SERUM 25 HYDROXY VITAMIN D LEVEL RELATIONSHIP WITH KIDNEY CANCER IN NORTHERN COASTAL REGION OF CROATIA

Vitamin D je liposolubilan spoj čija je osnovna uloga održavanje homeostaze kalcijevih iona u organizmu. No, receptor vitamina D i enzim 1α-hidroksilaza prisutni su u mnogim tkivima što čini temelj pretpostavke, koja je in vitro i in vivo modelima i potvrđena, kako uz osnovnu postoje i druge uloge vitamina D. Prema dostupnoj literaturi jedna od njih je i antitumorska aktivnost. Cilj ovoga rada bio je istražiti postoji li povezanost i koji je oblik povezanosti između koncentracije cirkulirajućeg 25(OH)D i incidencije karcinoma bubrega. Istraživanje je obuhvatilo 227 osoba, od čega je njih 144 dijagnosticirano s karcinomom bubrega, a 83 sudionika su činila kontrolnu skupinu. Ispitanicima je imunoenzimskim testom određena serumska koncentracija 25(OH)D, a anketnim upitnikom su prikupljeni podaci koji su kasnije korišteni u regresijskim modelima prilikom statističke obrade podataka. Statističkom obradom podataka pronađen je nelinearan odnos u obliku U-krivulje između cirkulirajućeg 25(OH)D i incidencije karcinoma bubrega pri čemu je porast koncentracije do 75 nmol/L obrnuto proporcionalan s incidencijom karcinoma bubrega, a isto se ne može reći za vrijednosti više od navedene u odnosu na skupinu s vrijednostima nižim od 30 nmol/L. Rezultati prilagođenih modela za određene parametre nisu toliko uvjerljivi. Stratifikacijom podataka pokazalo se kako niske vrijednosti 25(OH)D značajno povećavaju rizik kod muškaraca. Istraživanje je pokazalo važan odnos između koncentracije cirkulirajućeg 25(OH)D i karcinoma bubrega koji se može opisati U-krivuljom premda vrijednost dobivenih rezultata svakako treba provjeriti kliničkim studijama.Vitamin D is a liposoluble compound whose primary role is maintaining the homeostasis of calcium levels in the body. However, vitamin D receptor and enzyme 1α-hydroxylase are present in many tissues, which forms the basis of the assumption, which is confirmed in in vitro and in vivo models, of additional roles of vitamin D. According to the available literature one of them is antitumor activity. The aim of this study was to determine the association and shape of that association between circulating 25(OH)D levels and the incidence of kidney cancer. 227 people were included in the study, 144 were diagnosed with kidney cancer, and remaining 83 participants formed the control group. Serum 25(OH)D was measured with an enzyme immunoassay, while other data used in regression models during statistical analysis were collected with the questionnaire. Statistical analysis revealed a non-linear association in the form of a U-shaped curve between circulating 25(OH)D levels and the incidence of kidney cancer. Incidence is reversely proportional to increasing 25(OH)D levels till the value of 75 nmol/L compared to the group with levels lower than 30 nmol/l, where there was no difference in incidence between the groups with highest and lowest levels of 25(OH)D. Results of adjusted models for certain parameters are not as conclusive. Stratification of the data showed that low values 25(OH)D significantly increased the risk in men. Research has shown an important association in form of U-shaped curve between circulating 25(OH)D and kidney cancer, although the value of the results obtained should certainly be explored by clinical trials

SERUM 25 HYDROXY VITAMIN D LEVEL RELATIONSHIP WITH KIDNEY CANCER IN NORTHERN COASTAL REGION OF CROATIA

Vitamin D je liposolubilan spoj čija je osnovna uloga održavanje homeostaze kalcijevih iona u organizmu. No, receptor vitamina D i enzim 1α-hidroksilaza prisutni su u mnogim tkivima što čini temelj pretpostavke, koja je in vitro i in vivo modelima i potvrđena, kako uz osnovnu postoje i druge uloge vitamina D. Prema dostupnoj literaturi jedna od njih je i antitumorska aktivnost. Cilj ovoga rada bio je istražiti postoji li povezanost i koji je oblik povezanosti između koncentracije cirkulirajućeg 25(OH)D i incidencije karcinoma bubrega. Istraživanje je obuhvatilo 227 osoba, od čega je njih 144 dijagnosticirano s karcinomom bubrega, a 83 sudionika su činila kontrolnu skupinu. Ispitanicima je imunoenzimskim testom određena serumska koncentracija 25(OH)D, a anketnim upitnikom su prikupljeni podaci koji su kasnije korišteni u regresijskim modelima prilikom statističke obrade podataka. Statističkom obradom podataka pronađen je nelinearan odnos u obliku U-krivulje između cirkulirajućeg 25(OH)D i incidencije karcinoma bubrega pri čemu je porast koncentracije do 75 nmol/L obrnuto proporcionalan s incidencijom karcinoma bubrega, a isto se ne može reći za vrijednosti više od navedene u odnosu na skupinu s vrijednostima nižim od 30 nmol/L. Rezultati prilagođenih modela za određene parametre nisu toliko uvjerljivi. Stratifikacijom podataka pokazalo se kako niske vrijednosti 25(OH)D značajno povećavaju rizik kod muškaraca. Istraživanje je pokazalo važan odnos između koncentracije cirkulirajućeg 25(OH)D i karcinoma bubrega koji se može opisati U-krivuljom premda vrijednost dobivenih rezultata svakako treba provjeriti kliničkim studijama.Vitamin D is a liposoluble compound whose primary role is maintaining the homeostasis of calcium levels in the body. However, vitamin D receptor and enzyme 1α-hydroxylase are present in many tissues, which forms the basis of the assumption, which is confirmed in in vitro and in vivo models, of additional roles of vitamin D. According to the available literature one of them is antitumor activity. The aim of this study was to determine the association and shape of that association between circulating 25(OH)D levels and the incidence of kidney cancer. 227 people were included in the study, 144 were diagnosed with kidney cancer, and remaining 83 participants formed the control group. Serum 25(OH)D was measured with an enzyme immunoassay, while other data used in regression models during statistical analysis were collected with the questionnaire. Statistical analysis revealed a non-linear association in the form of a U-shaped curve between circulating 25(OH)D levels and the incidence of kidney cancer. Incidence is reversely proportional to increasing 25(OH)D levels till the value of 75 nmol/L compared to the group with levels lower than 30 nmol/l, where there was no difference in incidence between the groups with highest and lowest levels of 25(OH)D. Results of adjusted models for certain parameters are not as conclusive. Stratification of the data showed that low values 25(OH)D significantly increased the risk in men. Research has shown an important association in form of U-shaped curve between circulating 25(OH)D and kidney cancer, although the value of the results obtained should certainly be explored by clinical trials

