Not just a decoration but also a symbol. Reflections on the findings of ceramic weights in Tilurium

Tijekom istraživanja na velikom broju arheoloških lokaliteta iz različitih perioda, od kasnoneolitičkih preko kasnobrončanodobnih do halštatskih, latenskih i ranorimskih vremena, u različitim kontekstima, izdvojeni su i keramički utezi. Takvi predmeti obično su pronalaženi u skupinama, linijski poslagani, čime predstavljaju jedini ostatak koji se direktno može povezati s njihovom osnovnom funkcijom – tkanjem, i radionicama, odnosno stambenim objektima u kojima se izrađivala tkanina. Vertikalni tkalački stan dobro je poznat iz istraživanja i etnografskih studija. Međutim, funkcija različitih oblika, veličina i mase utega u antici nije dovoljno istražena i ne može se uvijek izvesti izravno iz arheoloških i etnografskih podataka. U radu su izdvojeni i prvi put objavljeni keramički utezi dokumentirani tijekom sustavnih arheoloških istraživanja rimskog legijskog logora Tilurija, smještenog na području sela Gardun pokraj Trilja. U istraživanjima, koja traju od 1997. godine, zabilježeno je 12 utega piramidalnog oblika, ali različite veličine, mase, fakture, boje i ukrasnih motiva. Najviše ih je (devet primjeraka) pronađeno u različitim slojevima na sondi D, na kojoj se istražuju vojničke spavaonice iz 1. st. Još su dva utega zabilježena na sondi Z te jedan na sondi A. Nalazi utega ukazuju na proizvodnju tkanine za potrebe logora. No ne može se isključiti ni njihova sekundarna funkcija na primjeru utega s reljefnim prikazom. Na izdvojenom utegu vidljiv je prikaz triju „munja“ skupljenih u snop. Taj motiv najčešće se vezuje za Jupitera i njegovu simboliku vrhovnog boga – gromovnika. Pojava i štovanje Jupiterova kulta u Tiluriju očekivana je s obzirom na prisutnost vojske u tom kraju i ranije je potvrđena nalazima žrtvenika posvećenih tome božanstvu, ali tek će daljnja arheološka istraživanja potvrditi ili opovrgnuti tu simboliku.During the research on a large number of archaeological sites from different periods, from the Late Neolithic, through the Late Bronze Age, to the Hallstatt, La Tène and Early Roman times, ceramic weights were singled out in different contexts. Such objects are usually found in groups, arranged in a line, thus representing the only remnant that can be directly related to their basic function - weaving and workshops, and in other words, to the residential buildings in which the fabric was made. The vertical loom is well known in research and ethnographic studies. However, the function of different shapes, sizes and weight of antique weights has not been sufficiently researched and cannot always be derived directly from the archaeological and ethnographic data. The paper singles out the first-time published ceramic weights documented during the systematic archaeological excavations of the Roman legionary camp Tilurium, located in the area of the village Gardun near Trilj. The research, which has been going on since 1997, has recorded 12 pyramid-shaped weights of different sizes, weights, textures, colours and decorative motifs. Most of them (nine specimens) were found in different layers in the trench D, which explores the military dormitories from the 1st century. Two more weights were recorded in trench Z and one in trench A. The findings of the weights indicate the production of fabric for the needs of camp. However, the secondary function of weights cannot be ruled out, particularly on the example of a weight with a relief motif. The selected weight shows a display of three “lightnings” gathered in a beam. This motif is most often associated with Jupiter and his symbolism as the supreme god - the Thunderer. The presence and the worship of Jupiter’s cult in Tilurium is expected due to the presence of the army in the area, and it has previously been confirmed by the findings of altars dedicated to this deity, but only further archaeological research will confirm or refute this symbolism

Studia honoraria archaeologica: zbornik radova u prigodi 65. rodendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader

Zbornik radova povodom 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader

Studia honoraria archaeologica: zbornik radova u prigodi 65. rodendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader

Zbornik radova povodom 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader

Proceedings from the 8th and 9th Scientific Conference Methodology and Archaeometry

Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society.The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. It offers a wider perspective in observing methodology and methodological practices, also challenging traditional approaches in archaeological research, and following the creative adaptation of methods from other disciplines into archaeology. Also, it enables scholars to present their work, engage in discussion and motivate young scholars and archaeology students to pursue contemporary topics and present their research.This edition of the conference Proceedings contains twelve papers from the 8th and 9th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The 8th MetArh conference was held from 3rd – 4th of December 2020, and the 9th from 2nd – 3rd of December 2021 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).Due to COVID-19, both conferences were held on the online platform Hopin.to. It was very challenging to organize and realize the conference in a virtual format but, most importantly, it produced high-quality works some of which are published in this publication. Papers in this volume are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia and Ukraine.Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society.The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. It offers a wider perspective in observing methodology and methodological practices, also challenging traditional approaches in archaeological research, and following the creative adaptation of methods from other disciplines into archaeology. Also, it enables scholars to present their work, engage in discussion and motivate young scholars and archaeology students to pursue contemporary topics and present their research.This edition of the conference Proceedings contains twelve papers from the 8th and 9th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The 8th MetArh conference was held from 3rd – 4th of December 2020, and the 9th from 2nd – 3rd of December 2021 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).Due to COVID-19, both conferences were held on the online platform Hopin.to. It was very challenging to organize and realize the conference in a virtual format but, most importantly, it produced high-quality works some of which are published in this publication. Papers in this volume are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia and Ukraine

Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)

Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja

Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)

Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja

Traian and the Danubian Provinces. The political, economic and religious life in the Danubian Provinces: Proceedings of the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces, Zagreb, 15th - 17th November 2017.

The “Department of Archaeology“ of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb gladly hosted the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces in 2017. The Conference was organized with the support of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, the Croatian Archaeological Society, and the Croatian Science Foundation through the project 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era. Since it was organized in Zagreb, the Conference remained in Pannonia, not far from Siscia, the capital of Pannonia Savia, and in the territory of the Res publica Andautoniensium. The main topic of the Conference was Traian and the Roman Danubian Provinces or, more specifically, the political, economic and religious life in the Danubian Provinces.(from the Foreword)The “Department of Archaeology“ of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb gladly hosted the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces in 2017. The Conference was organized with the support of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, the Croatian Archaeological Society, and the Croatian Science Foundation through the project 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era. Since it was organized in Zagreb, the Conference remained in Pannonia, not far from Siscia, the capital of Pannonia Savia, and in the territory of the Res publica Andautoniensium. The main topic of the Conference was Traian and the Roman Danubian Provinces or, more specifically, the political, economic and religious life in the Danubian Provinces.(from the Foreword