Predočivost i subjektivna učestalost 500 procijenjenih riječi u Hrvatskoj leksičkoj bazi

Properties such as word class, length, phonological and morphological complexity, concreteness, frequency, age of acquisition, and imageability have to be controlled in research and clinical practice, since they strongly affect the speed and accuracy of language processing by monolinguals and bilinguals as well as by speakers with language disorders. The purpose of this paper is to present the online Croatian Lexical Database (Cro. Hrvatska leksička baza [HLB], http://polin–hlb.erf.hr/) that contains different (psycho)linguistic word properties, and to use the HLB to provide the first analyses about (1) the relationship between frequency and imageability for the rated 500 nouns, and (2) the influence of raters’ age, gender and education on their judgement. The results indicate a significant positive correlation between noun frequency and imageability, but no significant influence of the three non–linguistic rater factors on judgements about (psycho)linguistic property.Pojedina obilježja riječi, kao što su vrsta, duljina, fonološka i morfološka složenost, konkretnost, učestalost, dob usvajanja, predočivost itd., potrebno je kontrolirati u istraživanjima kao i u kliničkoj primjeni. Naime, prethodna istraživanja govore kako navedena obilježja riječi imaju značajan utjecaj na brzinu i točnost jezične obrade kod osoba s različitom jezičnom pozadinom – kod jednojezičnih i dvojezičnih govornika, govornika urednoga jezičnog razvoja, govornika s jezičnim poremećajima. Svrha je ovoga rada predstaviti Hrvatsku leksičku bazu – HLB (engl. Croatian Lexical Database) – dostupnu na internetskoj poveznici http://polin–hlb.erf.hr/, a koja sadržava (psiho)lingvistička obilježja riječi. Također, cilj je i dati prve podatke 1) o odnosu učestalosti i predočivosti na 500 procijenjenih riječi te 2) o utjecaju nelingvističkih čimbenika kao što su dob, spol i razina obrazovanja ispitanika na njihovu procjenu. Rezultati upućuju na značajnu pozitivnu korelaciju između učestalosti i predočivosti imenica, ali ne i na značajan utjecaj triju ispitanih nelingvističkih čimbenika ispitanika na procjenu tih obilježj

Changes in cognitive functions in adulthood

Starenjem dolazi do opadanja mnogih kognitivnih funkcija, poput pažnje i dugoročnog pamćenja. Međutim, smatra se da izvršne funkcije počinju opadati prve. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ustanoviti promjene u izvršnim funkcijama s porastom dobi. Sudionici su bili odrasle osobe podijeljene u dvije dobne skupine. U prvoj skupini bili su mlađi odrasli (N=11), a skupinu starijih odraslih činili su odrasli srednje i starije životne dobi (N=15). Od izvršnih funkcija, verbalno radno pamćenje ispitano je podljestvicom Pamćenje raspona brojeva iz WAIS-III testa, a prostorno radno pamćenje, prostorno planiranje, kognitivna fleksibilnost i inhibicija odgovora ispitane su CANTAB baterijom testova. Rezultati pokazuju da stariji odrasli postižu značajno slabije rezultate na nekim varijablama radnog pamćenja, a razlike na varijablama planiranja, kognitivne fleksibilnosti i inhibicije nisu nađene. Većina rezultata u skladu je s rezultatima prethodnih istraživanja, dok je jedini proturječni rezultat dobiven za varijablu prostornog planiranja jer nije potvrđeno značajno opadanje planiranja s dobi. Ovim se radom naglašava važnost daljeg istraživanja izvršnih funkcija, osobito kod odraslih srednje životne dobi jer se neke razlike u funkcioniranju izvršnih funkcija već tada počinju uočavati.With increased age, there is a decline in many cognitive functions such as attention and long-term memory. Executive functions are usually the first to deteriorate. Therefore, the aim of this study was to examine the changes in executive functions that occur with age. Participants in this study were adults without disabilities divided into two groups. The first group consisted of younger adults (N=15) and the second group of middle-aged and elderly adults (N=11). Verbal working memory was assessed with the Memory for Digit Span subtest of the WAIS-III test, while spatial working memory, planning, cognitive flexibility and response inhibition were assessed with the CANTAB Battery Tests. The results demonstrated that older adults achieve significantly lower results on the working memory variables. Group differences were not significant for other executive functions: planning, cognitive flexibility and inhibition. While other studies consistently demonstrate a decline in planning function during the aging process, this study found no differences. Because some executive function decline can be observed even in middle-aged adults, this study emphasizes the importance of further research on executive functions, particularly among middle-aged adults

Parental assessment of speech and language development for children older than three years

Logopedi imaju ključnu ulogu u postupku procjene djetetova jezičnog, govornog i komunikacijskog razvoja, no važna karika u tom procesu su i roditelji/skrbnici djece čije su jezične, govorne i komunikacijske sposobnosti u središtu procjene. Niz je istraživanja potvrdio da roditelji, posebice majke, predstavljaju pouzdan izvor informacija o jezičnom i komunikacijskom razvoju svoje djece. Naime, roditelji često zamjećuju određena ponašanja kod djeteta, a koja nije moguće uočiti unutar ograničenog trajanja formalne procjene. Međutim, većina istraživanja o roditeljskoj procjeni bila su usmjerena na uočavanje ponašanja djece mlađe od tri godine. Stoga je cilj ovoga rada bio ispitati roditeljsku procjenu jezičnog i govornog razvoja u dobi nakon treće godine, i to s obzirom na dob i spol djeteta te spol i obrazovanje roditelja koji je procjenjivao djetetov jezični i govorni razvoj. U istraživanju je sudjelovalo 364 roditelja djece urednog jezično-govornog razvoja u dobi od tri, četiri i pet godina iz devet županija Republike Hrvatske. Ispitni se materijal sastojao od ukupno tri upitnika različita za tri dobne skupine djece (tri, četiri i pet godina), kojima su roditelji kod svoje djece procjenjivali govor na razini izgovora i razumljivosti, jezične sposobnosti na razini fonologije, morfosintakse, semantike i pragmatike te znanje o jeziku – metajezik. Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji kod djece starije od tri godine uočavaju mjerene varijable jezičnog i govornog razvoja. Roditelji trogodišnjaka najviše uočavaju promjene na morfosintaktičkoj i pragmatičkoj razini, roditelji četverogodišnjaka obilježja semantike, a roditelji petogodišnjaka promjene na razini metajezika. Obrazovanje roditelja ima ulogu samo u procjeni jezičnih sposobnosti u dobi od tri i četiri godine, i to pri uočavanju onih obilježja koja su u navedenim dobima tek u začecima razvoja.Speech-language pathologists play an important role in the assessment of a child`s speech, language and communication abilities. However, parent reports of their own children\u27s language are also very important. Numerous studies have demonstrated that parents, especially mothers, are a very reliable source of information about their children\u27s language development. In fact, parents can observe behavior that occurs rarely and that is often nearly invisible in a formal setting. To date, most studies of parental assessment have focused on the assessment of children younger than three years of age. The main aim of this study was to investigate parental ability to assess speech and language behavior of children older than three years. The influence of child and parent gender and parental education on the accuracy of the assessment was also assessed. The study sample consisted of 364 parents of children with typical language development at the age of three, four and five years. All parents completed a questionnaire about the speech and language behavior of their children. Three different questionnaire forms were created, one for each age group. All three questionnaires consisted of items related to the assessment of pronunciation and speech intelligibility, phonological, morphosyntactic, semantic, and pragmatic language abilities and language knowledge, or metalanguage. The results suggest that parents can observe all forms of speech and language behavior included in the research. The parents of the youngest children (age 3) mostly observed changes in the morphosyntactic and pragmatic skills of their children, while parents of 4-year-old children most frequently observed changes in semantic features. Parents of the oldest children in this study (age 5) mainly observed the metalanguage skills of their children. The educational level of parents` influences parental assessment only in cases when children were in the core of the assessment at the age of three or four years

Što kada bi cijepljenje bilo stvar izbora? Istraživanje o stavovima, znanjima i drugim aspektima odluke o cijepljenju u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je, unatoč zakonskoj regulativi i brojnim dobrobitima koje cijepljenje donosi, zamjetan značajan porast broja roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu. Ovim smo istraživanjem htjeli ispitati zašto je tome tako, koliko su roditelji informirani o cijepljenju i od kuda dobivaju informacije; jesu li osobine ličnosti i druge karakteristike roditelja povezane s donošenjem odluke o necijepljenju te koji su najbolji prediktori njihovih znanja i stavova prema cijepljenju. Podatci su prikupljeni online anketom tijekom rujna 2014. godine, koju su popunjavali roditelji i budući roditelji djece (N = 833). Četiri glavne skupine sudionika u istraživanju dobili smo na temelju čestice koja ispituje odabir načina cijepljenja djece u situaciji mogućnosti slobodnog izbora pri donošenju te odluke. Skupine smo usporedili analizom varijance na sljedećim varijablama: stavovi prema cijepljenju, vjerovanje u teorije zavjere, lokus kontrole, osobine ličnosti, znanje o cjepivima i alternativne zdravstvene navike. Na planu ličnosti, nizak neuroticizam, nešto viša savjesnost i otvorenost ka iskustvu karakteristike su onih koji odabiru ne cijepiti svoju djecu. Također, skloniji su vjerovanju u teorije zavjera, kao i u to da je zdravlje posljedica vlastitih izbora i ponašanja, a ne posljedica slučaja. Odabrani prediktori objašnjavaju 48,4% varijance stavova prema cijepljenju, a značajni prediktori su vjerovanje u medicinske autoritete, sklonost teorijama zavjere i alternativne zdravstvene navike. Na temelju dobivenih nalaza moguće je izvesti preporuke vezane uz stvaranje slike o cjepivima u javnosti i medijima te promoviranju ovog zdravstvenog ponašanja kod roditelja.In Croatia, despite the legislation and numerous benefits that come from vaccination, there is a growing number of parents who decide not to vaccinate their children. The aim of this study was to explore how well parents are informed about vaccination procedures, where do they get their information, and whether personality traits and other parental characteristics are related to making a negative decision about vaccinating their children. Furthermore, the authors tried to explore which are the best predictors of their knowledge and their attitudes towards vaccination. Data was gathered using an online survey in September 2014. The survey was filled out by parents, and future parents (N = 833). Four main groups of participants were categorized based on their given answer on an item questioning their decision on vaccinating their child in a situation of free choice. The groups were compared according to the following variables: attitudes towards vaccination, believing in conspiracy theories, locus of control, personality traits, knowledge about vaccination and alternative health practices. In terms of personality traits, low neuroticism, somewhat higher conscientiousness and openness toward experiencewerecharacteristicsof vaccine-declining parents. Also, they are more inclined to conspiracy theories as well to believe that the health consequences are caused by their own choices and behavior, and are not the result of chance. The selected predictors explained 48.4% of the variance of attitudes toward vaccination, and significant predictors were belief in medicine, tendency towards believing in conspiracy theories and alternative health practices. Based on the findings it is possible to derive recommendations regarding the creation of the image of vaccines in public and the media, and the promotion of health behavior among parents

Language screening for preschool children: Individual or group testing?

Rani jezični razvoj složen je proces koji se događa u korak s brojnim drugim procesima poput fizičkog i kognitivnog razvoja te razvoja socijalizacije. Upravo složenost djetinjstva kao razvojnog razdoblja može rezultirati različitim odstupanjima od očekivanih normi u jezičnom razvoju. Probirni ili trijažni testovi uobičajen su postupak za rano prepoznavanje odstupanja u jezičnom razvoju. U hrvatskoj logopedskoj praksi ne postoji standardizirani instrument za probir jezičnih sposobnosti kod djece predškolskog uzrasta, već se u praksi najčešće provodi neformalno ispitivanje grupnim probirnim postupkom koji nije sadržajno kontroliran niti objektivan u provedbi. Cilj je istraživanja analiza metrijskih obilježja instrumenata za individualni i grupni probir jezičnih sposobnosti za djecu predškolske dobi (5 i 6 godina) te njihova međusobna usporedba, kako bi se otkrile prednosti i nedostaci obaju načina probira radi određivanja objektivnije metode. Istraživanje je ostvareno u sklopu projekta Prerequisites for academic equality: early recognition of language disorders (IPA 4.1.2.2.02.01.c02), u kojem su razvijena dva instrumenta: instrument za individualni te instrument za grupni probir jezičnih sposobnosti za dob 5 i 6 godina. Konstrukcija i analiza probirnih instrumenata provedena je na osnovi rezultata dobivenih na stratificiranom uzorku od 457 ispitanika (244 petogodišnjaka (M=133 i Ž=111) i 213 šestogodišnjaka (M=96 i Ž=117). Rezultati su pokazali kako su metrijske karakteristike, kao i karakteristike primjene instrumenta za individualni probir jezičnih sposobnosti bolje od karakteristika instrumenta za grupni probir, što instrument za individualni probir čini pouzdanijom i objektivnijom metodom probira. U skladu s tim podatkom proizlazi izravna preporuka za logopedski rad o primjeni individualnog probira, i to isključivo s pouzdanim i objektivnim instrumentom.Early language development is a complex process that occurs alongside a number of other processes, including physical and cognitive development and socialization. The complexity of childhood as a developmental period can contribute to various deviations from the established norms in language development. The use of screening tests is a standard procedure in the early detection of clinical problems, including difficulties in language development. At present, there are no standardized instruments for screening the language skills of preschool children in Croatian speech-and-language practice. Instead, informal group screening is typically used in practice. The aim of this research was to construct and compare instruments for the individual and group screening of language abilities among preschool children (aged five and six years). Furthermore, this study aimed to discover the advantages and disadvantages of both methods and to establish differences between the language proficiencies of five- and six-year-olds. Finally, this study aimed to define an objective screening method. This research was conducted within the project Prerequisites for academic equality: early recognition of language disorders (IPA 4.1.2.2.02.01.c02). Two instruments aimed at screening the language skills of children aged five and six years were constructed: one for individual screening and one for group screening. The construction and analysis of the screening instruments was conducted based on the results of a stratified sample of 457 children: 244 five-year-olds (M=133 and F=111) and 213 six- year-olds (M=96 and F=117). The results demonstrated that the psychometric features of the individual language skills screening instrument is better than the group screening tool. In other words, the individual language skills screening instrument is a more reliable and objective method. In line with these findings, an explicit recommendation for individual language screening with a reliable and valid instrument in speech-and-language practice can be defined

Govorni i pisani jezik odraslih: koliko se razlikuju?

Gotovo da nema istraživanja koja uspoređuju jezik spontanoga govorenja i pisanja odraslih govornika hrvatskog jezika. Sukladno tomu, obilježja ovih dvaju oblika jezične proizvodnje nisu uspoređivana. Informacija o zastupljenosti pojedinih leksičkih, morfoloških, sintaktičkih, semantičkih i drugih kategorija u govornom i pisanom jeziku pruža uvid u složenost ovih dvaju modaliteta jezične proizvodnje te opisuje njihova obilježja kod odraslih govornika jezika. Cilj ovog istraživanja jest prikazati i usporediti leksička i sintaktička obilježja spontanoga govornog i pisanog jezika. Ispitana su obilježja i razlike u leksičkoj raznolikosti, leksičkoj gustoći i zastupljenosti pojedinih vrsta riječi te u jednoj od mjera sintaktičke složenosti. Istraživanje je provedeno na nezavisnim skupinama ispitanika, a uzorci spontanoga govora i pisanja preuzeti su iz Hrvatskog korpusa govornog jezika odraslih (HrAL) te Hrvatskog korpusa neprofesionalnog pisanog jezika (HKNPJ). Rezultati analize pokazuju da: 1) je prosječna leksička raznolikost pisanog jezika značajno veća od leksičke raznolikosti govornog jezika; 2) postoje razlike u zastupljenosti određenih vrsta riječi, pri čemu je u govornom jeziku veća zastupljenost glagola, zamjenica, priloga, veznika, čestica i uzvika, dok u pisanom jeziku prevladavaju imenice, pridjevi i prijedlozi; 3) pisani jezik ima veću sintaktičku složenost mjerenu u prosječnoj duljini komunikacijske jedinice

Parental assessment of speech and language development for children older than three years

Logopedi imaju ključnu ulogu u postupku procjene djetetova jezičnog, govornog i komunikacijskog razvoja, no važna karika u tom procesu su i roditelji/skrbnici djece čije su jezične, govorne i komunikacijske sposobnosti u središtu procjene. Niz je istraživanja potvrdio da roditelji, posebice majke, predstavljaju pouzdan izvor informacija o jezičnom i komunikacijskom razvoju svoje djece. Naime, roditelji često zamjećuju određena ponašanja kod djeteta, a koja nije moguće uočiti unutar ograničenog trajanja formalne procjene. Međutim, većina istraživanja o roditeljskoj procjeni bila su usmjerena na uočavanje ponašanja djece mlađe od tri godine. Stoga je cilj ovoga rada bio ispitati roditeljsku procjenu jezičnog i govornog razvoja u dobi nakon treće godine, i to s obzirom na dob i spol djeteta te spol i obrazovanje roditelja koji je procjenjivao djetetov jezični i govorni razvoj. U istraživanju je sudjelovalo 364 roditelja djece urednog jezično-govornog razvoja u dobi od tri, četiri i pet godina iz devet županija Republike Hrvatske. Ispitni se materijal sastojao od ukupno tri upitnika različita za tri dobne skupine djece (tri, četiri i pet godina), kojima su roditelji kod svoje djece procjenjivali govor na razini izgovora i razumljivosti, jezične sposobnosti na razini fonologije, morfosintakse, semantike i pragmatike te znanje o jeziku – metajezik. Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji kod djece starije od tri godine uočavaju mjerene varijable jezičnog i govornog razvoja. Roditelji trogodišnjaka najviše uočavaju promjene na morfosintaktičkoj i pragmatičkoj razini, roditelji četverogodišnjaka obilježja semantike, a roditelji petogodišnjaka promjene na razini metajezika. Obrazovanje roditelja ima ulogu samo u procjeni jezičnih sposobnosti u dobi od tri i četiri godine, i to pri uočavanju onih obilježja koja su u navedenim dobima tek u začecima razvoja.Speech-language pathologists play an important role in the assessment of a child`s speech, language and communication abilities. However, parent reports of their own children\u27s language are also very important. Numerous studies have demonstrated that parents, especially mothers, are a very reliable source of information about their children\u27s language development. In fact, parents can observe behavior that occurs rarely and that is often nearly invisible in a formal setting. To date, most studies of parental assessment have focused on the assessment of children younger than three years of age. The main aim of this study was to investigate parental ability to assess speech and language behavior of children older than three years. The influence of child and parent gender and parental education on the accuracy of the assessment was also assessed. The study sample consisted of 364 parents of children with typical language development at the age of three, four and five years. All parents completed a questionnaire about the speech and language behavior of their children. Three different questionnaire forms were created, one for each age group. All three questionnaires consisted of items related to the assessment of pronunciation and speech intelligibility, phonological, morphosyntactic, semantic, and pragmatic language abilities and language knowledge, or metalanguage. The results suggest that parents can observe all forms of speech and language behavior included in the research. The parents of the youngest children (age 3) mostly observed changes in the morphosyntactic and pragmatic skills of their children, while parents of 4-year-old children most frequently observed changes in semantic features. Parents of the oldest children in this study (age 5) mainly observed the metalanguage skills of their children. The educational level of parents` influences parental assessment only in cases when children were in the core of the assessment at the age of three or four years

Što kada bi cijepljenje bilo stvar izbora? Istraživanje o stavovima, znanjima i drugim aspektima odluke o cijepljenju u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je, unatoč zakonskoj regulativi i brojnim dobrobitima koje cijepljenje donosi, zamjetan značajan porast broja roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu. Ovim smo istraživanjem htjeli ispitati zašto je tome tako, koliko su roditelji informirani o cijepljenju i od kuda dobivaju informacije; jesu li osobine ličnosti i druge karakteristike roditelja povezane s donošenjem odluke o necijepljenju te koji su najbolji prediktori njihovih znanja i stavova prema cijepljenju. Podatci su prikupljeni online anketom tijekom rujna 2014. godine, koju su popunjavali roditelji i budući roditelji djece (N = 833). Četiri glavne skupine sudionika u istraživanju dobili smo na temelju čestice koja ispituje odabir načina cijepljenja djece u situaciji mogućnosti slobodnog izbora pri donošenju te odluke. Skupine smo usporedili analizom varijance na sljedećim varijablama: stavovi prema cijepljenju, vjerovanje u teorije zavjere, lokus kontrole, osobine ličnosti, znanje o cjepivima i alternativne zdravstvene navike. Na planu ličnosti, nizak neuroticizam, nešto viša savjesnost i otvorenost ka iskustvu karakteristike su onih koji odabiru ne cijepiti svoju djecu. Također, skloniji su vjerovanju u teorije zavjera, kao i u to da je zdravlje posljedica vlastitih izbora i ponašanja, a ne posljedica slučaja. Odabrani prediktori objašnjavaju 48,4% varijance stavova prema cijepljenju, a značajni prediktori su vjerovanje u medicinske autoritete, sklonost teorijama zavjere i alternativne zdravstvene navike. Na temelju dobivenih nalaza moguće je izvesti preporuke vezane uz stvaranje slike o cjepivima u javnosti i medijima te promoviranju ovog zdravstvenog ponašanja kod roditelja.In Croatia, despite the legislation and numerous benefits that come from vaccination, there is a growing number of parents who decide not to vaccinate their children. The aim of this study was to explore how well parents are informed about vaccination procedures, where do they get their information, and whether personality traits and other parental characteristics are related to making a negative decision about vaccinating their children. Furthermore, the authors tried to explore which are the best predictors of their knowledge and their attitudes towards vaccination. Data was gathered using an online survey in September 2014. The survey was filled out by parents, and future parents (N = 833). Four main groups of participants were categorized based on their given answer on an item questioning their decision on vaccinating their child in a situation of free choice. The groups were compared according to the following variables: attitudes towards vaccination, believing in conspiracy theories, locus of control, personality traits, knowledge about vaccination and alternative health practices. In terms of personality traits, low neuroticism, somewhat higher conscientiousness and openness toward experiencewerecharacteristicsof vaccine-declining parents. Also, they are more inclined to conspiracy theories as well to believe that the health consequences are caused by their own choices and behavior, and are not the result of chance. The selected predictors explained 48.4% of the variance of attitudes toward vaccination, and significant predictors were belief in medicine, tendency towards believing in conspiracy theories and alternative health practices. Based on the findings it is possible to derive recommendations regarding the creation of the image of vaccines in public and the media, and the promotion of health behavior among parents

Modified waste cotton and cotton/polyester yarns as adsorbents for removal of organic dyes from wastewater

U cilju dobijanja adsorbenata za uklanjanje organskih boja iz otpadnih voda, u okviru ovog rada su primenjene dve vrste industrijskih otpadnih materijala. Otpadna prediva pamuka i mešavine pamuk/poliestar modifikovana su korišćenjem smeše natrijum karboksimetil celuloze i letećeg pepela. Karakterizacija polaznih i modifikovanih prediva izvršena je skenirajućom elektronskom mikroskopijom i infracrvenom spektroskopijom sa Furijeovom transformacijom, dok je adsorpcija metilensko plavog i metil oranža primenjena za ispitivanje efikasnosti uklanjanja. Svi ispitivani uzorci pokazuju bolju efikasnost u uklanjanju metilensko plavog, a primenjena modifikacija povećava adsorpcionu efikasnost skoro dva puta. Pokazano je da se kombinovanjem dve vrste otpada, pamučnog prediva i letećeg pepela, dobijaju visoko efikasni adsorbenti za uklanjanje metilensko plavog iz vode.In order to obtain adsorbents for the removal of organic dyes from wastewater, two types of industrial waste materials were used in this study. Waste cotton and cotton/polyester yarns were modified using a mixture of sodium carboxymethyl cellulose and fly ash. Characterization of the unmodified and modified yarns was performed by scanning electron microscopy and infrared spectroscopy with Fourier transform, while the adsorption of methylene blue and methyl orange was used to examine the removal efficiency. All tested samples show better efficiency in removing methylene blue, and applied modification increase the adsorption efficiency almost twice. It has been shown that by combining waste cotton yarn and fly ash, highly efficient adsorbents for removal of methylene blue from water can be obtained