih kolegija. nije dokazana značajna razlika u znanju o ranama između medicinskih sestara koje rade s ranama i studenata koji nemaju stručnog iskustva. To samo potvrđuje da je edukacija nužna i potrebna. Da bi medicinske sestre provodile kvalitetnu skrb trebaju imati određene kompetencije. Kvalitetna njega zahtijeva donošenje konsenzusa o oblicima i obujmu edukacije o ranama, a to će rezultirati praktičnim i teorijskim znanjem o ranama, a time i kompetencijom u struci.Education of nurses in Croatia is performed through undergraduate and graduate nursing programs. Three of nine programs include special elective courses focused on wound care. The aim of this study was to investigate the initial wound care knowledge of nursing students in order to set up appropriate course contents. Anonymous questionnaire was applied to record demographic data and wound care knowledge of 49 students having chosen wound care management as an elective course. Study results showed that 25 (51%) students had completed secondary nursing school and the rest some other form of education. Professional experience had 24 (49%) students. They responded correctly to the questions about pain, smoking and changing positions of immobile patients. There was no signiicant difference between students in terms of experience or previous education in the answers about venous leg ulcer or use of antiseptics. good knowledge about pain, impact of cigarette smoking and nursing care of immobile patients was a result of the acquired knowledge in previous courses. There was no signiicant difference in wound care knowledge between nursing students with professional experience and students without it. This only conirms that education is necessary and that quality nursing care demands speciic competencies. Quality care requires consensus on the forms and extent of wound care education, which will result in practical and theoretical knowledge of wound care, and thus in adequate professional competence

INITIAL KNOWLEDGE OF NURSING STUDENTS ABOUT WOUNDS

Edukacija medicinskih sestara u hrvatskoj provodi se na dodiplomskim i diplomskim studijima sestrinstva. od 9 studija 3 imaju poseban kolegij s tematikom zbrinjavanja rane. Cilj rada bio je ispitati inicijalno znanje studenata sestrinstva o ranama radi sastavljanja primjerenog sadržaja kolegija. Anonimnim upitnikom ispitani su demografski podaci i znanje o ranama 49 studenata koji su kao izborni predmet izabrali kolegij "Zbrinjavanje rane". od ukupnog broja ispitanika, 25 (51 %) studenata završilo je srednju medicinsku školu, a ostali drugi oblik obrazovanja. Iskustvo u struci imala su 24 (49 %) studenta. Većina ispitanika točno je odgovorila na pitanja o boli, pušenju i mijenjanju položaja kod nepokretnih bolesnika. nije bilo značajne razlike između studenata po iskustvu ili prethodnoj edukaciji u odgovorima na pitanja o venskom vrijedu ili upotrebi antiseptika. Dobro znanje o boli, pušenju i njezi bolesnika rezultat je usvojenog znanja tijekom prethodnih kolegija. nije dokazana značajna razlika u znanju o ranama između medicinskih sestara koje rade s ranama i studenata koji nemaju stručnog iskustva. To samo potvrđuje da je edukacija nužna i potrebna. Da bi medicinske sestre provodile kvalitetnu skrb trebaju imati određene kompetencije. Kvalitetna njega zahtijeva donošenje konsenzusa o oblicima i obujmu edukacije o ranama, a to će rezultirati praktičnim i teorijskim znanjem o ranama, a time i kompetencijom u struci.Education of nurses in Croatia is performed through undergraduate and graduate nursing programs. Three of nine programs include special elective courses focused on wound care. The aim of this study was to investigate the initial wound care knowledge of nursing students in order to set up appropriate course contents. Anonymous questionnaire was applied to record demographic data and wound care knowledge of 49 students having chosen wound care management as an elective course. Study results showed that 25 (51%) students had completed secondary nursing school and the rest some other form of education. Professional experience had 24 (49%) students. They responded correctly to the questions about pain, smoking and changing positions of immobile patients. There was no signiicant difference between students in terms of experience or previous education in the answers about venous leg ulcer or use of antiseptics. good knowledge about pain, impact of cigarette smoking and nursing care of immobile patients was a result of the acquired knowledge in previous courses. There was no signiicant difference in wound care knowledge between nursing students with professional experience and students without it. This only conirms that education is necessary and that quality nursing care demands speciic competencies. Quality care requires consensus on the forms and extent of wound care education, which will result in practical and theoretical knowledge of wound care, and thus in adequate professional competence

