Švedski sustav oslovljavanja – povijesni pregled

Jedna je od karakteristika ljudskog jezika da se mijenja i prilagođava u skladu s relevantnom kulturnom i društvenom klimom. Jedan od načina na koji su se proučavale jezične promjene bilo je ispitivanjem kako stav ljudi o društvenoj hijerarhiji, statusu i pravilima ponašanja utječe na njihovo korištenje određenih oblika oslovljavanja. Neki jezici, poput švedskog, prošli su kroz prilično radikalne promjene u svom sustavu oslovljavanja. Pod utjecajem egalitarističke politike 1960-ih godina, švedski sustav oslovljavanja prešao je sa strogog korištenja titula na upotrebu neformalnih oblika kao što su imena i osobna zamjenica ti (du) u svrhu uklanjanja klasnih razlika. Posljedice takozvane du-reforme i dalje su vidljive u suvremenom švedskom jeziku.A characteristic of human language is that it changes and adapts in accordance with the relevant cultural and social climate. One of the ways in which language change was studied was by examining how people’s attitude on social hierarchy, status and rules of conduct affected their use of certain address forms. Some languages, such as Swedish, went through quite a radical change in their address system. Influenced by egalitarian policies of the 1960s, the Swedish address system transitioned from the rigid use of titles to the use of informal address forms such as first names and the second person pronoun you (du) as a way to eliminate class distinction. The results of the so-called du-reform are still evident in modern-day Swedish

Participatory museum and user participation in museum collection

Od pojave pokreta Nove muzeologije tijekom 1960-ih i 70-ih godina, muzeji su sve više nastojali pronaći načine kako potaknuti društvenu angažiranost i uključiti sudjelovanje zajednice u različite aspekte upravljanja muzejskim zbirkama. Potreba za društvenom inkluzijom, kao i tehnološki razvoj weba 2.0, otvorili su put za razvoj nove vrste muzeja koji od zajednice zahtijeva doprinos u upravljanju muzejskim zbirkama, vrednovanju muzejskih predmeta te planiranju izložbi i drugih projekata. Ovakva vrsta kulturne institucije, poznate kao participativni muzej, oslanja se na različite oblike participativnog dizajna i strategije koje članovima lokalnih zajednica omogućuju provođenje vlastitih projekata pomoću kojih komuniciraju one aspekte svog života i kulture koje oni smatraju najvažnijima za svoj identitet. Između ostalog, participativni projekti u muzejima služe za sabiranje predmeta i ostalog sadržaja za svoje izložbe i zbirke. Projekti poput crowdsourscinga i outreach programa dobro su poznati u sferi participativnih muzeja, a primjeri takvih projekata mogu se promaći u Hrvatskoj i diljem svijeta.Since the emergence of the New museology movement during the 1960s and 70s, museums have increasingly been figuring out ways to encourage social engagement and incorporate community participation into various aspects of collection management. The need for social inclusion, as well as the technological development of web 2.0, paved the way for a new type of museum, one that requires the publics’ contribution in managing collections, evaluating museum objects and planning exhibits and other projects. This kind of cultural institution, known as the participatory museum, relies on different forms of participatory design and strategies to make way for more community driven projects that enables local communities to communicate aspect of their life and culture which they deem most important for their identity. Among other things, museums use community participation projects for acquiring objects and other content for their exhibitions and collections. Projects such as crowdsourcing and outreach programs are well known within the sphere of participatory museums and examples of such projects can be found both in Croatia and worldwide

Ljudska prava i pitanje identiteta: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Ljudska prava i pitanje identiteta održanog 9. prosinca 2022. godine

Knjiga predstavlja zbornik radova studentsko-nastavničke konferencije organizirane pri Pravnom fakultetu u Rijeci povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, 9. prosinca 2022. godine. Zbornik obuhvaća radove iz različitih pravnih disciplina kojima se raspravlja interakciju ljudskih prava i slojevitog pojma identiteta. U tom je smislu posebno zastupljeno javno pravo, ali i pravna povijest te jednim dijelom izvanpravne discipline

Ljudska prava i pitanje identiteta: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Ljudska prava i pitanje identiteta održanog 9. prosinca 2022. godine

Knjiga predstavlja zbornik radova studentsko-nastavničke konferencije organizirane pri Pravnom fakultetu u Rijeci povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, 9. prosinca 2022. godine. Zbornik obuhvaća radove iz različitih pravnih disciplina kojima se raspravlja interakciju ljudskih prava i slojevitog pojma identiteta. U tom je smislu posebno zastupljeno javno pravo, ali i pravna povijest te jednim dijelom izvanpravne discipline