Preliminarni rezultati istraživanja faune pauka Nacionalnog parka Kornati (Hrvatska)

As is the case for the whole of Croatia, most of the data on the spider faunamof Dalmatia dates back to the early 20th century. However, some recent works on the spider fauna of Dalmatia have been published by Rucner & Rucner (1995), Dobroruka (2004) and Majer et al. (2008). Recently, a considerable contribution to the knowledge on spider fauna of Dalmatia was made by the Association for Biological Research – BIOM through their research into central Dalmatian nature-protected areas. In order to increase the knowledge on the spider fauna of Dalmatia, the Spider Section of the Biology Students Association BIUS, conducted research into the spider fauna of Kornati National Park in 2009. The research was performed as part of the biology research camp “Kornati 2009”, organized by BIUS. The Spider Section spent a total of 12 days in the field, from 14th to 21st of May and from 26th of September to 1st of October 2009. The research covered Kornat Island and several neighbouring islands, which are a part of the National Park: Gustac, Piškera, Lavsa, Levernaka, Mana and Velika Smokvica. Sampling sites were selected according to habitat types, i.e. olive groves, rocky pastures, dry meadows and pine forests. The aim was to include as many different habitats as possible, in order to collect the maximum possible spider taxa. Forty-two different taxa were identified: 31 to the species level and 11 to the genus, divided into 19 families. The remaining 6 taxa were represented with juvenile specimens, which could not be identified to the species level, but probably belong to the identified species. The families Araneidae, Lycosidae, Salticidae, Theridiidae were represented with the highest number of species. We found 2 new species for the Croatia araneofauna.Kao i za cijelu Hrvatsku, većina podataka o fauni pauka srednje Dalmacije potječe s početka 20. stoljeća, dok u novije vrijeme radove o fauni pauka Dalmacije objavljuju Rucner & Rucner (1995.), Dobroruka (2004.), Majer i sur. (2008.). Doprinos poznavanju pauka Dalmacije daje i Udruga za biološka istraživanja BIOM istraživanjem zaštićenih prirodnih područja središnje Dalmacije. Radi daljnjeg prikupljanja podataka o raznolikosti faune pauka Dalmacije, Sekcija za pauke Udruge studenata biologije BIUS provela je 2009. godine inventarizaciju pauka Nacionalnog parka Kornati. Istraživanje je provedeno 2009. godine u sklopu biološkog kampa Kornati u organizaciji Udruge studenata biologije - BIUS. Sekcija za pauke provela je na terenu 12 dana, i to u razdoblju od 14. do 21. svibnja te od 26. rujna do 1. listopada 2009. godine. Istraživanje je obuhvatilo otok Kornat i nekoliko susjednih otoka unutar Nacionalnog parka, a to su: Gustac, Piškera, Lavša, Levernaka, Mana i Velika Smokvica. Lokaliteti na kojima je provedeno uzorkovanje pauka odabrani su prema tipu staništa, odnosno cilj je bio obuhvatiti što više različitih staništa kako bi se uzorkovala i što raznolikija fauna pauka. Staništa obuhvaćena istraživanjem bili su maslinici, kamenjarski pašnjaci, suhe livade te borove šume. Uzorkovanje se provodilo metodom sakupljanja rukom te pomoću ekshaustora (engl. pooter). Do sada su uspješno određene 42 takse raspoređene u 19 porodica.Od toga je 31 taksa određena do vrste, a 11 do roda.Njih 6 predstavljene su s juvenilnim oblicima, ali najvjerojatnije pripadaju već određenim vrstama. Porodice Araneidae, Lycosidae Salticidae, Theridiidae zastupljene s najviše vrsta. Pronađene su 2 nove vrste za Hrvatsku araneofaunu

Preliminarni rezultati istraživanja faune pauka Nacionalnog parka Kornati (Hrvatska)

