Choice of adaptive forest management model based on long-term projection in dinaric fir-beech stands

SažetakRaznodobne jelovo-bukove šume u Republici Hrvatskoj zauzimaju oko 157 000 ha. Tijekom povijesti njima se upravljalo različitim načinima gospodarenja, od jednodobnog do prebornog gospodarenja. Kao rezultat povijesne integracije hrvatskog šumarstva u njemačku šumarsku školu i uz jedinstvene ekološke značajke dinarskog područja, primarno se primjenjuje preborni način gospodarenja. U današnje vrijeme zbog različitih biotskih i abiotskih utjecaja, većina bukovo-jelovih šuma u Hrvatskoj ima prijelaznu strukturu između jednodobne i one preborne. Strukturu karakterizira velika drvna zaliha, mali prirast, loša vitalnost, slaba obnova jele i sve veći udio obične bukve. Takav ogledni primjer je i stalna pokusna ploha koja se nalazi u sjevernom dinarskom području Hrvatske i kojom gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, a ujedno je i predmet ovog istraživanja. Cilj članka jest istražiti različite modele određivanja sječa koji će usmjeriti šumu u stabilniju prebornu strukturu s optimalanim prirastom i s odgovarajućim volumnim udjelom jele. Ulazni podaci dobiveni su sukcesivnim mjerenjima na stalnoj pokusnoj plohi u bukovo-jelovoj sastojini. Simulator šumskih stabala i sastojina, MOSES version 3.0, testiran je na primjenjivost u lokalnim uvjetima i korišten je za projekciju budućeg gospodarenja. Četiri scenarija temeljena na različitim modelima izračuna sječe korištena su za simulaciju mogućih smjerova budućeg gospodarenja s naglaskom na ciljani volumni udio jele, prirodnu obnovu jele, uspostavu i održavanje preborne strukture. Svi scenariji predviđaju smanjenje volumena jele praćeno agresivnom regeneracijom obične bukve te djelomično postizanje preborne strukture. Krajnje strukture šumskih sastojina (nakon 110 godina) uspoređene su i rangirane na temelju sastojinskih i ekonomskih pokazatelja. S gledišta ekološke, šumsko-gospodarske i ekonomske održivosti, model izračuna sječe koji je temeljen na trenutnoj drvnoj zalihi i desetogodišnjem prirastu pokazao se kao najbolji među istraženim scenarijima.SummaryUneven-aged beech-fir forests cover approximately 157 000 hectares in Republic of Croatia. During the history they have been managed according to different management systems, varying from even-aged to selection management. As a result of historical integration of Croatian forestry into the German forestry school, alongside with unique ecological characteristics of Dinaric area, selection management system has been practiced in Croatia’s forestry ever since. Today, due to various reasons majority of beech-fir forests in Croatia have transitional structure between even-aged and selection structure. It is characterized by large growing stock, small increment, low vitality, poor fir regeneration and increasing share of beech. Example of such case is permanent experimental plot situated in Croatia’s north Dinaric area and managed by “Croatian forests” Ltd., which is a subject of this research. The aim of this research is to explore different annual cut models which will in future direct forest into stabile and optimal growth rate in selection structure with adequate volume share of fir. Input data have been acquired from successive measurements on permanent experimental plot in beech-fir stand. Tree growth simulator MOSES version 3.0 was tested for applicability in local conditions and has been used for projecting future stand‘s growth. Four scenarios based on different cutting models have been used to simulate possible types of future management emphasizing fir natural regeneration, establishment and maintenance of selection structure with targeted volume share of fir versus beech, and also supporting valuable broad-leaved species. All scenarios represent fir volume reduction followed by aggressive beech regeneration and partially accomplishment of selection structure in long-term. Thus, obtained different future stand structures were compared and ranked based on stand attributes and economic indicators. Annual cut based on decennial volume increment and stocking has been found best scenario from aspects of ecological, management and economic sustainability

Povezanost strukture pomlatka s intenzitetom prebornih sječa-primjer GJ Belevine

U GJ Belevine programom gospodarenja 1999. godine te nastavno 2009. godine propisana je intenzivna preborna sječa (do 30%). Za očekivati je da su sastojine reagirale na uklanjanje prezrele drvne zalihe pojačanim pomlađivanjem. U radu je istraženo stanje i struktura sastojina, u dijelu GJ Belevine, 20 godina nakon 1. i 10. godina nakon 2. intenzivnie sječe

Povezanost strukture pomlatka s intenzitetom prebornih sječa-primjer GJ Belevine

U GJ Belevine programom gospodarenja 1999. godine te nastavno 2009. godine propisana je intenzivna preborna sječa (do 30%). Za očekivati je da su sastojine reagirale na uklanjanje prezrele drvne zalihe pojačanim pomlađivanjem. U radu je istraženo stanje i struktura sastojina, u dijelu GJ Belevine, 20 godina nakon 1. i 10. godina nakon 2. intenzivnie sječe

Radial increment of ice break damaged trees in Gorski kotar beech-fir forests

Ovaj rad istražuje povezanosti radijalnog prirasta stabala koja se nalaze u vremenskim nepogodama oštećenim sastojinama Gorskoga kotara sa posebnim osvrtom na stanje sastojina oštećene u ledolomu 2014. godine. Za izmjeru su odabrane trajne plohe Nacionalne inventure šuma na području zahvaćenom ledolomom. Izmjera i procjena je napravljena 2015. godine kada zabilježeno stanje neposredno nakon lodoloma te druga izmjera u 2020. godini uključujući uzimanje dugih izvrtaka. Dobiveni rezultati povezuju radijalni prirast sa stupnjem stradalosti stabala te ukazuju na oporavak oštećenih stabala u uvjetima redukcije temeljnice sastojine. Usporedba stupnja oštećenosti stabala uslijed ledoloma i indeksa radijalnog prirasta ukazuje na mogućnosti njihova oporavka. Analizom varijance različitih odnosa kretanja radijalnog prirasta i stanje krošnje, izloženosti (pripadnosti etaži sastojine) i temeljnice možemo stvarati zaključke o preduvjetima potrebnih za formiranje strukture stabilnijih sastojina

Povezanost strukture pomlatka s intenzitetom prebornih sječa-primjer GJ Belevine

U GJ Belevine programom gospodarenja 1999. godine te nastavno 2009. godine propisana je intenzivna preborna sječa (do 30%). Za očekivati je da su sastojine reagirale na uklanjanje prezrele drvne zalihe pojačanim pomlađivanjem. U radu je istraženo stanje i struktura sastojina, u dijelu GJ Belevine, 20 godina nakon 1. i 10. godina nakon 2. intenzivnie sječe

Radial increment of ice break damaged trees in Gorski kotar beech-fir forests

Ovaj rad istražuje povezanosti radijalnog prirasta stabala koja se nalaze u vremenskim nepogodama oštećenim sastojinama Gorskoga kotara sa posebnim osvrtom na stanje sastojina oštećene u ledolomu 2014. godine. Za izmjeru su odabrane trajne plohe Nacionalne inventure šuma na području zahvaćenom ledolomom. Izmjera i procjena je napravljena 2015. godine kada zabilježeno stanje neposredno nakon lodoloma te druga izmjera u 2020. godini uključujući uzimanje dugih izvrtaka. Dobiveni rezultati povezuju radijalni prirast sa stupnjem stradalosti stabala te ukazuju na oporavak oštećenih stabala u uvjetima redukcije temeljnice sastojine. Usporedba stupnja oštećenosti stabala uslijed ledoloma i indeksa radijalnog prirasta ukazuje na mogućnosti njihova oporavka. Analizom varijance različitih odnosa kretanja radijalnog prirasta i stanje krošnje, izloženosti (pripadnosti etaži sastojine) i temeljnice možemo stvarati zaključke o preduvjetima potrebnih za formiranje strukture stabilnijih sastojina

Radial increment of ice break damaged trees in Gorski kotar beech-fir forests

Ovaj rad istražuje povezanosti radijalnog prirasta stabala koja se nalaze u vremenskim nepogodama oštećenim sastojinama Gorskoga kotara sa posebnim osvrtom na stanje sastojina oštećene u ledolomu 2014. godine. Za izmjeru su odabrane trajne plohe Nacionalne inventure šuma na području zahvaćenom ledolomom. Izmjera i procjena je napravljena 2015. godine kada zabilježeno stanje neposredno nakon lodoloma te druga izmjera u 2020. godini uključujući uzimanje dugih izvrtaka. Dobiveni rezultati povezuju radijalni prirast sa stupnjem stradalosti stabala te ukazuju na oporavak oštećenih stabala u uvjetima redukcije temeljnice sastojine. Usporedba stupnja oštećenosti stabala uslijed ledoloma i indeksa radijalnog prirasta ukazuje na mogućnosti njihova oporavka. Analizom varijance različitih odnosa kretanja radijalnog prirasta i stanje krošnje, izloženosti (pripadnosti etaži sastojine) i temeljnice možemo stvarati zaključke o preduvjetima potrebnih za formiranje strukture stabilnijih sastojina