HRVATSKI PUT PREMA ERM 2: ZAŠTO, KAKO I ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD DRUGIH ZEMALJA?

In this paper we analyze different aspects of Croatian path to the monetary union and its current readiness to join the ERM 2 mechanism. Firstly, we present and discuss costs and benefits of euro adoption. Second, we use descriptive analysis to determine Croatia’s current position in relation to convergence criteria and discuss the possible timing of Croatian accession to the ERM 2. Thirdly, we analyze experiences of two NMS peers, Slovenia and Slovakia, before and after joining ERM 2 and highlight key lessons for Croatian policy makers. As Croatia is highly euroised (high FX risk) small and open economy, strongly integrated in EA trade and financial chains, with limited possibilities of monetary policy, the benefits of euro adoption would outweigh all commonly mentioned costs. Regarding convergence criteria, the biggest obstacle of Croatian access to ERM 2 mechanism is the level of public debt but recent developments and adjustments of SGP suggest that Croatia could satisfy the adjusted fiscal criteria already in several years. Experiences of Slovenia and Slovakia show that determined steps towards the euro (primarily ERM 2) can serve as an important policy credibility anchor and put a positive pressure on policy makers to preserve internal and external stability of the country and implement various structural reforms in order to achieve convergence with the euro zone members.U ovom radu autori analiziraju različite aspekte pristupanja Hrvatske europodručju i ocjenjuju trenutačnu spremnost Hrvatske za ulazak u tečajni mehanizam ERM 2. Prvo, u radu se sažeto prikazuju potencijalni troškovi i koristi od uvođenja eura kao nacionalne valute. Drugo, koristeći metodu deskriptivne statistike, autori utvrđuju trenutačnu poziciju Hrvatske u odnosu na konvergencijske kriterije te određuju potencijalni (realističan) trenutak ulaska u tečajni mehanizam ERM 2. Treće, autori analiziraju iskustva usporedivih zemalja članica Nove Europe, Slovenije i Slovačke, prije i nakon ulaska u ERM 2 te ističu ključne pouke za nositelje politike u Hrvatskoj. Budući da je Hrvatska visoko euroizirana, mala, otvorena ekonomija, snažno integrirana u trgovinske i financijske tokove europodručja te da već ima ograničen suverenitet monetarne politike, u radu se zaključuje kako potencijalne prednosti uvođenja eura nadmašuju sve potencijalne troškove. Što se tiče konvergencijskih kriterija, najveća prepreka ulasku u ERM 2 predstavlja visoka razina javnog duga, ali nedavne izmjene Pakta o stabilnosti i rastu te uvođenje novog kriterija duga omogućavaju Hrvatskoj da zadovolji i novi kriterij duga u sljedećih nekoliko godina. Iskustva Slovenije i Slovačke pokazuju da odlučan put prema euru (prvenstveno boravak u ERM 2) može poslužiti kao važno sidro kredibiliteta ekonomske politike i potaknuti nositelje politike da očuvaju internu i eksternu stabilnost zemlje te implementiraju različite strukturne reforme kako bi ostvarili što veći stupanj konvergencije prema zemljama euro područja

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji

Za razliku od ostalih novih država članica koje su u Europsku uniju ušle u uzlaznoj fazi europskoga poslovnog ciklusa, Hrvatska je u ovu zajednicu ušla neposredno nakon stabilizacije europske dužničke krize te uslijed dugogodišnje recesije

Macro and micro effects of fiscal policy - experience from the Covid-19 pandemic: introduction to the thematic issue of Public Sector Economics

Guest editors Milan Deskar-Škrbić and Darjan Milutinović selected articles that provide analytical background for discussions on the economic and fiscal effects of the pandemic recession

Design of fiscal consolidation packages and model-based fiscal multipliers in Croatia

The widening fiscal deficits and the increase of public debt triggered by the COVID-19 crisis suggest that fiscal policy makers will have to engage in substantial fiscal consolidation in order to stabilize public finances in the mid run. However, the implementation of a fiscal consolidation package, if it is not properly designed, can be detrimental for growth and even lead to a self-defeating outcome. To avoid this undesirable scenario, fiscal policy makers should rely on growth-friendly consolidation packages. We have built semi-structural macro-fiscal model of the Croatian economy to retrieve fiscal multipliers, analyse the design of the policy package and provide model-based evaluation of the macroeconomic effects of this consolidation episode. Our results indicate that the fiscal consolidation implemented during the EDP was not growth-friendly and that it was partially self-defeating. We hope that our results can help fiscal policy makers to avoid similar policy mistakes in future fiscal consolidations.</p