Utjecaj pripreme za porođaj na duljinu dojenja Influence of preparation for the childbirth to the length of breastfeeding

Cilj: Cilj je rada ispitati utjecaj pripreme za porođaj na duljinu dojenja odnosno utjecaj vanjskih čimbenika na odluku majke o duljini dojenja. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 30 ispitanica. Za svrhe istraživanja napravljen je originalni anketni upitnik. Istraživanje je provedeno na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice „Sveti Duh“. Rezultati su prikazani deskriptivnim statističkim metodama. Rezultati: Najveći broj ispitanica pripada dobnoj skupini od 26 do 32 godine starosti [50,0%]. U odnosu na stupanj obrazovanja 50% ispitanica ima srednju stručnu spremu. Nadalje, 50% ispitanica su višerodilje. U bračnoj je zajednici 90,0% ispitanica, a 70.0% ispitanica pohađalo je tečaj za trudnice. Većina ispitanica [83,3%] rodila je prirodnim putem, u bolnici koja je Prijatelj djece (93,33%). Od ukupnog broja 96,7% ispitanica navodi da doji ili je dojilo svoje dijete. 70% ispitanica navodi da je odluku o dojenju donijelo za vrijeme trudnoće, a njih 30% istu je odluku donijelo poslije porođaja. Od ukupnog broja 36,7% ispitanica navodi kako su potrebne informacije o potrebama dojenja dobile od djelatnika klinike. U 23,3% ispitanice navode kao glavni izvor informiranja uporabu interneta, u 16,7% slučajeva to je pedijatar, a u 13,3% patronažna medicinska sestra. 50% ispitanica smatra da su djelatnici zaposleni u rodilištu najtočniji i najpouzdaniji izvor informacija, do 16,7% smatra da je to pedijatar, a 13,3% da je to medicinska sestra. Rasprava: Ispitanice su u visokom postotku [70%] pohađale tečajeve za trudnice, a također u istom postotku odluku o dojenju donijele su za vrijeme trudnoće, prije odlaska u rodilište. Razni izvori podrške i/ili informiranja o dojenju međusobno koreliraju, što upućuje na činjenicu da ispitanice traže informacije ili potporu, istodobno iz više izvora, kako bi provjerile postojeće znanje ili ga dopunile novim saznanjima. Zaključuje se kako dobra i kvalitetna priprema za porođaj ima velik utjecaj na uporabu i duljinu trajanja dojenja

KMAT- kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

Zapaženo je da sredina u kojoj se pacijent nalazi može imati veliki utjecaj na izmjerenu vrijednost, a varijabilnost istih utjecala je na širu upotrebu KMAT-a, kontinuiranog 24-satnog mjerenja arterijskog tlaka. Primjena ove dijagnostičke metode omogućava točniju dijagnostiku i adekvatniji terapijski pristup

KMAT- kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

Zapaženo je da sredina u kojoj se pacijent nalazi može imati veliki utjecaj na izmjerenu vrijednost, a varijabilnost istih utjecala je na širu upotrebu KMAT-a, kontinuiranog 24-satnog mjerenja arterijskog tlaka. Primjena ove dijagnostičke metode omogućava točniju dijagnostiku i adekvatniji terapijski pristup