As is the case for the whole of Croatia, most of the data on the spider faunamof Dalmatia dates back to the early 20th century. However, some recent works on the spider fauna of Dalmatia have been published by Rucner & Rucner (1995), Dobroruka (2004) and Majer et al. (2008). Recently, a considerable contribution to the knowledge on spider fauna of Dalmatia was made by the Association for Biological Research – BIOM through their research into central Dalmatian nature-protected areas. In order to increase the knowledge on the spider fauna of Dalmatia, the Spider Section of the Biology Students Association BIUS, conducted research into the spider fauna of Kornati National Park in 2009. The research was performed as part of the biology research camp “Kornati 2009”, organized by BIUS. The Spider Section spent a total of 12 days in the field, from 14th to 21st of May and from 26th of September to 1st of October 2009. The research covered Kornat Island and several neighbouring islands, which are a part of the National Park: Gustac, Piškera, Lavsa, Levernaka, Mana and Velika Smokvica. Sampling sites were selected according to habitat types, i.e. olive groves, rocky pastures, dry meadows and pine forests. The aim was to include as many different habitats as possible, in order to collect the maximum possible spider taxa. Forty-two different taxa were identified: 31 to the species level and 11 to the genus, divided into 19 families. The remaining 6 taxa were represented with juvenile specimens, which could not be identified to the species level, but probably belong to the identified species. The families Araneidae, Lycosidae, Salticidae, Theridiidae were represented with the highest number of species. We found 2 new species for the Croatia araneofauna.Kao i za cijelu Hrvatsku, većina podataka o fauni pauka srednje Dalmacije potječe s početka 20. stoljeća, dok u novije vrijeme radove o fauni pauka Dalmacije objavljuju Rucner & Rucner (1995.), Dobroruka (2004.), Majer i sur. (2008.). Doprinos poznavanju pauka Dalmacije daje i Udruga za biološka istraživanja BIOM istraživanjem zaštićenih prirodnih područja središnje Dalmacije. Radi daljnjeg prikupljanja podataka o raznolikosti faune pauka Dalmacije, Sekcija za pauke Udruge studenata biologije BIUS provela je 2009. godine inventarizaciju pauka Nacionalnog parka Kornati. Istraživanje je provedeno 2009. godine u sklopu biološkog kampa Kornati u organizaciji Udruge studenata biologije - BIUS. Sekcija za pauke provela je na terenu 12 dana, i to u razdoblju od 14. do 21. svibnja te od 26. rujna do 1. listopada 2009. godine. Istraživanje je obuhvatilo otok Kornat i nekoliko susjednih otoka unutar Nacionalnog parka, a to su: Gustac, Piškera, Lavša, Levernaka, Mana i Velika Smokvica. Lokaliteti na kojima je provedeno uzorkovanje pauka odabrani su prema tipu staništa, odnosno cilj je bio obuhvatiti što više različitih staništa kako bi se uzorkovala i što raznolikija fauna pauka. Staništa obuhvaćena istraživanjem bili su maslinici, kamenjarski pašnjaci, suhe livade te borove šume. Uzorkovanje se provodilo metodom sakupljanja rukom te pomoću ekshaustora (engl. pooter). Do sada su uspješno određene 42 takse raspoređene u 19 porodica.Od toga je 31 taksa određena do vrste, a 11 do roda.Njih 6 predstavljene su s juvenilnim oblicima, ali najvjerojatnije pripadaju već određenim vrstama. Porodice Araneidae, Lycosidae Salticidae, Theridiidae zastupljene s najviše vrsta. Pronađene su 2 nove vrste za Hrvatsku araneofaunu