Nadilaženje nove makroekonomske ortodoksije u eurozoni: post-kejnezijanski pogled

The main aim of this paper is to empirically test the endogenous money hypothesis for the Eurozone. Based on data on loans to private sector, deposits, monetary aggregates, prices and GDP we use three empirical approaches to test the hypothesis: (i) moving correlation; (ii) Granger causality tests and (iii) original framework for the analysis based on the structural VAR model. The empirical results confirm our main hypothesis on the endogeneity of money in the Eurozone as they show that the commonly accepted neoclassical relations between monetary variables, inflation and economic activity are reversed in case of Eurozone and that the direction of influence goes from loans to deposits and from real sector of the economy towards the monetary sector. The basic conclusion from carried out research is that ECB should implement measures directly aimed at stimulation of domestic demand (monetary-supported tax cut).Temeljna svrha ovog rada je empirijski testirati hipotezu endogenosti novca u eurozoni. Na temelju podataka o kreditima privatnom sektoru, depozitima, monetarnim agregatima, cijenama i BDP-u autori u radu koriste tri empirijska pristupa za testiranje hipoteze: (i) pomičnu korelaciju; (ii) Grangerov test uzročnosti i (iii) originalni metodološki okvir temeljen na strukturnom VAR modelu. Empirijski rezultati potvrđuju našu temeljnu hipotezu o endogenosti novca u eurozoni budući da pokazuju kako su općeprihvaćeni neoklasični odnosi između monetarnih varijabli, inflacije i ekonomske aktivnosti u slučaju eurozone preokrenuti te kako se smjer utjecaja kreće od kredita prema depozitima te od realnog sektora prema monetarnom sektoru. Temeljni zaključak provedenog istraživanja je da bi Europska središnja banka trebala implementirati mjere direktno usmjerene na poticanje agregatne potražnje (monetarno-financirano porezno rasterećenje)

Makroekonomski učinci fiskalne politike u maloj otvorenoj ekonomiji : slučaj Hrvatske

This doctoral dissertation represents a collection of three inter-related scientific papers that investigate the macroeconomic effects of fiscal policy in Croatia. The main goal of this dissertation is to extend the existing empirical literature on the macroeconomic effects of fiscal policy in Croatia in two ways. First, all research questions in this dissertation are contextualized in a small open economy analytical framework. Previous research on the effects of fiscal policy in Croatia has overlooked the importance of the effects of the openness of the economy on the size of fiscal multipliers. Secondly, this dissertation aims to show that calibrated small-scale small open economy New Keynesian dynamic stochastic general equilibrium (DSGE) models could be used for simulations of the effects of fiscal policy in Croatia and contribute to the understanding of various channels and complex relations between fiscal and macroeconomic variables. Empirical results, based on structural vector autoregressive models (SVAR), suggest that the effects of fiscal policy in Croatia are Keynesian in nature. A rise of government consumption has positive effects on GDP, private aggregate demand, private consumption, employment and prices. On the other hand, a rise in net indirect taxes has negative effects on private aggregate demand and private consumption. However, results also suggest that the effectiveness of fiscal policy in Croatia is constrained by the openness of the economy and the level of public debt as both factors reduce the size of fiscal multiplier. Also, increased public consumption deepens the trade deficit, which puts pressure on external imbalances. Thus, in academic and public debates on the role and possibilities of fiscal policy in Croatia, one should always keep in mind that Croatia is a small, open and relatively highly indebted economy. Such characteristics of the economy put notable challenges for fiscal policy makers in Croatia.Ova doktorska disertacija predstavlja skup od tri povezana objavljena znanstvena članka u kojima se istražuju makroekonomski učinci fiskalne politike u Hrvatskoj. Osnovni cilj ove disertacije je proširiti i dopuniti postojeću empirijsku literaturu o makroekonomskim učincima fiskalne politike u Hrvatskoj na dva načina. Prvo, sva istraživačka pitanja u ovoj disertaciji su kontekstualizirana u analitičkom okviru malog otvorenog gospodarstva. Prethodna istraživanja o učincima fiskalne politike u Hrvatskoj su previdjela važnost učinaka otvorenosti ekonomije na veličinu fiskalnih multiplikatora. Drugo, ova disertacija pokazuje da se kalibrirani novo-kejneizijanski dinamički stohastički modeli (DSGE) malog otvorenog gospodarstva mogu koristiti za simulaciju učinaka fiskalne politike u Hrvatskoj i doprinijeti boljem razumijevanju različitih kanala i kompleksnih odnosa fiskalnih i makroekonomskih varijabli. Empirijski rezultati, temeljeni na strukturnim vektorskim autoregresivnim modelima (SVAR), pokazuju da su učinci fiskalne politike u Hrvatskoj kejnezijanskog duha. Povećanje državne potrošnje ima pozitivan učinak na BDP, privatnu agregatnu potražnju, privatnu potrošnju, zaposlenost i cijene. S druge strane, povećanje neto indirektnih poreza ima negativan učinak na privatnu agregatnu potražnju i privatnu potrošnju. Međutim, rezultati također pokazuju da je učinkovitost fiskalne politike u Hrvatskoj ograničena otvorenošću ekonomije i razinom javnog duga budući da oba faktora smanjuju veličinu fiskalnog multiplikatora. Također, povećanje državne potrošnje produbljuje trgovinski deficit, što stvara pritisak na vanjske neravnoteže. Zato bi sudionici akademskih i javnih rasprava o ulozi i mogućnostima fiskalne politike u Hrvatskoj uvijek trebali imati na umu da je Hrvatska malo, otvoreno i relativno visoko zaduženo gospodarstvo. Takva obilježja gospodarstva pred nositelje fiskalne politike u Hrvatskoj stavljaju značajne izazove