PATIENTS WITH PRESSURE ULCERS IN THE UNIFIED EMERGENCY ADMISSION DEPARTMENT – OUR REALITY

Bolesnik s dekubitusom u Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) dolazi najčešće zbog drugih bolesti, iz obitelji ili iz ustanova socijalne skrbi. Nakon procesa trijaže i tretmana u OHBP-u bolesnik biva hospitaliziran ili se otpušta kući. Cilj rada bio je ispitati pojavnost, razloge dolaska, te daljnje postupanje s bolesnicima koji su zaprimljeni na OHBP, a imali su dekubitus. Podatci su analizirani restrospektivno u Bolničkom informacijskom sustavu (BIS) za bolesnike s dekubitusom zaprimljene na OHBP Opće bolnice “Dr. T. Bardek” u Koprivnici u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2016. godine. Uključeni su demografski podatci, mjesto odakle je bolesnik upućen, trijažna kategorija te daljnje postupanje s bolesnikom. Podatci su analizirani metodama deskriptivne statistike. U OHBP je zaprimljeno ukupno 18 bolesnika s dekubitusom, 13 (72 % ) žena i 5 (28 %) muškaraca. Iz ustanova socijalne skrbi upućeno je 5 (28 %) bolesnika, a iz obitelji 13 (72 %). U trijažnu kategoriju 2 ušlo je 7 (38,8 %) bolesnika, 4 (22 %) u 3. i 4. kategoriju te 3 (16 %) u 5. trijažnu kategoriju. Hospitalizirano je 10 (55,5 %), a otpušteno kući 8 (44,4 %) bolesnika. Samo je jedan bolesnik zaprimljen u prvom redu zbog komplikacija dekubitusa. Suprotno pretpostavci, manji broj bolesnika upućen je iz ustanova socijalne skrbi, a veći iz obitelji. Podatci su rezultat dugogodišnje aktivne edukacije medicinskih sestara i implementacije Sestrinskog otpusnog pisma.Patients with pressure ulcers usually arrive to the Unifi ed Emergency Admission Department (UEAD) due to other illnesses, from the family or social care institutions. After triage and treatment at UEAD, the patient is hospitalized or discharged from the hospital. The objective of this study was to examine the incidence, reasons for presenting to UEAD and further procedure that patients with pressure ulcers admitted to UEAD were subjected to. Data in the Hospital Information System on patients with pressure ulcers admitted to UEAD, Dr Tomislav Bardek General Hospital in Koprivnica in the period between January 1, 2016 and May 31, 2016 were retrospectively analyzed. The analysis included demographic data, location from which the patient arrived, triage category and further procedure the patient was subjected to. Data were analyzed by using the methods of descriptive statistics. A total of 18 patients with pressure ulcers were admitted to UEAD, 13 (72%) women and fi ve (28%) men. Five (28%) patients were referred from social care institutions and 13 (72%) from the family. Triage category 2 included 7 (38.8%) patients, four (22%) patients were included in triage categories 3 and 4, while three (16%) patients were included in triage category 5. Ten (55.5%) patients were hospitalized, while eight (44.4%) patients were discharged from the hospital. Only one patient was admitted primarily due to pressure ulcer complications. Contrary to our assumptions, a lower number of patients were referred from social care institutions, i.e. more patients were referred from the family. These data resulted from a long lasting active training of nurses and implementation of the nurse’s discharge letter

Presentation of the length of breastfeeding in the area of Blato on Korčula

Dojenje je najprirodnija i najoptimalnija prehrana za dojenčad i malu djecu. Cilj ovog istraživanja je ispitati duljinu dojenja kod majki na području Blata na Korčuli. Istraživanje je obuhvatilo 95 ispitanica, majki sa prebivalištem na području općine Blato. Podaci iz Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa za 2013. godinu ukazuje da smo zemlja sa izrazito niskom stopom dojenja. Isključivo majčinim mlijekom od 0 do 2 mjeseca starosti hranjeno je 71,8% dojenčadi, u dobi od 3 do 5 mjeseci starosti dojeno je 58,2% djece, a 19% majki nastavilo je dojiti dijete nakon navršenih 6 mjeseci života [1]. Podaci o trajanju dojenja anketiranih majki pokazuje da je najviše majki dojilo djecu 6 mjeseci i više, bez dohrane. Najčešće poteškoće s kojima su se majke susrele su bolna prsa i nedostatak mlijeka. Edukaciju o dojenju pohađalo je samo 19% ispitanica. Majke su najčešće oblikovale stav o dojenju vlastitim iskustvom (49%).Povećanje stope dojenja u Republici Hrvatskoj, omogućit ćemo boljom povezanošću zdravstvene zaštite, ulaganjem u edukaciju zdravstvenih djelatnika, kontinuiranom nadogradnjom znanja najnovijim saznanjima o dojenju, boljom obuhvaćenosti patronažom, informiranjem zajednice o dobrobiti dojenja. Uz potporu, ohrabrenje i ispravne informacije gotovo svaka žena može dojiti, a što je duljina dojenja duža dobrobiti za dijete, majku i zajednicu su veće.Breastfeeding is the most natural and the most appropriate food for infants and young children. The aim of this paper is to determine the duration of breastfeeding in Blato, Island of Korcula in Croatia. Survey research included 95 mothers with residence in Blato. Data from the Croatian health statistical year book for 2013 show breastfeeding rate was very low. From 0 to 2 months of age exclusive breast milk is fed 71,8% infants. At 3 to 5 months of age breast fed was 58,2% of children. 19% of mothers continued to breastfeed her child after the age of 6 months. Data gathered about duration of breastfeeding show that 39% of respondents are breastfed six months or more, without supplemental feeding. About quarter (28%) of respondents are breastfed six months or more, with complementary foods, and 9% were trying to breastfeed, but failed. About third (31%) of respondents had some difficulties in breastfeeding, such as painful breasts and lack of milk. Only 19% of respondents attended some kind of education about breastfeeding. About half of mothers (49%) were led by their own experience or by gaining the experience through the period of breastfeeding. The increase of breastfeeding rates in the Republic of Croatia can be enhanced through better connection of health care systems, by investing in the education of health professionals, with continuous upgrading of knowledge supported with latest findings about breastfeeding and with additional employment of public-health nurses, but also by their bigger efficiency. It is also very important to inform the community about the benefits of breastfeeding. Almost every well-informed and encouraged women can breastfeed. Longer breastfeed lead to variety of benefits for the child, the mother and for the community as well. Keywords: breastfeeding, duration of breastfeeding, difficulty breastfeeding, advantages of breastfeedin

Zdrava okolina u bolnicama: kako spriječiti sindrom sagorijevanja kod medicinskih sestara – pregled literature

Healthy settings involve a holistic and multidisciplinary method that integrates actions towards risk factors. In hospital settings, a high level of stress can lead to depression, anxiety, decreased job satisfaction and lower loyalty to the organization. Burnout syndrome can be defined as physical, psychological and emotional exhaustion, depersonalization, and low sense of personal accomplishment. The aim of this literature review was to make systematic literature analysis to provide scientific evidence for the consequences of constant exposure to high levels of stress and for the methods to be used to prevent burnout syndrome among health care workers. The Medline database was searched to identify relevant studies and articles published during the last 15 years. The key words used in this survey were burnout syndrome, prevention, nurses, and healthy settings. The 6 eligible studies were included in literature review. Evidence showed nurses to be exposed to stress and to have symptoms of burnout syndrome. As a result of burnout syndrome, chronic fatigue and reduced working capacity occur, thus raising the risk of adverse events. In conclusion, the occurrence of burnout syndrome is a major problem for hospitals and healthcare system. Action plan for hospital burnout syndrome prevention would greatly reduce the incidence and improve the quality of health care.Zdrava okolina predstavlja pristup promicanja zdravlja koji uključuje holistički i multidisciplinarni pristup integrirajući akcije prema svim čimbenicima rizika. U bolničkoj okolini visoka razina stresa može dovesti do depresije, anksioznosti, smanjenog zadovoljstva poslom, ali i smanjene privrženosti radnoj organizaciji. Sindrom sagorijevanja može se definirati kao tjelesna i duševna iscrpljenost, osjećaj depersonalizacije i smanjeni osjećaj osobnog zadovoljstva. Ovaj pregledni članak daje sustavni pregled literature o posljedicama stalne izloženosti visokim razinama stresa kao i metodama kojima se može spriječiti sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih radnika. Pretražena je baza podataka Medline kako bi se pronašle relevantne studije i članci objavljeni u posljednjih 15 godina. Ključne riječi u pretraživanju bile su sindrom sagorijevanja, prevencija, medicinske sestre i zdrava okolina. Pretragom je pronađeno 6 znanstvenih istraživanja koja su uključena u analizu. Dostupna literatura je pokazala kako medicinske sestre posljedično izloženosti stresu imaju simptome sindroma sagorijevanja. Kao posljedica sindroma sagorijevanja javlja se kronični umor, smanjena radna sposobnost te visok rizik za neželjene događaje. Zaključuje se kako pojava simptoma sindroma sagorijevanja predstavlja velik problem za bolnice i zdravstveni sustav. Izrada akcijskog plana prevencije sindroma sagorijevanja u bolnicama uvelike bi smanjila pojavnost te unaprijedila kvalitetu pružene zdravstvene skrbi

Promicanje dojenja - praktična iskustva iz Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ)

Dojenje je najprirodniji, najzdraviji i najprihvatljiviji oblik prehrane djece novorođenačke i dojenačke dobi. Cilj rada: ispitati informiranost, provedbu i poteškoće prilikom dojenja, kao i vlastito iskustvo. Istraživanjem je obuhvaćeno 20 majki dojilja s ispostave Doma zdravlja BBŽ (Grubišno Polje) U provedbi istraživanja korišten je anketni upitnik od 14 pitanja, uz anonimno sudjelovanje majk