Uloga kliničkih smjernica u poboljšanju zdravstvene zaštite

Kliničke smjernice donose preporuke za rad kliničara koje proizlaze iz sustavnog pregleda dokaza. Cilj rada je opisati njihov povijesni razvoj, ukazati na prednosti koje donose, ali i potencijalne nedostatke. Prve smjernice objavljene su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a zbog primjenjivosti njihov broj nastavlja rasti. Prednosti koje donose uključuju ujednačavanje zdravstvene skrbi, što rezultira poboljšanjem kliničkih ishoda. Samim time napuštaju se neučinkovite metode. Također, bolesnici u smjernicama nalaze informacije o tome što je za njih optimalno te su smjernice način osnaživanja položaja bolesnika. Navedeno može rezultirati boljom učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kliničke smjernice imaju i svoje nedostatke. Neka pitanja nemaju odgovore u rezultatima istraživanja koji se nalaze visoko u hijerarhiji dokaza, već su rezultat mišljenja stručnjaka, koji mogu biti u krivu. Ponekad zbog inkonkluzivnih rezultata istraživanja preporuke isto tako mogu biti dvosmislene. Zbog brzog priljeva novih dokaza preporuke u smjernicama mogu biti zastarjele. Premda su razvijeni protokoli, ostavlja se mogućnost sukoba interesa autora kao i pristranosti zbog izvora financiranja istraživanja. Kliničke smjernice unaprijedile su zdravstvenu skrb i zaslužne su za poboljšanje ishoda bolesnika. No, prilikom donošenja konačne odluke o pristupu pojedinom bolesniku valja uzeti u obzir i vrijednosti bolesnika kao i procjenu kliničara, što je u skladu s načelima medicine temeljene na dokazima

The role of clinical practice guidelines in advancing healthcare

Kliničke smjernice donose preporuke za rad kliničara koje proizlaze iz sustavnog pregleda dokaza. Cilj rada je opisati njihov povijesni razvoj, ukazati na prednosti koje donose, ali i potencijalne nedostatke. Prve smjernice objavljene su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a zbog primjenjivosti njihov broj nastavlja rasti. Prednosti koje donose uključuju ujednačavanje zdravstvene skrbi, što rezultira poboljšanjem kliničkih ishoda. Samim time napuštaju se neučinkovite metode. Također, bolesnici u smjernicama nalaze informacije o tome što je za njih optimalno te su smjernice način osnaživanja položaja bolesnika. Navedeno može rezultirati boljom učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kliničke smjernice imaju i svoje nedostatke. Neka pitanja nemaju odgovore u rezultatima istraživanja koji se nalaze visoko u hijerarhiji dokaza, već su rezultat mišljenja stručnjaka, koji mogu biti u krivu. Ponekad zbog inkonkluzivnih rezultata istraživanja preporuke isto tako mogu biti dvosmislene. Zbog brzog priljeva novih dokaza preporuke u smjernicama mogu biti zastarjele. Premda su razvijeni protokoli, ostavlja se mogućnost sukoba interesa autora kao i pristranosti zbog izvora financiranja istraživanja. Kliničke smjernice unaprijedile su zdravstvenu skrb i zaslužne su za poboljšanje ishoda bolesnika. No, prilikom donošenja konačne odluke o pristupu pojedinom bolesniku valja uzeti u obzir i vrijednosti bolesnika kao i procjenu kliničara, što je u skladu s načelima medicine temeljene na dokazima.Clinical guidelines provide recommendations for healthcare professionals based on a systematic review of evidence. The aim of this paper is to describe their historical development, highlight the benefits they bring, but also potential drawbacks. The first guidelines were published in the 1960s, and due to their applicability, their number continues to grow. The advantages they offer include standardizing healthcare, resulting in improved clinical outcomes. In this way, inefficient methods are abandoned. Additionally, patients can find information in guidelines about what is optimal for them, and guidelines empower the position of patients. This can lead to better healthcare system efficiency. However, clinical guidelines also have their disadvantages. Some questions do not have answers in the high quality evidence, but instead rely on expert opinions, which can be incorrect. Sometimes, due to inconclusive research results, recommendations can also be ambiguous. Because of the rapid influx of new evidence, recommendations in guidelines can become outdated. Although protocols have been developed, there is still the possibility of conflicts of interest among authors and bias due to research funding sources. Clinical guidelines have improved healthcare and are responsible for enhancing patient outcomes. However, to make a final decision about an individual patient’s approach, one should also consider patient values and the clinical judgment assessment, which is in line with evidence-based medicine principles

Slagalica nasljeđa : priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić

Slagalica nasljeđa : priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić