In this paper we analyze different aspects of Croatian path to the monetary union and its current readiness to join the ERM 2 mechanism. Firstly, we present and discuss costs and benefits of euro adoption. Second, we use descriptive analysis to determine Croatia’s current position in relation to convergence criteria and discuss the possible timing of Croatian accession to the ERM 2. Thirdly, we analyze experiences of two NMS peers, Slovenia and Slovakia, before and after joining ERM 2 and highlight key lessons for Croatian policy makers. As Croatia is highly euroised (high FX risk) small and open economy, strongly integrated in EA trade and financial chains, with limited possibilities of monetary policy, the benefits of euro adoption would outweigh all commonly mentioned costs. Regarding convergence criteria, the biggest obstacle of Croatian access to ERM 2 mechanism is the level of public debt but recent developments and adjustments of SGP suggest that Croatia could satisfy the adjusted fiscal criteria already in several years. Experiences of Slovenia and Slovakia show that determined steps towards the euro (primarily ERM 2) can serve as an important policy credibility anchor and put a positive pressure on policy makers to preserve internal and external stability of the country and implement various structural reforms in order to achieve convergence with the euro zone members.U ovom radu autori analiziraju različite aspekte pristupanja Hrvatske europodručju i ocjenjuju trenutačnu spremnost Hrvatske za ulazak u tečajni mehanizam ERM 2. Prvo, u radu se sažeto prikazuju potencijalni troškovi i koristi od uvođenja eura kao nacionalne valute. Drugo, koristeći metodu deskriptivne statistike, autori utvrđuju trenutačnu poziciju Hrvatske u odnosu na konvergencijske kriterije te određuju potencijalni (realističan) trenutak ulaska u tečajni mehanizam ERM 2. Treće, autori analiziraju iskustva usporedivih zemalja članica Nove Europe, Slovenije i Slovačke, prije i nakon ulaska u ERM 2 te ističu ključne pouke za nositelje politike u Hrvatskoj. Budući da je Hrvatska visoko euroizirana, mala, otvorena ekonomija, snažno integrirana u trgovinske i financijske tokove europodručja te da već ima ograničen suverenitet monetarne politike, u radu se zaključuje kako potencijalne prednosti uvođenja eura nadmašuju sve potencijalne troškove. Što se tiče konvergencijskih kriterija, najveća prepreka ulasku u ERM 2 predstavlja visoka razina javnog duga, ali nedavne izmjene Pakta o stabilnosti i rastu te uvođenje novog kriterija duga omogućavaju Hrvatskoj da zadovolji i novi kriterij duga u sljedećih nekoliko godina. Iskustva Slovenije i Slovačke pokazuju da odlučan put prema euru (prvenstveno boravak u ERM 2) može poslužiti kao važno sidro kredibiliteta ekonomske politike i potaknuti nositelje politike da očuvaju internu i eksternu stabilnost zemlje te implementiraju različite strukturne reforme kako bi ostvarili što veći stupanj konvergencije prema zemljama euro područja