Koliko znamo o paucima Hrvatske? - povijesni pregled literature

As is the case with most groups of invertebrates, the spider fauna of Croatia is still poorly known, as seen by the scarcity of relevant publications. Since the first written record by Alberto Fortis in the year 1774 only around 300 papers concerning this fauna have been published. Here we present a review of this literature to the present, and show the interest in this subject through recent history and determine the share of manuscripts published by Croatian authors. The analysis includes a list of 232 titles known to contain any data on the Croatian spider fauna. Our analysis shows that the most work was published in the second half of the 20th century, while the least productive period of Croatian arachnology lay between the end of World War I and the 1960s. Croatian authors are considerably less numerous than foreign researchers. It is only in the early 21st century that the number of publications by Croatian scientists matches that from the end of the 19th century. Within this analysis, a brief overview of the work of the most important arachnologists is given.Kao i u slučaju većine drugih skupina beskralješnjaka, fauna pauka u Hrvatskoj slabo je istražena te je broj publikacija o njoj oskudan. Pretpostavlja se da je od prvog pisanog spomena Alberta Fortisa iz 1774. do danas objavljeno oko 300 radova koji spominju nalaze pauka iz Hrvatske. Ovdje je predstavljena kratka analiza popisa literature provedena da bi se pratio interes istraživača za pauke Hrvatske kroz povijest te odredila zastupljenost hrvatskih autora u obrađenom popisu literature. Analiza je obuhvatila popis od 232 naslova za koje nam je poznato da sadrže bilo kakav podatak o fauni pauka Hrvatske. Analiza ovog popisa pokazala je da je najveći broj publikacija izdan u drugoj polovici 20. stoljeća, dok je za hrvatsku arahnologiju najlošije razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do 1960. godine. U ukupnom broju objavljenih publikacija hrvatski autori su znatno manje zastupljeni.Tek početkom 21. stoljeća broj radova hrvatskih autora o paucima dostiže onaj od kraja 19. stoljeća. U okviru ove analize dan je i kratak osvrt na rad naših najznačajnijih istraživača svijeta pauka

Comparison of soil arthropod fauna in olive orchards maintained by mowing and plowing

Intenziviranjem maslinarstva u Hrvatskoj sve više se tradicionalni način obrade košnjom i ispašom zamjenjuje oranjem. Osim smanjivanja raznolikosti prizemne vegetacije, očekivan je utjecaj i na raznolikost faune tla. Analizirao sam razlike u sastavu i brojnosti člankonožaca između 4 orana i 4 košena maslinika na području središnje Dalmacije. Uzorkovanje člankonožaca proveo sam u proljeće 2011. pomoću lovnih posuda s etanolom. Cilj istraživanja bio je usporediti raznolikost člankonožaca u različito održavanim maslinicima analizom sastava i brojnosti grupa na više taksonomskih razina: redovi člankonožaca, porodice kornjaša i paukova te na razini vrsta za paukove. Utvrdio sam 5 razreda člankonožaca: Arachnida, Insecta, Entognatha, Isopoda i Myriapoda. Ukupno je uzorkovano 5447 jedinki od čega su 84% kukci. Zabilježio sam najveći udio kornjaša, mrava, paukova i dvokrilaca. Kornjaši su više zastupljeni brojem jedinki u oranim maslinicima te su se analizom udjela porodica utvrdile značajne razlike. Mračnjaci i trčci su značajno brojniji u oranima a kusokrilci u košenim maslinicima. Ustanovio sam da raznolikost paukova također odražava razlike u gospodarenju. Rezultati ukazuju da je košnja puno povoljnija za očuvanje raznolikosti člankonožaca u maslinicima na lokalnoj razini. Usporedba udjela viših taksonomskih razina može se koristiti za brzu analizu raznolikosti u maslinicima kako bi se dobio okvirni uvid o utjecaju razlika u gospodarenju na prisutnu faunu.The intensification of olive production methods in Croatia, has involved a widespread use of tillage resulting in progressive loss of natural vegetation in comparison with traditionally managed ones with mowing or grazing. Tillage may impact the epigeic fauna and its diversity. To quantify that difference, we have analyzed epigeal arthropod diversity in 4 tilled and 4 mowed groves in Central Dalmatia. Field survey was undertaken in spring 2011 and arthropods were collected using pitfall traps filled with ethanol. Here, we compared higher taxonomic levels as a tool for rapid biodiversity assessment, as well as spider diversity at species level to detect which method could better distinguish different management systems. Five groups of arthropods were recorded: Arachnids, Insects, Entognaths, Isopods and Myriapods. Altogether 5447 individuals have been sampled, with 84% of them being insects. Among arthropods, the highest portion of beetles were recorded, followed by ants and spiders. Although, there were similar numbers of beetle individuals in the both types of management, high differences between the families were observed. Tenebrionid and carabid beetles were more abundant in tilled, while staphylinid beetles were more abundant in the mowed groves. Diversity of spiders also reflected different types of management. Obtained results imply that mowing is much better type of management in olive groves with respect to epigeic arthropod diversity. Higher taxonomic level methodology (HTLM) could be used for rapid assessment of biodiversity in olive orchards at a local scale, in different managements regimes