Dynamic effects of fiscal policy in Croatia: confronting New-Keynesian SOE theory with empirics

In this paper we calibrate a small open economy (SOE) New-Keynesian DSGE model for the Croatian economy. The main focus of the paper is on the effects of fiscal policy, more precisely government consumption, on employment, output, inflation and trade balance. After we analyse the model impulse responses we confront these results with the empirical results of VAR model. Our results indicate that the presented DSGE model can be a useful starting point and a toolkit in fiscal policy analysis in Croatia as estimated impulse responses from VAR model mostly match impulse responses from the calibrated model. Also, empirical results indicate that fiscal policy has a significant effect on macroeconomic developments in Croatia. Thus, it is a responsibility of fiscal policy makers to prudently use and adjust fiscal instruments in such a way that fiscal policy can always have a counter-cyclical, stabilizing effect on Croatian economy

Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak?

U radu se analizira efektivno porezno opterećenje dohotka od samostalne djelatnosti i nesamostalnog rada. Na osnovu niza „ex post“ pokazatelja efektivnog poreznog opterećenja rad ukazuje na povlašten porezni položaj dohotka od samostalne djelatnosti u odnosu na dohodak od nesamostalnog rada. Nadalje, na osnovu analiziranih podataka u radu se kritiziraju posljednje izmjene kod poreza na dohodak te se smatra da navedene izmjene neće značajnije doprinijeti niti pravednijem niti učinkovitijem sustavu poreza na dohodak.porez na dohodak, efektivne porezne stope, samostalna djelatnost, nesamostalni rad, Hrvatska

Makroekonomski učinci fiskalne politike u maloj otvorenoj ekonomiji : slučaj Hrvatske

This doctoral dissertation represents a collection of three inter-related scientific papers that investigate the macroeconomic effects of fiscal policy in Croatia. The main goal of this dissertation is to extend the existing empirical literature on the macroeconomic effects of fiscal policy in Croatia in two ways. First, all research questions in this dissertation are contextualized in a small open economy analytical framework. Previous research on the effects of fiscal policy in Croatia has overlooked the importance of the effects of the openness of the economy on the size of fiscal multipliers. Secondly, this dissertation aims to show that calibrated small-scale small open economy New Keynesian dynamic stochastic general equilibrium (DSGE) models could be used for simulations of the effects of fiscal policy in Croatia and contribute to the understanding of various channels and complex relations between fiscal and macroeconomic variables. Empirical results, based on structural vector autoregressive models (SVAR), suggest that the effects of fiscal policy in Croatia are Keynesian in nature. A rise of government consumption has positive effects on GDP, private aggregate demand, private consumption, employment and prices. On the other hand, a rise in net indirect taxes has negative effects on private aggregate demand and private consumption. However, results also suggest that the effectiveness of fiscal policy in Croatia is constrained by the openness of the economy and the level of public debt as both factors reduce the size of fiscal multiplier. Also, increased public consumption deepens the trade deficit, which puts pressure on external imbalances. Thus, in academic and public debates on the role and possibilities of fiscal policy in Croatia, one should always keep in mind that Croatia is a small, open and relatively highly indebted economy. Such characteristics of the economy put notable challenges for fiscal policy makers in Croatia.Ova doktorska disertacija predstavlja skup od tri povezana objavljena znanstvena članka u kojima se istražuju makroekonomski učinci fiskalne politike u Hrvatskoj. Osnovni cilj ove disertacije je proširiti i dopuniti postojeću empirijsku literaturu o makroekonomskim učincima fiskalne politike u Hrvatskoj na dva načina. Prvo, sva istraživačka pitanja u ovoj disertaciji su kontekstualizirana u analitičkom okviru malog otvorenog gospodarstva. Prethodna istraživanja o učincima fiskalne politike u Hrvatskoj su previdjela važnost učinaka otvorenosti ekonomije na veličinu fiskalnih multiplikatora. Drugo, ova disertacija pokazuje da se kalibrirani novo-kejneizijanski dinamički stohastički modeli (DSGE) malog otvorenog gospodarstva mogu koristiti za simulaciju učinaka fiskalne politike u Hrvatskoj i doprinijeti boljem razumijevanju različitih kanala i kompleksnih odnosa fiskalnih i makroekonomskih varijabli. Empirijski rezultati, temeljeni na strukturnim vektorskim autoregresivnim modelima (SVAR), pokazuju da su učinci fiskalne politike u Hrvatskoj kejnezijanskog duha. Povećanje državne potrošnje ima pozitivan učinak na BDP, privatnu agregatnu potražnju, privatnu potrošnju, zaposlenost i cijene. S druge strane, povećanje neto indirektnih poreza ima negativan učinak na privatnu agregatnu potražnju i privatnu potrošnju. Međutim, rezultati također pokazuju da je učinkovitost fiskalne politike u Hrvatskoj ograničena otvorenošću ekonomije i razinom javnog duga budući da oba faktora smanjuju veličinu fiskalnog multiplikatora. Također, povećanje državne potrošnje produbljuje trgovinski deficit, što stvara pritisak na vanjske neravnoteže. Zato bi sudionici akademskih i javnih rasprava o ulozi i mogućnostima fiskalne politike u Hrvatskoj uvijek trebali imati na umu da je Hrvatska malo, otvoreno i relativno visoko zaduženo gospodarstvo. Takva obilježja gospodarstva pred nositelje fiskalne politike u Hrvatskoj stavljaju značajne izazove

RELATIONSHIP AND ROLE OF STATE AND MARKET IN THE DEVELOPING COUNTRY

Uloga države u gospodarstvu te odnos između tržišnih sila i državne intervencije i regulacije jedno je od temeljnih pitanja političke ekonomije. Od 1980-ih godina ekonomskom teorijom počinje dominirati neoklasična ideologija, a neoliberalizam postaje prevladavajuća doktrina većine razvijenih zemalja. S druge strane, raspad SSSR-a te iskustva zemalja južne Amerike i Afrike, ali i (jugo)istočne Europe idu u prilog stavu zagovornika neoliberalne doktrine kako etatizam najčešće rezultira ekonomskom, političkom i socijalnom nestabilnošću. Može se zaključiti kako u to vrijeme i prevladavajuća teorija, ali i realna iskustva, stvaraju uvjete za prihvaćanje stava da je za uspješan ekonomski rast i razvoj zemlje potrebno maskimalno ograničiti ulogu države i svesti njezine ekonomske funkcije na minimum. Međutim, postoje primjeri zemalja koje su svoje razvojne strategije utemeljile na skladnom odnosu i suradnji snažne države i slobodnog tržišta. U stručnoj se literaturi zemlje s ovakvim pristupom organizaciji gospodarskog sustava nazivaju razvojne države (eng. developmental states). Cilj je ovog rada pružiti sažeti prikaz razvoja ideje i koncepta razvojne države, objasniti njezine temeljne karakteristike te na temelju toga pokušati definirati odnos i ulogu države i tržišta u razvojnoj državiThe role of state in the economy and the relationship between market forces and state intervention with regulation is one of the fundamental issues of political economy. Since the 1980s, neoclassical ideology has dominated the economic theory, while neo-liberalism has become the prevailing doctrine of most developed countries. On the other hand, the collapse of the Soviet Union and experience of the countries of South America and Africa, as well as of (South) Eastern Europe, backs up the attitude of the advocates of neo-liberal doctrine that statism usually results in economic, political and social instability. It can be concluded that at that time the prevailing theory and real experience justify the acceptance of attitude that a successful economic growth and development of a country require the role of state to be limited to a maximum and its economic functions to be reduced to a minimum. However, there are countries that have based their development strategies on a good relationship and cooperation between a strong state and free market. In literature, developmental states is the name for these countries with such approach to the organization of economic system. The aim of this paper is to give a summary of development of idea and concept of developmental state, as well as to explain its characteristics and on that ground try to define the relationship and role of the state and market in such a state